Sam Altman: genij ili najopasniji čovjek u AI industriji?

Profil Sama Altmana u New Yorkeru otvorio je niz pitanja o tome kako funkcionira vrh AI industrije – od osobnosti lidera do načina na koji se oblikuju narativi oko umjetne inteligencije. U ovoj epizodi analiziramo zašto su percepcije o Altmanu toliko podijeljene, jesu li “apokaliptične” AI priče zapravo PR strategija i kako se AI sve više pretvara u infrastrukturu, a ne samo alat.

Ne sluša vam se ili ne gleda? Zahvaljujući AI-ju, donosimo najvažnije momente!

Tko je zapravo Sam Altman?

Marin: Otkrivamo sočne detalje o stvoritelju ChatGPT-a i zašto su AI narativi možda jedan veliki PR spin.

Ivan: Povod je veliki profil u New Yorkeru koji pokušava rekonstruirati njegovu karijeru i način rada.

Marin: I zanimljivo je da tekst ne daje konačan sud.

Ivan: Da, autori su svjesno ostavili prostor za interpretaciju jer su reakcije na Altmana izrazito podijeljene.

Marin: Neki ga vide kao opasnu figuru s ogromnom moći, a drugi kao karizmatičnog lidera.

Ivan: I to dosta govori o samoj industriji.

Kontroverze, odnosi i nedosljednosti

Marin: Jedna od zamjerki koja se često ponavlja jest da govori različite stvari različitim ljudima.

Ivan: Ali to su autori vrlo pažljivo formulirali – ne tvrde da laže, nego da nije uvijek konzistentan.

Marin: Što možda i nije iznenađujuće za nekoga na takvoj poziciji.

Ivan: Pogotovo u industriji gdje svi imaju svoje interese i gdje informacije često dolaze iz “zainteresiranih” izvora.

Marin: Spominju se i odnosi s investitorima, uključujući one s Bliskog istoka, koji su kompleksniji nego što se javno komunicira.

Ivan: I dosta oštre kritike – usporedbe s ljudima poput Bernieja Madoffa ili Sama Bankman-Frieda.

Marin: Ali s druge strane ima i onih koji imaju potpuno pozitivna iskustva rada s njim.

Kriza u OpenAI-u i pitanje transparentnosti

Marin: Jedan od ključnih trenutaka bio je pokušaj njegove smjene 2023.

Ivan: I zanimljivo je da navodno ne postoji jasan pisani trag interne istrage koja bi objasnila što se točno dogodilo.

Marin: Što otvara pitanje transparentnosti.

Ivan: Pogotovo jer je OpenAI počeo kao neprofitna organizacija s velikom društvenom odgovornošću.

Marin: A danas sve više djeluje kao klasična korporacija koja ide prema IPO-u.

Ivan: I postavlja se pitanje – koliko je sustav zapravo robustan, a koliko ovisi o jednoj osobi.

Je li važnije tko vodi AI – ili sama tehnologija?

Marin: Otvara se i šire pitanje – je li uopće važno tko vodi AI kompanije?

Ivan: Neki tvrde da nije, jer i “dobar” i “loš” lider mogu razviti opasne sustave.

Marin: Ali drugi ističu da je kontrola nad AI-jem ključna.

Ivan: Jer ako se moć koncentrira u rukama nekolicine, rizici postaju ogromni.

Marin: I tu dolazimo do šireg problema – nije stvar samo u pojedincu, nego u cijelom sustavu.

AI narativi kao PR strategija

Marin: Zanimljivo je i pitanje narativa – zašto kompanije često govore o “opasnom” AI-ju?

Ivan: Jedno objašnjenje je da je to dio investicijske strategije.

Marin: Drugim riječima, ako je tehnologija “egzistencijalno važna”, lakše je opravdati ogromna ulaganja.

Ivan: I pozicionirati se kao ključni igrač u industriji.

Marin: Ali dugoročno to može stvoriti nepovjerenje kod korisnika.

Ivan: Pogotovo ako ljudi imaju osjećaj da im se AI nameće bez jasne koristi.

AI kao infrastruktura, a ne alat

Marin: Prelazimo na drugu temu – MCP Dev Summit.

Ivan: Fokus više nije na modelima, nego na tome kako AI funkcionira u stvarnom svijetu.

Ivan: MCP (Model Context Protocol) pokušava postati standard za povezivanje AI-a s alatima, bazama i sustavima.

Marin: Kao što je HTTP za web ili SQL za baze podataka.

Ivan: Upravo tako. Ideja je da se izbjegne kaos gdje svaka firma radi vlastite integracije.

AI agenti i novi način rada

Marin: Jedan od velikih trendova su AI agenti.

Ivan: I sve više prelazimo s chat sučelja na agente koji rade u pozadini.

Ivan: Oni automatski analiziraju podatke, reagiraju na događaje i čak izvršavaju zadatke bez direktnog inputa korisnika.

Marin: To već zvuči kao ozbiljna promjena načina rada.

Ivan: I zato se uvodi dodatni sloj kontrole – sustavi koji određuju što agent smije, a što ne.

Problem infrastrukture: AI treba struju

Marin: Ali postoji i vrlo konkretan problem – infrastruktura.

Ivan: Da, veliki broj data centara kasni ili se otkazuje.

Ivan: Ne zbog čipova, nego zbog energetskih ograničenja.

Marin: Drugim riječima, nemamo dovoljno struje za AI.

Ivan: I to bi mogao biti jedan od najvećih bottleneckova u razvoju industrije.

Flop: AI generirani kod i problemi kvalitete

Marin: Moj flop je primjer masovne upotrebe AI-ja za generiranje koda.

Marin: Jedan projekt s tisućama linija AI koda pokazao se pun grešaka i neoptimiziran.

Ivan: Klasični “AI slop”.

Marin: Što pokazuje da količina ne znači kvalitetu.

Top: kvantna računala i domaći AI projekt

Marin: Moj top su kvantna računala i činjenica da Europa napokon hvata korak u toj utrci.

Ivan: Moj top je hrvatski projekt Sineo – aplikacija koja koristi AI za preporuku filmova.

Marin: Lijepo je vidjeti lokalne inicijative.

Ivan: Pogotovo kad rješavaju stvarne probleme korisnika.

Zaključak: AI je više od tehnologije

Marin: Ako nešto možemo zaključiti, to je da AI više nije samo tehnologija.

Ivan: To je kombinacija politike, biznisa, infrastrukture i percepcije.

Marin: I pitanje više nije samo što AI može napraviti – nego tko ga kontrolira i zašto.