Luka Kladarić i Mario Đanić zatvorili rmBug i investitorima vratili 400.000 eura
rmBugPrivatna arhiva/Canva

Luka Kladarić i Mario Đanić zatvorili rmBug i investitorima vratili 400.000 eura

Osnivači i investitori pristali su otvoreno govoriti o gašenju startupa rmBug samo nekoliko mjeseci nakon prve investicije.

Startup rmBug se gasi, potvrdili su za Netokraciju njegovi osnivači Luka Kladarić i Mario Đanić. Ovih dana vratili su i pre-seed investiciju od 400.000 eura koju su nedavno prikupili. Vrata ovog startupa zatvaraju se zbog razlika u vizijama daljnjeg razvoja kod dvojice suosnivača.

Prije svega dva mjeseca budućnost rmBuga činila se vrlo obećavajuće. Alat koji rješava problem lozinki za pristup produkcijskim bazama podataka dobio je vjetar u leđa od investitora, u njega su uložili founders-for-founders fond Silicon Gardens i direktor inženjeringa Googlea Hrvatska Damir Sabol.

Pozitivne signale s tržišta slale su mu i razne regulatorne obveze koje prisiljavaju tvrtke na ozbiljniju kontrolu privilegiranih pristupa, kao i procjene da bi tržište upravljanja privilegiranim pristupom (PAM) moglo porasti s pet na više od dvadeset milijardi dolara do kraja desetljeća.

No, investicija je startupu donijela probleme i postala osnivačima kamen spoticanja.

rmBug Luke Kladarića i Marija Đanića osigurao 400.000 eura investicije

Razlike u viziji projekta

Oba s više od dvadeset godina iskustva u nogama, Luka i Mario činili su se kao vrlo kompatibilni partneri. No, čini se kako je projekt zapeo upravo na toj instanci.

Luka nam je u vrlo kratkim crtama to potvrdio i objasnio zašto su on i Mario odlučili prekinuti suradnju:

Točno je da smo zbog različitih pogleda na smjer i način daljnjeg razvoja i prioritete projekta, Mario i ja odlučili da nećemo nastaviti zajedno razvijati rmBug.

Kazao nam je i kako “nema ništa za podijeliti vezano uz eventualni nastavak projekta”.

Luka Kladarić Privatna arhiva

Ipak, dodao je kako će cjelokupni iznos investicije od 400.000 eura vratiti investitorima. A to su, potvrdili su investitori, i učinili.

Mario je bio tek nešto rječitiji. Status projekta nije želio komentirati pozivajući se na uključenost odvjetnika i nadležnih institucija. No, osvrnuo se na lekcije koje bi njihovo iskustvo moglo pružiti drugim osnivačima:

Mišljenja sam da su za buduće osnivače jasno uređeni odnosi među osnivačima i ugovorni mehanizmi za ključne scenarije važni za zaštitu i tvrtke i investitora. Bez toga i osnivač i tvrtka mogu postati taoci međusobnih odnosa s drugim osnivačima.

Suosnivač rmBuga dodao je i kako bi se na investiciju prvenstveno trebalo gledati kao na “odgovornost prema tvrtki, timu i investitorima te da se sredstva namijenjena razvoju kompanije moraju koristiti transparentno i u interesu rasta poslovanja”. Time je dao svoju perspektivu na razdor između suosnivača.

Mario Đanić Privatna arhiva

Što kažu investitori

Suočeni sa situacijom koja baš i nije uobičajena na hrvatskoj startup sceni, tražili smo za komentar i investitore. Serijski IT poduzetnik Damir Sabol nije ulazio u detalje:

Founderi su odlučili ne nastaviti sa startupom i vratili su moju investiciju.

Da im je investicija vraćena kazali su nam i iz Silicon Gardensa. Dio je to venture capital ulaganja, komentirali su ostavljajući dojam kako se ne radi ni o čemu izvanrednom. To su dodatno i pojasnili:

Nije svaki projekt uspješan i uvijek smo bili transparentni oko toga. Rizik je inherentan u ulaganju u rane startupe. Izgradnja startupa je teška i zahtijeva godine ustrajnog napora, otpornosti i bezbroj faktora koji se moraju poklopiti.

Dodali su kako neuspjeh startup projekta gotovo nikad nije posljedica jedne odluke ili jednog trenutka te da ovakve situacije podsjećaju osnivače i investitore na važnost usklađenosti i otvorene komunikacije, posebno kada stvari postanu teške.

Možemo nadodati kako su u ovom slučaju i investitori imali sreće. Povrat cjelokupne investicije rijedak je ishod kad startup prekida s radom. Obično novac ostaje u tvrtki i nestaje zajedno s njom.

I što sad?

Razilaženja u mišljenjima i svađa suosnivača češći su razlog propasti startupa od tržišnog neuspjeha. Istraživanje WinSavvyja pokazuje kako je neslaganje suosnivača razlog zatvaranja startupa u 65 posto slučajeva. Prošlost je ispisala brojne takve primjere, a jedan od najpoznatijih je razlaz suosnivača Facebooka Marka Zuckerberga i Eduarda Saverina koji je prikazan u filmu The Social Network.

Razilazili su se i suosnivači na hrvatskoj sceni, ali rijetko glasno. Javno su poznati uglavnom slučajevi prekida suradnje u kasnijim fazama. Saša Šarunić je 2013. nakon osam godina napustio Pet minuta te Viktora Marohnića i Luku Abrusa da bi osnovao svoju softversku tvrtku.

Postepeno tijekom godina operativno su se razdvojili i osnivači Degordiana Daniel Ackermann i Tomislav Grubišić. Bio je to nekako i logičan prijelaz jer je Tomislav već godinama više fokusiran na Bornfight, koji je nastao 2018. kao spin-off Degordiana.

No, daleko je to od bučnih poslovnih razvoda sa Zapada poput onoga Sama AltmanaElona Muska koji se nisu mogli složiti oko smjera razvoja OpenAI-ja. Također, svi ti “prekidi” nisu doveli do prestanka rada tvrtki kao što je, nažalost, slučaj s rmBugom.

Taj nedavno ugasli startup u hrvatskom ekosustavu postao je podsjetnik na krhkost ljudskih odnosa, rizik koji je na početku startup priče možda i najteže predvidjeti. Također, podsjetnik je to i na važnost dobro definiranih osnivačkih sporazuma (founders agreement) koji pružaju mogućnost startupima da opstanu baš u ovakvim situacijama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?