Hrvatski Agrivi osigurao 100.000 eura da postane ‘Basecamp’ poljoprivredne proizvodnje EU

Hrvatski Agrivi osigurao 100.000 eura da postane ‘Basecamp’ poljoprivredne proizvodnje EU

Agrivi je novi hrvatski tehnološki startup baziran u Kutini koji želi postati ‘Basecamp za poljoprivredu’ na europskom i američkom tržištu, za što je pokretač Matija Žulj osigurao seed investiciju od 100 tisuća eura. Žulj i njegov mali tim rade na projektu već godinu dana, a danas ga pokreću te ekskluzivno predstavljaju upravo na Netokraciji.

agrivi_1
Agrivi je pokrenuo Matija Žulj.

Agrivi je novi hrvatski tehnološki startup baziran u Kutini koji želi postati ‘Basecamp za poljoprivredu’ na europskom i američkom tržištu, za što je pokretač Matija Žulj osigurao seed investiciju od 100 tisuća eura. Žulj i njegov mali tim rade na projektu već godinu dana, a danas ga pokreću te ekskluzivno predstavljaju upravo na Netokraciji.

Dok mnogi regionalni startupi malo predoslovno shvaćaju mantru da se bave vlastitim problemima nakon čega se usredotočuju na tržišta s premalim potencijalom, Žulj s Agrivijem želi promijeniti način na koji mali i srednji poljoprivrednici proizvode hranu.

Promišljenost prije svega

Mnogo startupa s kojima sam pričao tijekom godina hvali se kako su zaista promislili svoju strategiju i istražili tržište, ali već na prvim mentorstvima, na događajima poput Seedcampovog čiji će se Mini Seedcamp održati u Ljubljani drugom polovicom ove godine, postaje očito da zapravo ne znaju o čemu pričaju: Ne znaju tržište, nemaju s njime iskustva, nisu razgovarali s kupcima.

Onda kreće moj razgovor s Matijom Žuljem, kojeg sam upoznao kao direktora ClickAttack sustava za oglašavanje na mobilnim telefonima, pri čemu je prije toga nekoliko godina radio kao digital marketing menadžer u zagrebačkom NTH-u gdje je nadgledao tim od 25 ljudi. Prije toga, Žulj se već “igrao” sa svojim prvim startup projektom, Getwappsom za bookmarkiranje, čiji je bio suosnivač. Matija se kao pokretač u projekt uspio iz prilično dobre pozicije u kojoj je imao siguran posao, dobra primanja, menadžersku poziciju, a kao oženjen čovjek ipak je bio u životnoj situaciji u kojoj se mnogi ne bi upustili u poduzetništvo, kamoli tehnološko. Srećom, kao FER-ovac s poslovnim iskustvom nakon istraživanja i razmišljanja o tržištu znao je da se radi o području koje ne samo da nudi potencijal, nego i poziciju za još jednog igrača.

Agrivi temeljem kulture zadaje "zadatke"
Agrivi temeljem kulture zadaje “zadatke”

No što Žulj zna o poljoprivredi? Kao pravi IT Moslavčanin, Žulj je u svojoj okolini primijetio kako poljoprivredna imanja nasljeđuju i preuzimaju potomci vlasnika koji su ipak upoznatiji i spremniji koristiti nove tehnologije. Predvidio je da je došao trenutak za ‘cloud’ informatizaciju manjih poljoprivrednika, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji, tako i SAD-u; tržištima koja najviše nude po pitanju veličine i povrata na uloženo. Naravno, na tim tržištima Agrivi čeka konkurencija, kako Žulj priznaje:

Imamo i globalnu i lokalnu konkurenciju, i svaki konkurent cilja (svjesno ili nesvjesno) određeni segment korisnika. Dobar dio rješenja svodi se na evidenciju poljoprivredne proizvodnje i pripremu izvještaja koje poljoprivrednici moraju dostaviti vladinim institucijama, te koja svakako ima svoj tržišni segment i zadovoljit će potrebe određenog dijela korisnika.

Agrivi se, po Matijinim riječima, od konkurencije razlikuje kao cjelokupno rješenje za planiranje i praćenje proizvodnog procesa, od financija, zaliha, ‘todoa’ pa sve do dokumentacije. Ukratko, spakirate Basecamp, dodate malo “laganog” Google Drivea ili Boxa te usput uključite CPP, pri čemu je sve, dakako, prilagođeno za poljoprivrednike. Žulj naglašava kako poljoprivredni proizvođači na koje Agrivi cilja nemaju vremena za desetine različitih aplikacije neprilagođenih poljoprivrednoj proizvodnji:

Poljoprivredni proizvođači nisu softveraši koji mogu koristiti 20 različitih aplikacija, snalaziti se u njima i sinkronizirati podatke između. Kad bi koristili, recimo, Asanu za ‘task management’, mogli bi uspješno organizirati zadatke, ali ne bi mogli konstruktivno pratiti doslovno ništa vezano za te zadatke, od primjene gnojiva, zaštitnih sredstava, i slično. A to je samo jedan segment. Poljoprivrednicima treba jedan cjelovit i integriran sustav koji će im pružiti sve na jednom mjestu i biti njihov online svijet.

Naravno, neki će kao i u slučaju osječkog Farmerona pitati kakve šanse Agrivi ima na međunarodnom tržištu. Srećom, za razliku od raznih startup eksperata i novinara koji bi voljeli razumjeti startup svijet, a koji nisu upoznati s specifičnim tržištem određenog projekta, Žulj je temeljit. Odlučio se obratiti struci…

Diplomirani agronomi kao reselleri

Agrivijev razvojni proces usko je vezan za krajnje kupce, koncept koji mnogi startupi često zaboravljaju, da bi se kasnije čudili kako se njihova očekivanja ne slažu s očekivanjima onih koji moraju platiti proizvod. Za razliku od mnogih industrija, proizvodnja hrane je industrija gdje i Hrvatska, koliko god bila mala, ima ljudi koji itekako znaju što se događa u Europi, ali i svijetu – posebno što se tiče malih i srednjih proizvođača na koje Agrivi cilja. Matija ponovno naglašava važnost smjene generacija:

Trenutno se u svijetu zahuktavaju stvari u agrotehnološkoj industriji, jer je do nedavno poljoprivreda bila gotovo lišena tehnologije u smislu IT rješenja. To ne znači da nije bilo ideja i pokušaja, već nije bilo masovnog tržišta jer korisnici nisu bili spremni na IT rješenja iako su znali prednosti koje im tehnologija donosi, no teško je mijenjati se ako imaš 50+ godina. Danas djeca tih korisnika imaju 20+ godina, uključuju se aktivno u poljoprivredna gospodarstva i žele napraviti iskorak dalje.

agrivi_3

Žulj zna da koliko god razgovarao sa svojim potencijalnim kupcima, upravo će agronomi biti ti koji ih najbolje poznaju. Ukoliko pak hrvatske kupce uvjeri da koriste Agrivi, rast na razvijenijim tržištima gdje je otvorenost prema novim rješenjima veća bit će utoliko lakši. Matija objašnjava:

Od početka i same razrade ideje surađujem s agronomima koji čine važan dio mog tima, jer oni imaju snažno domensko znanje. Oni izgrađuju bazu znanja za Agrivi koja je ključna u našoj misiji prenošenja znanja kroz tehnologiju, a imat će i važnu ulogu u prodajnoj strategiji koju smo pripremili.

Integrirano znanje uz lokalni pristup

Baza znanja koju Matija spominje popis je savjeta u proizvodnji integriran u Agrivi. Korisnik odabire kulturu kojom će se baviti nakon čega se Agrivi “puni” zadacima predviđenim za nju, zajedno sa savjetima kako postići najbolje rezultate. Savjeti su temeljeni na mreži agronoma u Hrvatskoj koji istovremeno djeluju kao Agrivijevi preprodavači, ljudi od povjerenja kojima krajnji kupci zaista vjeruju i pitaju ih za savjete. Matiju i njegove kolege možda nikad u životu nisu vidjeli, ali agronomu koji im je godinama savjetovao vjerovat će da možda ima smisla isprobati Agrivi.

Prodaja integrirana u Agrivi.
Prodaja integrirana u Agrivi.

Radi se o modelu suradnje koji je Matiji dobro poznat iz “klasične” tehnološke industrije gdje su upravo konzultati za rješenja, bila ona Microsoftova ili SAP-ova, najzaslužniji prodavači na lokalnim tržištima. Web neće prodati Agrivi, ali agronomi hoće. Pri tome obje strane profitiraju, a Agrivi na novim tržištima dobiva ključne saveznike za širenje što je itekako bitno na fragmentiranim tržištima poput zemalja Europske unije.

API za voće i povrće

Kad poljoprivrednici putem Agrivija krenu pratiti svoj rad, unutar sustava će upisivati i koliko su proizveli, čime Agrivijeva baza postaje neiscrpan izvor informacija o poljoprivrednim proizvodima dostupnim na tržištu određene zemlje. Pristup takvim podacima u pravom trenutku, organiziran u jednu bazu, itekako je koristan velikim kupcima za B2B kupnju, ali u krajnjem slučaju – i malim krajnjim korisnicima koji žele svježe proizvode.

U Agrivi već investirano 100 tisuća eura, danas kreće s radom

Cijela priča ne bi bila možda ni toliko zanimljiva da Žulj i njegov tim na sustavu ne rade već neko vrijeme i da već nisu osigurali preko 100 tisuća eura seed kapitala od nezavisnih investitora koji vjeruju u potencijal projekta. Matija navodi kako se ipak radi o B2B segmentu koji je kapitalno intenzivan i kako ciljani kupci neće reagirati na oglašavanje, već ih treba uvjeriti uživo – zbog čega su se odlučili na pristup putem agronoma te drugih prodajnih kanala s kojima su potencijalni kupci već upoznati. Zaključuje kako će najveći dio kapitala u budućnosti upotrijebiti upravo na razvijanje prodajne mreže.

agrivi_5

Agrivijev razrađeni pristup tržištu zahvalan je, jer omogućava ovom startup više poslovnih modela. ‘Basecamp’ plaćaju proizvođači za prva prava primanja, dok pravi novac leži u transakcijskim troškovima koje plaćaju kupci odnosno prodavači u maniri marketplaceova dobro poznatih kao kvalitetnih tehnoloških tvrtki u raznim industrijama, od Airbnba do odavno poznatog Ebaya.’

Basecamp’ dijelom svog rješenja Agrivi rješava pitanje punjenja baze proizvođačima, najveći problem većine startupa koji žele stvoriti marketplace. Čak i ukoliko je krajnja vizija pretjerano ambiciozna, Agrivi s projektnim rješenjem može razviti kvalitetnu agrotech tvrtku. Vizija će pak zadovoljiti investitore koji, poput Farmerovog Davea McClura, vide veliki potencijal u industriji proizvodnje hrane. Žulj , ponovno vrlo praktično, zaključuje:

Praktična vizija je kreirati globalni poljoprivredni online ekosustav koji će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti sve što im treba na jednom mjestu, a sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom je samo početak. Krajnja vizija nam je promijeniti način na koji se proizvodi hrana i napraviti pozitivan utjecaj na više od milijardu ljudi. Mnogi će reći velika i utopijska vizija, ali mi duboko vjerujemo da to možemo postići.

Agrotech je očito područje u kojem ćemo u Hrvatskoj, a možda i regiji vidjeti sve više zanimljivih projekata. Farmeron je pokrenuo taj val svojim sustavom koji se temelji na analizi podataka i najviše profitira od velikih korisnika, dok Agrivi ide na puno širi segment korisnika prvenstveno u Europskoj uniji. Možda u Hrvatskoj nikad nećemo vidjeti Facebooka i Basecampa, ali ‘Facebook za krave’ i ‘Basecamp za seljake’ očito su već tu. Sretno Agriviju u testiranju hrvatskog tržišta…

ponuda

Komentari

  1. jovica nikšić

    jovica nikšić

    01. 02. 2014. u 6:45 pm Odgovori

    Inovativan Internet udruga vinara „e-vinarstvo“
    Čestitke na inovativnim rješenjima, a posebno u poljoprivredi!
    Želimo se upoznati sa istim i pomoći u popularizaciji ovakvih programa i proizvoda.
    Jovica Nikšić. E-vinarstvo

  2. paor

    paor

    01. 02. 2014. u 7:01 pm Odgovori

    Čini mi se da ovo ipak nije za male domaće OPG ili se ja ne snalazim.
    Konkretno, ratar i stočar, sijem 8 kultura na 31 hektar, to bi mjesečno bilo oko 35€. Meni skupo.

    No kad vam proradi “Vodič”, valjda će mi biti jasnije, naplatu ste već dobro obrazložili.

    Nadam se da se može generirati izvješće za integriranu i ekološku proizvodnju, kao i izračun gnojidbe za svaku ARKOD jedinicu po nitratnim direktivama – sve po važećim pravilnicima ministarstva poljoprivrede.

    Aplikacija je brza i oku ugodna.

    Čestitke autorima i želim im uspješnu “plovidbu”.

  3. Matija Žulj

    Matija Žulj

    01. 02. 2014. u 7:20 pm Odgovori

    Paor, hvala! 🙂

    Vodič stiže početkom sljedećeg tjedna i ukoliko nešto nije jasno, bit će sigurno jasnije.. A naš tim je na raspolaganju svima korisnicima oko svih pitanja mailom, telefonski i uživo.

    Imamo već priličan set izvještaja (sadrže sve što propisi nalažu), a i kontinuirano ćemo dodavati nove izvještaje i funkcionalnosti prema potrebama korisnika – jer radi korisnika radimo sustav, ne radi nas 🙂

    Prve korisnike ćemo rado nagraditi, pa nam se slobodno javi na mail da ti pošaljemo kupon s popustom 🙂

  4. Slavko Maricic

    Slavko Maricic

    01. 02. 2014. u 8:39 pm Odgovori

    Cestitam ali ovo nece bas lako ici za prodaju, previse je slozeno, uprostite jos vise, jako pun nepotrebnih funcija, dodajte vise vremsnke prognoze (detaljnije) to je najbitnije za seljake…

    • Darko Gebaei

      Darko Gebaei

      01. 02. 2014. u 11:18 pm Odgovori

      Ako se Agrivi usporedi s ostalim sličnim IT rješenjima (npr. u komentarima je spomenut FarmLogs), na prvu se možda dobije dojam da je Agrivi znatno složeniji sustav. No, koja je pozadina iza te “složenosti” koja čini razliku između Agrivija i ostalih sustava, te zašto odabrati baš Agrivi?
      Da smo htjeli razviti sustav za praćenje resursa, evidentiranje procesa proizvodnje te bilježenje troškova i prodaje, što većina poljoprivrednika danas smatra “naprednim IT sustavom za poljoprivrednike”, dobili bismo nešto slično FarmLogsu i ostalima. Međutim, naša je ideja i misao vodilja od početka bila unijeti revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju, a Agrivi je prvi korak prema tom cilju.
      Sustav omogućuje korisniku praćenje resursa, financija i proizvodnih procesa – ali i puno više! Agrivi implementira funkcionalnosti task management sustava (upravljanje zadacima na razini tima – zaposlenika poljoprivrednog gospodarstva), sustava za pohranu dokumenata (svi računi, potvrde, izvadci iz zemljišnih knjiga i sl. dostupni uvijek i svugdje), sustava za kolaboraciju (diskusije) između zaposlenika, sustav za dodavanje podsjetnika, sustav za dnevne e-mail obavijesti o podsjetnicima i zadacima, sustav za dohvaćanje vremenske prognoze, kalendara s preglednim prikazom svih zadataka i podsjetnika, sustav za ispis 20-ak (zasad) različitih izvještaja, sustav za analizu uspješnosti poslovanja (analiza KPI-jeva) te još mnogo više.
      Moderan poljoprivredni proizvođač morat će biti više od poljoprivrednika – i to je neizbježno – a Agrivi je sustav koji će mu omogućiti da on to i postane. Poljoprivrednici koji se dosad nisu susretali sa sličnim sustavima u početku bi mogli biti uplašeni pred ovakvom promjenom u pristupu poljoprivrednoj proizvodnji, ali oni koji prvi prihvate promjene na koncu će najviše profitirati.
      Na kraju, dodao bih nešto po pitanju složenosti sustava – vodili smo računa o tome da nove korisnike pripremimo na snalaženje u sustavu, pa vam nakon registracije sustav predlaže da prvo pročitate vodič s uputama za snalaženje i korištenje, a koji vas korak po korak uvodi i upoznaje s načinom funkcioniranja Agrivi sustava. Nakon toga, daljnje snalaženje u sustavu trebalo bi biti jednostavno.

      • Slavko Maricic

        Slavko Maricic

        02. 02. 2014. u 3:41 pm Odgovori

        Ok, to za kolaboraciju, da medjusobno komuniciraju, ljudi koji rade na farmama (ne vlasnici, suvlasnici … ) vec prosta radna snaga, da li stvarno ocekujete od njih da ce medjusobno pricati putem ovog sustava… Mozda niste istrazili ali obicni radnici nemaju nista vise od osnovne skole

        U svakom slucaju zelim puno uspeha! A koliko sam video za sada na lokalnom trzistu nemate konkurencije tako da samo napred

  5. Boze

    Boze

    02. 02. 2014. u 4:27 am Odgovori

    Susjed, svaka cast na ideji. Darko mi je bio pricao za ideju i na cemu radi. Stvarno mi je drago cuti da se mladi u Hrvatskoj upustaju u “nove vode” i da pokusavaju napraviti nesto svoje. 🙂
    Puno uspjeha zelim. Samo naprijed.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Što ste propustili

Vodič

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.

SEO i tražilice

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Internet marketing

Prvi Euro Effie za hrvatsku agenciju! Imago Ogilvy nagrađen za kampanju Boranka

Sinoć su u Bruxellesu dodijeljene najprestižnije europske nagrade za marketinšku učinkovitost – Euro Effie. Zlatna Effie nagrada po prvi put pristiže i u Hrvatsku, zahvaljujući reklamnoj agenciji Imago i kampanji Boranka, osmišljenoj za Savez izviđača Hrvatske.

Kultura 2.0

Formalno obrazovanje, neformalni klub: Čemu kultni KSET već 43 godine uči svoje članove?

Što znači sudjelovati u nečem većem od nas samih? KSET je klub koji je u odajama bivše kotlovnice okupio desetke generacija, dajući im prostor da šire svoje vidike kroz nova poznanstva, hobije i aktivnosti. Ususret Tech Consultant meetupu u KSET-u otkrivamo što studentima to iskustvo zapravo donosi u profesionalnom smislu.

Izrada web stranica

Novi Tomato web: Poslovni ciljevi, korisničke potrebe i agile, ruku pod ruku

Na ovogodišnjoj dodjeli nagrada SoMo Borac najboljim web projektom u protekloj godini proglašen je redizajn web stranice Tomato.com.hr, koji su za A1 razvili Netgen i Locastic u suradnji s OptimIT-om i CROZ-om.

Video

Svi su gubitnici u bitci za i protiv paušalnih obrta: Tvrtke, radnici – i sami “paušalci”

Zato što se IT scena razjedinila oko teme paušalnih obrta, zato će svi iz nje izaći i poraženi. No, koja je perspektiva svih uključenih strana? Ivan i ja smo provjerili u drugoj epizodi Netokracija Podcasta.