Agrivi osigurao 30,2 milijuna kuna investicije za razvoj AI predviđanja i širenje u SAD i zapadnu Europu

Agrivi osigurao 30,2 milijuna kuna investicije za razvoj AI predviđanja i širenje u SAD i zapadnu Europu

Kako su razvili end-to-end rješenje za velike globalne tvrtke, a istovremeno pomažu malim poljoprivrednicima u doba pandemije, povodom nove investicije za Netokraciju ekskluzivno otkriva direktor i osnivač Matija Žulj.

“Godinama smo razvijali marketplace koji bi pomogao poljoprivrednicima da ponude svoje proizvode na tržištu, ali nikad nije bio pravi trenutak,” u razgovoru za Netokraciju otkriva Matija Žulj, kojeg sam prvi put upoznao dok je vodio odjel za digitalni marketing u NTH-u, kao i njihovu tvrtku kćer ClickAttack – platformu za mobilno oglašavanje. Matijina pozitivnost i spremnost na suradnju s partnerima poput Netokracije je već tada, iako to nisam znao, bila najava potencijala njegovog razmišljanja u B2B svijetu.

A danas smo tome i izravni svjedoci u kontekstu Agrivija. Ova turbulentna godina pokazuje se ključna za hrvatsku tehnološku scenu, ali i poljoprivrednike – Matijine korisnike u Agriviju kojima je pandemija onemogućila fizičku prodaju. Morali su prijeći na digitalne kanale, a Matija je iz ladice izvadio rješenje – marketplace platformu koja kao dio portfelja proizvoda za digitalnu agrokulturu Agrivijevim B2B klijentima nudi kratke i izravne lance prodaje.

Proizvodnja hrane, posebno na lokalnoj razini, u doba pandemije je važnija nego ikada i zbog toga uopće ne čudi da je Agrivi osigurao investiciju od 30,2 milijuna kuna. Primarni investitori su South Central Ventures, Europski investicijski fond i HBOR. Uz njih, u A krugu financiranja sudjelovali su Fil Rouge Capital i AgriTech Hub.

Financiranje će omogućiti Agriviju širenje na ključna europska tržišta i SAD, a Matija nam otkriva kako će u SAD-u sad  ojačati prodaju i dodatno se usredotočiti na zapadnu Europu.

Od ‘Basecampa za poljoprivrednike’ do enterprise rješenja

Agrivi je prvu seed investiciju od 100 tisuća eura osigurao 2014. sa željom da razviju softver koji će olakšati rad malim poljoprivrednicima kod kojih su već tada mlađe generacije preuzimale vodstvo – i razmišljale o digitalizaciji.

Na žalost, iako je postojala potreba, Matija i njegov tim su kroz razvoj i poslovanje shvatili da mali poljoprivrednici i dalje nisu bili spremni na digitalizaciju, te su razmišljali kako se u takve pothvate ne moraju upustiti.

U sljedećih nekoliko godina Agrivi će pivotirati prema enterprise segmentu velikih poljoprivrednih sustava s kojima i danas surađuju, poput prehrambenog giganta Nestlea, najvećeg proizvođača bobičastog voća na svijetu Driscoll’sa i Kimberly Clarka.

Upravo takve tvrtke su imale veliku operativnu potrebu za softverom kakav Agrivi nudi i kroz kvalitetan odnos s B2B klijentima kakav je Matija razvio još u doba NTH i ClickAttacka, pivot se isplatio! Matija tvrdi kako je razvoj customer successa bio ključan za taj pivot:

Naš customer success tim intenzivno radi s našim korisnicima kako bi im dao strukturu i motivirao ih što bržem dobivanju vrijednosti od naših proizvoda kako bi instant osjetili vrijednost i dobili intrinzičnu motivaciju za promjenu dosadašnjeg načina na koji su donosili odluke i radili.

Customer success pristup koji imamo je elementarni dio našeg uspjeha i ponosni smo na to. Agritech je pravi “plavi ocean”, kompletno nova kategorija proizvoda gdje ne donosimo našim kupcima bolji ili jeftiniji proizvod koji već koriste od drugog proizvođača, već im donosimo nešto što nisu koristili i nemaju navike korištenja te zahtjeva dodatni budžet kako bi ostvarili benefite (npr. nije da im donosimo kvalitetnije ili jeftinije gnojivo).

Nezavisni portfelj proizvoda

Kako Matija otkriva, nakon razvoja proizvoda za velike, a u doba pandemije, napokon su vidjeli pravu želju manjih poljoprivrednika da se digitaliziraju.

Proizvod koji su razvili tako je postao portfelj proizvoda koji će biti potpuno end-to-end rješenje za velike tvrtke, ali i imati “manju”, jednostavniju verziju za čak i najmanje poljoprivrednike. Umjesto “Basecampa”, Agrivi će velikima ponuditi ‘SAP’, a malima ‘Office’ – za poljoprivrednike zbog čega su nedavno redizajnirali brend i web stranicu.

Matija navodi:

Poljoprivrednim proizvođačima su enterprise rješenja nužna jer im donose velike uštede i osiguravaju snažan rast profitabilnosti radi ekonomije obujma i kompleksnosti proizvodnje, dok malim proizvođačima je jako bitno imati podršku u svim aspektima poslovanja, jer često nemaju sva potrebna znanja i informacije pa donose odluke iskustveno i tu gube značajan dio profita. Naša uloga je pomoći im u postizanju profitabilne proizvodnje uz osiguranje sigurnosti hrane i korištenje praksi koje su pozitivne za okoliš.

Iako ih je prije brinulo što su njihove konkurente akvizirali veliki, financijski snažniji industrijski igrači, s vremenom im je postalo jasno da, kako otkriva Matija – je nezavisnost Agrivijeva velika prednost. Naime, velike farme nisu htjele kupiti softver od tvrtki čiji su vlasnici primjerice proizvođači sjemena, kako im ne bi na taj način dali svoje podatke. Dapače, svako od tih rješenja je bilo integrirano samo s ponudom svog vlasnika što ograničava vlasnike farmi.

Velikim i malim poljoprivrednicima u Europi je pak korištenje softvera poput Agrivijevog sad bitno i zbog dizanja kriterija za kvalitetu proizvodnje u sklopu Green Deala Europske unije te tzv. Farm to Fork strategije.

Poljoprivrednici će imati više obaveza po pitanju brige o tlu i sigurnosti hrane, a Agrivi je prva platforma u Europi koja je taj legislativni dio potpuno automatizirala. “Klikneš i dobiješ potreban izvještaj,” navodi Matija, ističući kako su prilagodili izvještavanje pojedinim zemljama, tako da se Agrivi u Mađarskoj primjerice spaja na potreban API sustava tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede.

Kvalitetna predviđanja su ključna u doba pandemije

Predvidljivost je bila bitna, ali u nesigurno doba poput današnjeg – svi, pa i Agrivijevi klijenti – su shvatili koliko je bitno imati prave informacije za donošenje odluka. Agrivi je u počecima htio malim poljoprivrednicima ponuditi savjete i informacije za bolju proizvodnju, a u 2020. s investicijom to znači ulaganje u razvoj predikcije kroz AI i automatizaciju unosa, Matija navodi:

Danas je donošenje odluka u poljoprivredi bitnije nego ikad, klimatski uvjeti su toliko volatilni da ne možeš računati na plan sezone kojeg ćeš se držati, nego puno stvari donosiš ad-hoc. Dodatno, zahtjevi tržišta su sve zahtjevniji i poljoprivrednici moraju donositi te ad-hoc odluke imajući na umu standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda, ali i koliko čega primijeniti da bi optimalno uložio za sigurniji i najbolji povrat.

Ad-hoc donošenje odluka iz glave sa svim ovim parametrima je nemoguće i više sliči kladionici, zato su digitalna rješenja poput našeg – koja donose informacije poljoprivrednicima u stvarnom vremenu – iznimno važna za uspjeh.

Otežano osiguravanje investicije u doba pandemije

Matija priznaje kako je pandemija otežala fundraising. Iako je istina da je zbog virtualne komunikacije više nego ikada lakše dogovoriti (virtualni) sastanak putem Zooma s investitorom, većina investitora s kojima je pričao tijekom 2020. nije uložila izvan svog postojećeg portfelja. Dapače, prvenstveno su dodatno ulagali u postojeće tvrtke kako bi mnogima od njih osigurale nastavak rada.

Unatoč tome, Agrivi je uspio osigurati investiciju potrebnu za daljnje širenje i kako Matija tvrdi, pojačavat će sve timove pa tako i razvoj, product managment, ali i product marketing – područje koje je u Hrvatskoj i regiji, nažalost, i dalje nerazvijeno. U području predviđanja i podataka Matija se nada da će se i fakulteti poboljšati u razvoju data analitičara i inženjera koji su prijeko potrebni tvrtki poput Agrivija.

Agrivi je dobar primjer tehnološke tvrtke koja se uspješno prilagođavala tržišnim potrebama, a imajući na umu važnost poljoprivrede i proizvodnje hrane u doba pandemije, upravo nam takve agrotech tvrtke trebaju.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.