Kako zainteresirati dijete za programiranje?

Kako zainteresirati dijete za programiranje?

Svatko od nas želi djetetu pružiti najbolju edukaciju i, kao što većina vas zna, danas to uključuje i nezaobilaznu informatiku. Kako je informatika dosta podcijenjena u Hrvatskoj, bilo nezainteresiranošću vladajućih, bilo inertnošću škola, ovo je vodič za sve vas koji želite znati kako svoje dijete uključiti u čudesan svijet programiranja bez da sami kao roditelj poznajete materiju. Ono što želim naglasiti je da programiranje, kao i matematika, potiče jedan novi način razmišljanja i bez obzira na to hoće li se jednog dana baviti umjetnošću ili biti doktor, kod stvara djece određene misaone procese koji će im u životu vrlo dobro doći.

programiranje djeca

Ako se pitate koliko dijete mora biti staro da započne s programiranjem, pravog odgovora zapravo nema. Ponekad će dijete pokazati interes sa 6, a ponekad tek s 14 godina.

Svijet elektronike

zaruljica

Najzanimljivije je dijete uvesti u računarstvo kroz elektroniku. Tko se ne sjeća svojih prvih pokusa uz malenu lampicu koju smo direktno spajali na bateriju? Kako je bilo zanimljivo nama tada, tako je i njima danas.

Ono što je bitno djetetu naglasiti u ovome malom i kratkom pokusu je da kad je lampica upaljena, to je 1, kad je ugašena, to je 0. Na ovome se temelji zapravo cijelo računarstvo: na manipuliranju strujom kroz elektroničke krugove i logička vrata.

Kako će se dijete s time igrati punih 10 minuta, sljedeći je korak pokazati da struja može raditi i nešto korisno. Što kažete na to da zajedno napravite robota? Znam da na prvu zvuči gotovo nemoguće, međutim, skoro svatko od nas ima doma pokoje staro računalo ili odbačeni mobitel – zašto se ne poslužiti njihovim dijelovima da biste napravili jednostavne robote? Robote koje čak i šestogodišnjak može napraviti? Garantiram da će i vama izmamiti pokoji osmjeh.

Scribbler robot

Prvi pokus koristi bateriju, ventilator iz starog računala (ili elektromotor) i 4 flomastera, a cilj je napraviti robota koji će sam crtati.

Nakon vrlo jednostavnih instrukcija prikazanih u ovom videu, vaše će dijete brzo postati ponosni vlasnik svojeg prvog robota.

23895_1_1200px

Micro bug robot

Drugi pokus koristi dio iz starog mobitela, radi se o vibracijskom motoru, a ovaj će vam video pokazati kako ga iskoristiti za sljedećeg robota.

Za one koji nemaju vremena raditi s djecom ove interesantne pokuse ili jednostavno kao nadopuna kućnim eksperimentima, također postoji niz radionica poput Fora radionice ili Lego edukacije Također jedan zanimljivi kit za uvesti djecu u svijet elektronike je i MakeyMakey, on će pretvoriti svakodnevne objekte poput vilica, žlica, pa čak i samog crteža na papiru u tipkovnicu, miš ili joystick.
Za one koji nemaju vremena raditi s djecom ove interesantne pokuse ili jednostavno kao nadopuna kućnim eksperimentima, također postoji niz radionica poput Fora radionice ili Lego edukacije.
Također jedan zanimljivi kit za uvesti djecu u svijet elektronike je i MakeyMakey, – on će pretvoriti svakodnevne objekte poput vilica, žlica, pa čak i samog crteža na papiru u tipkovnicu, miš ili joystick.

Ovakvih nekoliko pokusa bit će dovoljno vašem djetetu da se zainteresira za svijet računala i da vas pita: “Ali kako mogu napraviti da ti roboti rade ono što ja želim?”

Ha! To smo čekali!

Dobro došli u svijet programiranja

Sjećate se onih jedinica i nula iz prvog pokusa? Cijela se informatika zapravo svodi na konstantno propitivanje je li nešto 0 ili 1 i manipuliranjem strujom na temelju dobivenih odgovora.

Dakle, vaš prvi primjer programskog koda vašem djetetu glasit će ovako:

Ako si napisao zadaću, možeš gledati televiziju; ako nisi, ideš rano spavati.

Taj kod također možemo napisati i ovako:

AKO zadaća=napisana ONDA gledaš_tv INAČE spavanje_u_8

Ili ovako:

IF_THEN

Ovo je slika iz Scratcha, prvog programa koji će vašem djetetu trebati za programiranje, a sastoji se od vizualnih blokova kojima dijete gradi program. Scratch je dovoljan vašem djetetu da nauči programirati, a jednog dana kad netko pred njega stavi nešto ovakvo:

IF zadaca=1 THEN tv=1 ELSE tv=0

Nešto će mu biti vrlo poznato u tom kodu. 🙂

Scratch se sastoji od gotovo svih bitnih elemenata programiranja, ali umjesto kodova imate blokove, dok dijete kroz osnovne tutorijale može naučiti gotovo sve o programiranju. Iako ima niz tutorijala kojima se dijete može igrati, opet naglašavam ono što je bitno, a to je da djetetu date projekt koji će mu biti zanimljivo raditi. A što ima djetetu zanimljivije od igrice?

Igrice moraju biti vrlo jednostavne, a opet da dijete uživa u njima i da pokaže svojim prijateljima da je jednu od njih napravio sam. S obzirom na to da su se s istim problemom susreli i prvi programeri igara, ne zbog jednostavnosti programiranja nego zbog jednostavnosti hardvera, prisjetimo se koje su bile najpopularnije igre, kako na prvim računalima, tako i na prvim mobitelima.

Snake

Ovo je igra koju smo igrali u samim počecima osobnih računala, ali isto tako na samim počecima mobitela, sjetite se samo koliko ste nebrojenih sati proveli igrajući ovu igricu na starim Nokijama jer je to bilo jedino sredstvo za ubiti vrijeme prije doba interneta.

Igricu je vrlo lagano napraviti, a kroz kratki tutorial provest će vas ovaj video:

Druga igrica koju smo svi s veseljem igrali bila je pPong. Mislim da ćete ju isto vrlo lako isprogramirati s djetetom, a kako – pogledajte također u videu.

Ovo je dosta što se tiče Scratcha – ostalo će dijete samo pohvatati i, ako je zainteresirano, vrlo ćete brzo vidjeti po tome kako mijenja i dodaje elemente u igre.

Sljedeći korak je da ga iz blokova odvedemo u pravi kod. Za to je savršen nedavno napravljeni portal i inicijativa HourOfCode. Na njemu možete programirati na potpuno isti način kao sa Scratchom, ali ovaj puta djeca mogu uskočiti u svijet svojih najzanimljivijih igara. Pa tako pomoću blokova mogu pomicati svoje junake i imati interakciju u igri kroz kod koji su sami napravili. Ali, ono što je najznačajnije kod ovog portala i ono gdje se razlikuje od Scratcha, je da mogu pogledati kakav se točno kod nalazi ispod blokova koje su do sada radili. Bitno je da ih samo potaknete da svaki puta kad naprave neki blok ujedno i pogledaju što se nalazi ispod njega. S vremenom će početi hvatati sličnosti. Javascript koji se nalazi ispod zapravo je jedan od najraširenijih programskih jezika.

Za one koji žele znati više

U vrijeme kad smo mi učili programirati nije bilo puno povratnih informacija iz okoline – napisali smo neki kod, pritisnuli neku tipku i dobili neki rezultat. Međutim, danas dolaskom IoT (Internet of Things) i dostupnošću elektroničkih komponenata, senzora i malih računala, stvari postaju vrlo zanimljive. Uzmimo za primjer Raspberry Pi.

Raspberry Pi je vrlo malo, ali poprilično jako računalo, koje možete dobiti za oko 30 dolara. Sadrži sve potrebne komponente i priključke kao i vaš laptop, a vrlo je zgodan jer zapravo s njim nema što ne možete napraviti, od robota do automobila pa čak i pametne kuće. Na ovoj stranici stranici imate niz projekata i ideja što možete s njim napraviti, ali za početak najbolje krenuti s onim što dijete već poznaje, a to je Scratch. Sjećate se onog uvoda o lampici? Kroz jednostavan program to djetetu možete zaista i pokazati – kako paliti lampicu kroz kod.

raspberry_scratch

Postoji niz programa koje možete zajedno raditi, ali krajnji rezultat je da ste taj programski kod djeteta preveli u stvarni svijet. Bilo da zajedno radite automobil na daljinsko upravljanje ili da radite rješenje za pametni dom – sve su to projekti koji će dijete vrlo, vrlo dugo držati zainteresiranim.

Sve u svemu, djecu treba učiti programirati kroz igru – ako rade igrice, autiće i robote, to će s veseljem prihvatiti, ako postavite goli kod pred njih i očekujete da će nešto naučiti, zaboravite da će se to dogoditi.

Komentari

  1. Zeljkoh

    Zeljkoh

    19. 01. 2016. u 7:35 pm Odgovori

    Super da se o tome piše i treba pisat što više.
    Ako je nekom lakše (ili nije na OS-u strike Billa), Snap! http://snap.berkeley.edu/run
    je kao Scratch, tj. reimplementacija Scratcha, i pokreće se direktno u browseru. Ne treba ništa instalirat.
    Ako vam se da napraviti account, sve projekte si spremate u cloud pa su vam dostupni i na drugim kantama. Osnovni blokovi (primitivi) su prevedeni na hrvatski, kako bi manjoj djeci bilo lakše pratiti. Za tate i mame postoji Snap! manual u pedeefu (e taj nije na HR).
    Moj sin se za sada zabavlja iterativnim petljama za crtanje, a rješavanje osnovnih matematičkih izraza je stvarno dječja igra…
    Rpi je super, ali samo da skromno dodam, tu je i Croduino – HR verzija Arduina, od vrijednih dečkih iz Osijeka, koji za cca 100kn nudi instant programiranje, kroz Arduino IDE. U odnosu na Rpi kod kojeg treba prvo dići Wheezy pa imat monitor, ovdje za ciglih 5 minuta od uštekavanja u USB, možeš palit lampice i čitat tipkice.
    Sve je to super, ali me brine što ću izgleda uskoro morat sinu smanjiti programiranje i raditi s njim ćirilicu.

  2. Mirko

    Mirko

    20. 01. 2016. u 10:32 am Odgovori

    Sve je to lijepo ako dijete ima interes. A što ako ga ne zanima ‘sjediti ko budala cijeli dan i pisati bezvezne apstraktne riječi’ kao što moj sin kaže. To je glavni problem, jer onaj tko ima interesa aj će naći načina, njemu ne treba jednostavnih alata.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Tehnologija

Kako dobiti najbolju moguću kvalitetu slike na Zoomu, Meetu, Skypeu?

2020. je godina prijenosa uživo! A ako još uvijek ne znate što i kako raditi, ne brinite: stiže pomoć!

Što ste propustili

Društvene mreže

Kako je bilo biti Pipi usred “hajke” na brend, otkriva CM godine – Antea Franjić!

Antea ni ne pokušava pričati o broju mjehurića u bočici Pipija, ni koliko je narančasta njihova narančada, ali zato zna uzburkati online vode. Što se krije iza dovitljivog upravljanja društvenim mrežama koje joj je osvojilo nagradu za CM-a godine?

Tehnologija

Evo kako su Combisova cloud rješenja omogućila Rimac Automobilima da nastave razvijati C_Two i od kuće

Mislim da vam ni ne moramo govoriti koliko je dizajniranje automobila zahtjevan posao, ali što se dogodi kada ne možete do svog računala u uredu, a razvijate modele veličine desetak gigabajta?

Startupi i poslovanje

Lora Pleško: Kako voditi tim i tvrtku u doba krize?

Lora Pleško je CEO Mašinerije, tvrtke za razvoj mobilnih aplikacija i web rješenja. Ususret Ladies of New Business konferenciji Lora nam je prenijela iskustva o slaganju internih procesa za vrijeme remote rada.

Intervju

Stručnjaci: Zbog “pada” Štita privatnosti razmislite hoćete li koristiti američke servise kao što je Mailchimp 

Dok se čeka razjašnjenje odnosa između SAD-a i EU u kontekstu prijenosa podataka, tvrtke koje prenose podatke van Europske unije moraju dokazati da su poduzele dovoljne mjere zaštite. Konzultantica za zaštitu podataka, Vlatka Vuković, smatra da su pojedini servisi prešutjeli bitne informacije.

Kultura 2.0

S nagradom Europske komisije u ruci e-Škole nastavljaju digitalizirati 1317 škola u Hrvatskoj

Nagrađen i od Europske komisije CARNET-ov projekt e-Škole dokazao je kako je Hrvatska na dobrom putu da "odgoji" digitalno zrele škole. Što se sve događa u pozadini pripreme i realizacije takvog velikog projekta, u doba krize, saznali smo.

Intervju

Ovako izgleda Nanobitov proces razvoja igara koje svakodnevno igraju stotine tisuća ljudi

Hollywood Story i My Story jednostavno je igrati, ali koliko je jednostavno - ili komplicirano - napraviti uspješne 'casual' igre?