Ivan Brezak Brkan
30. 07. 2020.
Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!
Od danas Infobip zovemo jednorogom.
Private equity fond One Equity Partners koji u portfoliu ima na desetke tvrtki među kojima su i Polariod i Pirelli je investirao više od 200 milijuna dolara u Infobip.
U startup žargonu jednorozi su tvrtke čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara. Tvrtke poput švedskog Spotifya, estonskog Transferwisea, britanskog Revoluta, rumunjskog UI Patha – i od danas hrvatskog Infobipa.
“Jednorog” odnosno “unicorn” pojam je pun predrasuda u tehnološkom svijetu, ali i izvan njega, da se radi o tvrtkama koje troše tuđe novce kako bi možda, jednog dana osvojili tržište i bili profitabilni.
Infobip je daleko od tipičnog jednoroga.
Do prije samo nekoliko godina Infobip je bio nepoznat izvan uskog kruga hrvatskih tehnoloških tvrtki. Nisu se pojavljivali u medijima, pa čak ni na mnogo konferencija.
Uvijek se otprilike znalo da su veliki, s uredima u Zagrebu, Sarajevu, ali i širom svijeta, ali nitko se nije posebno uzbuđivao oko tihog diva iz Vodnjana.
Razlozi su bili mnogobrojni: Od toga da osnivači nisu imali potrebe za pojavljivanjem u medijima sve dok nije nastala potreba za zapošljavanjem veće količine inženjera pa do želje da ne privlače previše nepotrebne pažnje.
Osim kad je trebalo razvijati poslovanje. Unatoč svojoj skromnosti, Infobip je bio jedna od rijetkih hrvatskih tvrtki s velikim štandom na Mobile World Congressu u Barceloni.
Nije stvar u “okićenom” uredu
Sjećam se potom i prvog sastanka sa Silvijom i Robertom prije oko pet godina u Puli, a potom i Zagrebu. Uredi im nisu bili nešto posebno okićeni, uređeni ili ‘startupovski’ kako smo se naučili da tehnološke tvrtke rade kako bi privukle nove zaposlenike, ali i impresionirale klijente. To su bili uredi u kojima se samo puno radilo.
Što se radilo? Pa… mobilne tehnologije i SMS-ovi za banke, ali ništa što se činilo pretjerano zanimljivo na prvi pogled.
Ti susreti su me tada podsjetili na prvi susret sa srpskim gaming gigantom Nordeusom 2011. kad su imali samo 25 zaposlenika, a već 3 milijuna korisnika. Tada sam ih još pitao koliko su investicije osigurali da bi mogli podržati takav rast – na što mi je suosnivač i direktor Nordeusa Branko Milutinović izjavio – nikakvu. Bootstrappali su.
Bootstrappati znači razvijati poslovanje isključivo kroz samostalan rast reinvestiranjem vlastitog kapitala, bez vanjskih investitora.
Većina tvrtki u svijetu se tako financira, a tehnološka industrija je zbog skalabilnosti svojih rješenja i potencijala za rast jedna od rijetkih gdje se investiranje od najranijih dana uzima kao normalno. Za razliku od velikih tvrtki iz drugih industrija većina europskih (pa i svjetskih) jednoroga od najranijih je dana osiguravala investicije kako bi financirala ubrzani rast.
Gdje je kapital za hrvatske high growth tvrtke?
Spotify je prvu investiciju osigurao 2010. od Founders Funda – fonda bivših PayPalovih zaposlenika poznatih kao PayPal mafija.
Revolut je još 2015. osigurao više od milijun funti od Balderton Capitala i drugih investitora.
Transwerwise Gideon Brothersovog investitora Taaveta Hinrikusa je seed investiciju osigurao od u Hrvatskoj poznatog Seedcampa.
Infobip je za usporedbu rastao isključivo reinvestiranjem vlastitih prihoda u 14 godina svog postojanja, a prvu je investiciju osigurao – danas.
U Infobipu su možda htjeli osigurati investiciju i puno ranije, ali situacija s kapitalom u regiji i Europi je prije deset godina bila puno drugačija nego što je danas.
Od koga je točno Infobip primjerice 2009. mogao osigurati kvalitetan smart money i tko bi investirao u hrvatsku tehnološku tvrtku? Teško da je takav investitor tada postojao.
Mate mi je u intervjuu krajem prošle godine opisao koliko je bio krvav put do kapitala za Rimac Automobile. Sofa Scoreovi Zlatko Hrkać i Ivan Bešlić su do 20 milijuna korisnika širom svijeta također došli – bez investicije!
Danas je situacija s kapitalom u regiji malo bolja, i u ovom trenutku imamo nekoliko fondova poput SC Ventures i Fil Rouge capitala, ali i njihovi su kapaciteti za investicije ograničeni.
Dapače, trend među hrvatskim i regionalnim tehnološkim tvrtkama je vrlo jednostavan: Iskusniji osnivači, od Damira Sabola i Izet Ždralovića s PhotoMathom koji su prije dvije godine osigurali 6 milijuna dolara investicije od američkih fondova Goodwater Capital i Learn Capital, do Rimca koji je osigurao 80 milijuna dolara od Hyundaija i Kie – kapital osiguravaju u kasnijim fazama od stranih investitora izvan Europe.
Većina najuspješnijih tehnoloških tvrtki, posebno onih koje razvijaju vlastite proizvode su, kako bi ih Basecampov Jason Fried opisao “Bootstrapped, profitabile and proud” odnosno “Financirani vlastitim kapitalom, profitabilni i ponosni na to!“.
Infobip je osigurao najveću dosad investiciju u tehnološku tvrtku u Hrvatskoj – i to ne od fonda rizičnog kapitala, već private equity fonda što je samo po sebi neobično.
Jednorozi u bajkama, tehnološki žohari u Hrvatskoj
Infobip je godinama poslovao, rastao i razvijao svoje proizvode i usluge unatoč tome što nisu osigurali investiciju za rast.
Slična priča se odigrala u susjedstvu. Rumunjski UI Path je 2007. postao prvi rumunjski jednorog, ali rijetki izvan Rumunjske znaju koliko se osnivač Daniel Dies morao pomučiti da bi osigurao rast, a potom i investiciju. Godinama se činilo kako UI Path ne ide nigdje. Smijali su mu se i odmahivali rukom.
Danas je UI Path jedna od najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u svijetu i poput Infobipa, usredotočen je na B2B rješenja u automatizaciji. Te usluge za razliku od Facebooka, Instagrama ili Revoluta nisu mainstreamu zanimljive kao što i načelno nisu ni Infobipova rješenja za WhatsApp, SMS i druge usluge. Ali rješavaju konkretne probleme i profitabilna su, zbog čega je i Infobip prošle godine imao 600 milijuna eura prihoda, 40 posto više nego 2018.
U startup žargonu postoji i jedan drugi, manje voljen i simpatičan pojam, a to je žohar. Žohari su tehnološke tvrtke koje što god se dogodilo – uspijevaju preživjeti i otporne su na sve kao što je žohar otporan na nuklearni rat.
U Hrvatskoj tehnološki žohar mora preživjeti:
- Uvjete poslovanja u Hrvatskoj;
- Društvenu klimu koja je nepovoljna prema poduzetnicima;
- Nedostatak vanjskog kapitala i investicija za rast;
- Nedostatak iskustva u razvoju proizvoda i poslovnog razvoja.
Iako nam se kao životinja možda ne sviđaju, ne možeš zaustaviti žohara, kao što očito ne možeš zaustaviti Infobip.
Posljednjih nekoliko mjeseci razgovarao sam s nebrojenim osnivačima hrvatskih tehnoloških tvrtki i njihova razmišljanja se uz rijetke iznimke poklapaju i govore mnogo o uvjetima u kojima je nastao i Infobip i lekcijama za one koji sad pokreću svoje tvrtke:
- Uspješni hrvatski osnivači su usredotočeni na pokretanje održive tvrtke koja može uspješno i polako rasti niz godina, bez potrebe za vanjskim kapitalom koji ionako ne mogu osigurati u Hrvatskoj i regiji. Poput Infobipa, investicijski kapital im je ulje na vatru, a ne preduvjet za postojanje;
- Usredotočeni su manje na brz rast, a više na zadovoljavanje potreba svojih korisnika – ne samo kroz kvalitetan proizvod koji je preduvjet kako mi je otkrio Agrivijev Matija Žulj, već odnosima s kupcima! Mnoge od ovih tvrtki su orijentirane na B2B rješenja gdje su ti poslovni odnosi posebno važni kao i u slučaju Infobipa koji je zbog odnosa s klijentima otvorio urede širom svijeta;
- Rade potiho i marljivo u svojevrsnom tajnom modu godinama sve dok ih potreba za komunikacijom prema klijentima ili zapošljavanjem ne potakne na otvaranje tehnološkoj i široj javnosti. Infobip se godinama činio kao tih div, sve dok prošle godine nije počeo izuzetno jasno komunicirati svoju veličinu, razvijajući i novi marketinški odjel predvođen Sanjom Buterin.
Napokon imamo jednoroga, tako da sad možemo zaboraviti jednoroge pune kapitala koji ionako nije dostupan hrvatskim tvrtkama u ranim fazama rasta. Niti je, unatoč svim naporima organizacija poput CISExa i Glasa poduzetnika, Hrvatska prilagođena poduzetništvu, a kamoli brzorastućem tehnološkom poduzetništvu.
Nema veze, vi ionako niste jednorozi koji će pokleknuti u ovoj krizi i pandemiji.
Žohari ste, a hrvatski žohari su očito vrijedni milijarde!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mirko M.
30. 07. 2020. u 4:12 pm
Zaboravili ste Nanobit isto su bootstrapped.
Ivan Brezak Brkan
30. 07. 2020. u 5:37 pm
Naravno, ima još tvrtki koje su bootstrappale, pa tako i Nanobit – hvala na komentaru Mirko 🙂
goce
31. 07. 2020. u 3:10 pm
Trebali ove godine raditi IPO a završili na 200 milijuna dolara kredita može se i tako gledati jer po wiki što shvatio firma se bavi kreditiranjem firmi koje traže rast a nemaju pristup tradicionalnom kapitalu.
Sada kako je neznam niti ćemo ikad saznati jer nisu obavezni reći:)
Ivan Brezak Brkan
02. 08. 2020. u 5:22 pm
A tradicionalan kapital je… što? VC kapital? Realno, mnogi bi rekli i da je to “kredit”. U svakom slučaju Infobip očito ne može “bootstrapanjem” napasti američko tržište i ovo jest način da idu dalje.
Marko
31. 07. 2020. u 9:02 pm
Mislio sam da će članak biti tipični domaći besmisleni hype tako karakterističan nama, ali članak je zapravo vrlo dobar (pohvala IBB-u). O Infobipu treba ipak govoriti realno, dečki su se trudili i uspjeli te imaju moje poštovanje ali status jednoroga tek treba biti potvrđen na tržištu jer ta vrijednost je zasada tek subjektivna vlastita procjena fonda koji je uložio i Infobipa kojima je zajednički stalo da vrijednost ispadne čim veća.
Njihov ogoljeni poslovni model je slanje SMS-ova i customer podrška. Oboje počiva na jeftinijim operativnim troškovima nego na zapadu, tj nema neke visoke tehnologije kao prednosti. Tako da treba pričekati da vidimo da li će ta vrijednost biti podržana od tržišta, osobno sam skeptičan jer to je rat snižavanjem cijena umjesto monopola poput Google-a.
A sada ozbiljnija tema. Sve je IBB odlično uočio, naši startupi su u velikom nedostatku prema istima u zapadnim zemljama koji bez problema dolaze do kapitala. Ali u jednom se ne slažem, danas je veliki rizik bootstrapati jer sve se odvija jako brzo i neće te nitko čekati godinama da se ti razviješ bez kapitala. Vrlo je vjerojatno da će te strani startup zatrpan kapitalom ubrzo premašiti, osim ako imaš algoritme Google kvalitete. Mislim da je to vrlo loša taktika za domaće startupe. Moj savjet je tražite kapital u svijetu. U EU ćete naići na 95% visokih zidova i zatvorenih vrata jer EU tržište je ravnopravno samo na papiru. Za nas je uglavnom zatvoreno. Ali nemate drugog izbora pošto su domaći investirori na našu žalost smijurija uključujući i tih par fondova koji operiraju ovdje. A država, ona nažalost i ne zna šta je to startup.
Boris
02. 08. 2020. u 1:31 am
Bravo Marko, suglasim sa svim. Neznam da li je do mene ali ja nisam još shvatio u čemu je prednost Infobipa sa tim sms porukama?
Ivan Brezak Brkan
02. 08. 2020. u 5:23 pm
Nisu poanta “SMS poruke” nego cloud platforma – sam SMS nije prednost ni Infobipu ni Twilliju nego ikome drugome, već svi dapače gledaju kako postati platforme za druge messaging sustave poput Whatsappa 🙂 SMS je samo jedan od kanala za messaging.
Marko
03. 08. 2020. u 12:29 pm
Nisam detljno upoznat sa Infobipovim izvorima prihoda ali pretpostavljam da većinu zarađuje slanjem pinova i kodova za login od banaka i online servisa, da li putem SMS-a ili drugačije svejedno. Npr SMS se smatra sve nesigurnijim za 2-way autentifikaciju. No problem je što ovise o trendovima na tržištu i mogućim novim načinima 2-way aujtentifikacije i logina. Na isti način je Layer Tomaža Štolfe izgubio tržište i propao iako je u njega uloženo 20 milijuna USD. Oni su nudili chat messaging po visokoj cijeni ali tržište ih je jeftinom ponudom custom chat opcija ‘pregazilo’.
Infobip ima sličan problem, natječe se sa Twiliom i sličnima tko će ponuditi uslugu jeftinije. Problem je dvostruki, ovise o drugim platformama i bore se snižavanjem cijene, Kada sam trebao uslugu njihova cijena bila je otrpilike slična ponudi Twilia. Nijedno nije ohrabrujuće. Za razliku od takvih firmi, Amazon, Google, FB, Uber i slični imaju značajnu prednost kroz naprednu tehnologiju ili brand tj jedinstvenu uslugu koju su etablirali.
Dečkima želim uspjeha ali čeka ih teška borba jer Twilio ima 30x veću evaluaciju. Mislim da bi dobar potez bio ući u visoku tehnologiju i tu pokušati zauzeti mjesto, jer tu su marže neusporedivo veće (npr Google 25%). U protivnom vjerojatno će postati meta preuzimanja jačeg igrača koji će ih nakon preuzimanja ugasiti kako se to obično radi.
Ivan Brezak Brkan
03. 08. 2020. u 12:36 pm
Hvala na kvalitetnom komentaru, Marko! 🙂
Josip
03. 08. 2020. u 9:07 pm
Većina u ovoj euforiji nije ni primijetila da Infobip zapravo i nije hrvatska firma. Prema podacima od 600 mil Eur u Hrvatskoj je prijavljeno samo 20 mil i plaćen porez manji od 1 mil Eur. Sve ostalo ide preko Infobip London. Država zbog svog ignoriranja startupa zapravo i nema nikakve koristi od njihovog uspjeha. Da li je vrijeme da se odgovorni u državi probude i obrate pažnju na pomoć startupima da bi od njih društvo imalo koristi. Infobipu nije za zamjeriti, ako su imali podršku države kao drugi startupi nije čudo da im je glavna firma i plaćanje poreza u Londonu a ne u RH.
Ivan Brezak Brkan
04. 08. 2020. u 7:25 am
“Država” ni ne treba imati korist, kad kao što kažeš – ne olakšava rad. Hrvatko društvo ima, jer Infobip većinu svojih zaposlenika i bazu gradi u Hrvatskoj, a što se tiče tvrtke u Londonu, ne vidim ništa sporno – većina tehnoloških tvrtki promet vrti preko ureda u Londonu ili SAD-u i to se neće promijeniti. Razloga je više, od povoljnijih davanja do toga da je strancima sigurnije ako plaćaju na račune u “provjerenim tržištima”. Infobip jest hrvatska tvrtka, a kako je u tehnološkoj industriji talent kralj, baza koji koriste je upravo hrvatski talent. To što formalno se lova vrti preko Londona, kao što rekoh – to rade svi 🙂 Po toj logici na žalost većina tehnološke industrije nije hrvatska. Za razliku od sportaša kojima onda zamjeramo što plaćaju porez u npr. Monaku, društvo ima puno veću korist od poreza jedne osobe – ima zapošljavanje, bolja poduzetnička klima, itd.
Denis
06. 08. 2020. u 4:27 pm
Infobip je realno hrvatska tvrtka koliko je i Instagram bio ukrajinska tvrtka zbog porijekla svog osnivača i programera koji su ga od tamo stvarali. Nemojmo se zavaravati, Hrvatska je stanovništvom mala zemlja i tu ni statistički ne može biti puno talenata, a ono što vrijedi već radi vani za velike novce a ne za prosječnu domaću plaću. Infobipove plaće tu nimalo ne odudaraju. Porez se plaća vani, call centri i operativa su u Hrvatskoj jer je tu jeftina radna snaga. Isto radi i onaj Nizozemac iz M kompanije koji hvali Hrvatsku a ustvari koristi jeftinu radnu snagu regije za call centre. Slučajno najjeftiniju u Europi, how convenient.
Kada bude Infobip plaćao porez u Hrvatskoj i davao ljudima plaće kakve su u zapadnoj Europi onda se možemo radovati da je to hrvatska tvrtka. Ovo naravno nije poruka protiv Infobipa, oni se ponašaju tržišno i tu nema ništa sporno. U Njemačkoj fondovi godišnje ulažu 6 mlrd EUR u startupe a kod nas ništa. Država i društvo koje se tako maćehinski odnosi prema startupima i svojoj budućnosti i ne zaslužuje baš da ima koristi od njihovog uspjeha. Iskreno ja bih napravio isto kao Infobip.
Marko
22. 03. 2023. u 10:53 pm
EU tržište Za nas je uglavnom zatvoreno!