Agrivi osigurao 30,2 milijuna kuna investicije za razvoj AI predviđanja i širenje u SAD i zapadnu Europu

Agrivi osigurao 30,2 milijuna kuna investicije za razvoj AI predviđanja i širenje u SAD i zapadnu Europu

Kako su razvili end-to-end rješenje za velike globalne tvrtke, a istovremeno pomažu malim poljoprivrednicima u doba pandemije, povodom nove investicije za Netokraciju ekskluzivno otkriva direktor i osnivač Matija Žulj.

“Godinama smo razvijali marketplace koji bi pomogao poljoprivrednicima da ponude svoje proizvode na tržištu, ali nikad nije bio pravi trenutak,” u razgovoru za Netokraciju otkriva Matija Žulj, kojeg sam prvi put upoznao dok je vodio odjel za digitalni marketing u NTH-u, kao i njihovu tvrtku kćer ClickAttack – platformu za mobilno oglašavanje. Matijina pozitivnost i spremnost na suradnju s partnerima poput Netokracije je već tada, iako to nisam znao, bila najava potencijala njegovog razmišljanja u B2B svijetu.

A danas smo tome i izravni svjedoci u kontekstu Agrivija. Ova turbulentna godina pokazuje se ključna za hrvatsku tehnološku scenu, ali i poljoprivrednike – Matijine korisnike u Agriviju kojima je pandemija onemogućila fizičku prodaju. Morali su prijeći na digitalne kanale, a Matija je iz ladice izvadio rješenje – marketplace platformu koja kao dio portfelja proizvoda za digitalnu agrokulturu Agrivijevim B2B klijentima nudi kratke i izravne lance prodaje.

Proizvodnja hrane, posebno na lokalnoj razini, u doba pandemije je važnija nego ikada i zbog toga uopće ne čudi da je Agrivi osigurao investiciju od 30,2 milijuna kuna. Primarni investitori su South Central Ventures, Europski investicijski fond i HBOR. Uz njih, u A krugu financiranja sudjelovali su Fil Rouge Capital i AgriTech Hub.

Financiranje će omogućiti Agriviju širenje na ključna europska tržišta i SAD, a Matija nam otkriva kako će u SAD-u sad  ojačati prodaju i dodatno se usredotočiti na zapadnu Europu.

Od ‘Basecampa za poljoprivrednike’ do enterprise rješenja

Agrivi je prvu seed investiciju od 100 tisuća eura osigurao 2014. sa željom da razviju softver koji će olakšati rad malim poljoprivrednicima kod kojih su već tada mlađe generacije preuzimale vodstvo – i razmišljale o digitalizaciji.

Na žalost, iako je postojala potreba, Matija i njegov tim su kroz razvoj i poslovanje shvatili da mali poljoprivrednici i dalje nisu bili spremni na digitalizaciju, te su razmišljali kako se u takve pothvate ne moraju upustiti.

U sljedećih nekoliko godina Agrivi će pivotirati prema enterprise segmentu velikih poljoprivrednih sustava s kojima i danas surađuju, poput prehrambenog giganta Nestlea, najvećeg proizvođača bobičastog voća na svijetu Driscoll’sa i Kimberly Clarka.

Upravo takve tvrtke su imale veliku operativnu potrebu za softverom kakav Agrivi nudi i kroz kvalitetan odnos s B2B klijentima kakav je Matija razvio još u doba NTH i ClickAttacka, pivot se isplatio! Matija tvrdi kako je razvoj customer successa bio ključan za taj pivot:

Naš customer success tim intenzivno radi s našim korisnicima kako bi im dao strukturu i motivirao ih što bržem dobivanju vrijednosti od naših proizvoda kako bi instant osjetili vrijednost i dobili intrinzičnu motivaciju za promjenu dosadašnjeg načina na koji su donosili odluke i radili.

Customer success pristup koji imamo je elementarni dio našeg uspjeha i ponosni smo na to. Agritech je pravi “plavi ocean”, kompletno nova kategorija proizvoda gdje ne donosimo našim kupcima bolji ili jeftiniji proizvod koji već koriste od drugog proizvođača, već im donosimo nešto što nisu koristili i nemaju navike korištenja te zahtjeva dodatni budžet kako bi ostvarili benefite (npr. nije da im donosimo kvalitetnije ili jeftinije gnojivo).

Nezavisni portfelj proizvoda

Kako Matija otkriva, nakon razvoja proizvoda za velike, a u doba pandemije, napokon su vidjeli pravu želju manjih poljoprivrednika da se digitaliziraju.

Proizvod koji su razvili tako je postao portfelj proizvoda koji će biti potpuno end-to-end rješenje za velike tvrtke, ali i imati “manju”, jednostavniju verziju za čak i najmanje poljoprivrednike. Umjesto “Basecampa”, Agrivi će velikima ponuditi ‘SAP’, a malima ‘Office’ – za poljoprivrednike zbog čega su nedavno redizajnirali brend i web stranicu.

Matija navodi:

Poljoprivrednim proizvođačima su enterprise rješenja nužna jer im donose velike uštede i osiguravaju snažan rast profitabilnosti radi ekonomije obujma i kompleksnosti proizvodnje, dok malim proizvođačima je jako bitno imati podršku u svim aspektima poslovanja, jer često nemaju sva potrebna znanja i informacije pa donose odluke iskustveno i tu gube značajan dio profita. Naša uloga je pomoći im u postizanju profitabilne proizvodnje uz osiguranje sigurnosti hrane i korištenje praksi koje su pozitivne za okoliš.

Iako ih je prije brinulo što su njihove konkurente akvizirali veliki, financijski snažniji industrijski igrači, s vremenom im je postalo jasno da, kako otkriva Matija – je nezavisnost Agrivijeva velika prednost. Naime, velike farme nisu htjele kupiti softver od tvrtki čiji su vlasnici primjerice proizvođači sjemena, kako im ne bi na taj način dali svoje podatke. Dapače, svako od tih rješenja je bilo integrirano samo s ponudom svog vlasnika što ograničava vlasnike farmi.

Velikim i malim poljoprivrednicima u Europi je pak korištenje softvera poput Agrivijevog sad bitno i zbog dizanja kriterija za kvalitetu proizvodnje u sklopu Green Deala Europske unije te tzv. Farm to Fork strategije.

Poljoprivrednici će imati više obaveza po pitanju brige o tlu i sigurnosti hrane, a Agrivi je prva platforma u Europi koja je taj legislativni dio potpuno automatizirala. “Klikneš i dobiješ potreban izvještaj,” navodi Matija, ističući kako su prilagodili izvještavanje pojedinim zemljama, tako da se Agrivi u Mađarskoj primjerice spaja na potreban API sustava tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede.

Kvalitetna predviđanja su ključna u doba pandemije

Predvidljivost je bila bitna, ali u nesigurno doba poput današnjeg – svi, pa i Agrivijevi klijenti – su shvatili koliko je bitno imati prave informacije za donošenje odluka. Agrivi je u počecima htio malim poljoprivrednicima ponuditi savjete i informacije za bolju proizvodnju, a u 2020. s investicijom to znači ulaganje u razvoj predikcije kroz AI i automatizaciju unosa, Matija navodi:

Danas je donošenje odluka u poljoprivredi bitnije nego ikad, klimatski uvjeti su toliko volatilni da ne možeš računati na plan sezone kojeg ćeš se držati, nego puno stvari donosiš ad-hoc. Dodatno, zahtjevi tržišta su sve zahtjevniji i poljoprivrednici moraju donositi te ad-hoc odluke imajući na umu standarde kvalitete i sigurnosti proizvoda, ali i koliko čega primijeniti da bi optimalno uložio za sigurniji i najbolji povrat.

Ad-hoc donošenje odluka iz glave sa svim ovim parametrima je nemoguće i više sliči kladionici, zato su digitalna rješenja poput našeg – koja donose informacije poljoprivrednicima u stvarnom vremenu – iznimno važna za uspjeh.

Otežano osiguravanje investicije u doba pandemije

Matija priznaje kako je pandemija otežala fundraising. Iako je istina da je zbog virtualne komunikacije više nego ikada lakše dogovoriti (virtualni) sastanak putem Zooma s investitorom, većina investitora s kojima je pričao tijekom 2020. nije uložila izvan svog postojećeg portfelja. Dapače, prvenstveno su dodatno ulagali u postojeće tvrtke kako bi mnogima od njih osigurale nastavak rada.

Unatoč tome, Agrivi je uspio osigurati investiciju potrebnu za daljnje širenje i kako Matija tvrdi, pojačavat će sve timove pa tako i razvoj, product managment, ali i product marketing – područje koje je u Hrvatskoj i regiji, nažalost, i dalje nerazvijeno. U području predviđanja i podataka Matija se nada da će se i fakulteti poboljšati u razvoju data analitičara i inženjera koji su prijeko potrebni tvrtki poput Agrivija.

Agrivi je dobar primjer tehnološke tvrtke koja se uspješno prilagođavala tržišnim potrebama, a imajući na umu važnost poljoprivrede i proizvodnje hrane u doba pandemije, upravo nam takve agrotech tvrtke trebaju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?