Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Šesta godina natječaja Moj Zaba Start polako dolazi do svoje završnice, a od danas znamo i finaliste ovog natječaja koji ulaze u konkurenciju za ukupan fond od oko milijun kuna. 

Podsjetimo, Moj Zaba Start projekt je koji zanimljivim poslovnim idejama dodjeljuje financijske potpore, a do sada je 50 projekata našlo podršku kroz ovaj program. Ove godine dodjeljuje se ukupno 330 tisuća kuna u svakoj od tri kategorije: poduzetništvo, društvo, te kultura i znanost.

Poduzetništvo:

  • AUTODIAGNOSTIK, Bjelovar
    Projekt: Sustav za nadzor stanja specijalnih vozila
  • CENTAR ZA PROMET I LOGISTIKU, Zagreb
    Projekt: Smart pallets of things (SPloT)
  • FARMA LEPTIRA APOLON, Zagreb
    Projekt: Leptiri za puštanje na proslavama
  • GALA CENTAR, Sesvete
    Projekt: MotoSOSLocator
  • MANDARINET, Opuzen
    Projekt: Izrada minipogona za proizvodnju sušenog slatkiša od mandarine
  • MIRET, Barilović
    Projekt MIRET – Invisible to nature
  • OMOLAB KOMUNIKACIJE, Zagreb
    Projekt: OmoReader, web-aplikacija
  • PIXING OBRT, Zagreb
    Projekt: Društvena igra „Čiri-biri bajka“
  • RDK, Zagreb
    Projekt: Spice bag
  • UDRUGA MUNDUS, Zagreb
    Projekt: Mundus edukacijski sustav

Kultura i znanost:

  • DIEDRA, Zagreb
    Projekt: Dugometražni 3D animirani film „Cvrčak i Mrvica“
  • INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ, Zagreb
    Projekt: Udruživanjem temeljnih i kliničkih znanstvenih istraživanja do poboljšanja tretmana i povećane društvene osviještenosti o raku prostate
  • KLINIKA ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODNIŠTVO KBC Sestre milosrdnice, Zagreb
    Projekt: Uloga polimorfizma gena NR5A2 u prijevremenom porođaju kod trudnica na gestagenskoj terapiji
  • KLUB LJUBITELJA BUKE, Rijeka                                                                                Projekt: Sailor Sweet&Salt festival 2020
  • KULTURNI CENTAR KLANJEC, Klanjec                                                                    Projekt: Virtualna priča o himni
  • MEDIA VERTIGO, Mokošica                                                                                    Projekt: Muzej ljubavnih priča
  • MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU,Osijek Projekt: StressMe – Razlike između muškog i ženskog stresa
  • MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT, Zagreb                                                                 Projekt: MUO Digitalni info display
  • SAMOSTAN SV. MARGARITE, Pag                                                                          Projekt: Digitalno predstavljanje stalnog postava čipke i čipkarstva
  • SANDRA VIDOVIĆ, Rijeka                                                                                       Projekt: Biobanka TransMedRi

Društvo:

  • ADOPTA, udruga za potporu posvajanju, Zagreb
    Projekt: Čuvari posvojenja
  • GIMNAZIJA JOSIPA SLAVENSKOG ČAKOVEC, Čakovec
    Projekt: Gledam, istražujem, učim
  • HRVATSKI ATELETSKI SAVEZ OSOBA S INVALIDITETOM, Zagreb
    Projekt: Atletika za sve
  • HRVATSKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO, Zagreb
    Projekt: PsiHelp
  • PUNKT, Pula
    Projekt: Inovativno zapošljavanje osoba s invaliditetom
  • UDRUGA DAR, Zagreb
    Projekt: Znanstveni boravak
  • UDRUGA BRODOTO, Zagreb
    Projekt: Invisible Zagreb
  • VOLONTERI U PALIJATIVNOJ SKRBI LA VERNA, Zagreb
    Projekt: Čovjek je čovjeku lijek
  • ZAKLADA CENACOLO, Zagreb
    Projekt: Mostovi u bolji život
  • ZAKLADA DJEČJE ONKOLOGIJE REBRO, Zagreb
    Projekt: Uređenje sterilne jedinice za Dječju onkologiju Rebro

Među ovih 30 finalista kriju se i oni koji će osvojiti nagradu u iznosu od 120, 100 ili 80 tisuća kuna, ali i ući u konkurenciju za nagradu publike od 30 tisuća kuna. Javno glasovanje za nagradu publike bit će otvoreno od 1. do 14. listopada putem službnih stranica natječaja.

Osvajači nagrada iz svih kategorija biti će poznati na svečanom proglašenju pobjednika 29. listopada u Zagrebu. 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?