Startup vs. startup: OmoLab i Silver Monitor dokazuju da je najbolje rješavati probleme iz okoline

Kao i prethodna dva tima koja smo predstavili prošli tjedan, Wingo i Transfer Hero, OmoLab i Silver Monitor prolaze program Startup Factory koji su prije tri godine pokrenuli Grad Zagreb i Zagrebački inovacijski centar (ZICER). 

Priča o OmoLabu obišla je ljetos hrvatske medije kada su razvili font za osobe s disleksijom koji su nazvali OmoType. S druge strane, Silver Monitor možda neće biti poznat široj javnosti, ali njegova suosnivačica, Tihana Petričević, zvučno je ime onima koji prate startup scenu, zahvaljujući njenom prethodnom projektu iz područja nosive tehnologije, Meridda.

I OmoLab i Silver Monitor usmjereni su na osobe koje imaju potrebe različite od prosječnih ljudi, a zajedničko im je i to što su nastali kao rješenje za probleme iz neposredne blizine. Osnivači Silver Monitora u obitelji imaju starije članove koji žive sami i imaju određene zdravstvene poteškoće, stoga bi im praćenje stanja putem pametne narukvice itekako dobro došlo. Tihana dodaje:

Također imamo i uvida iz prve ruke kako zdravstveni sustav funkcionira, stoga smo u suradnji s liječnicima odlučili osmisliti proizvod koji bi potencijalno riješio problem za obje strane.

S druge strane, iskustvo s OmoLabom još je neposrednije, otkriva Petar.

OmoLab je nastao krajem prošle godine, iako se ideja počela razvijati unazad 4-5 godina, od trenutka kada sam saznao da mi je kćerka disleksična. Također, kako mi i supruga ima disleksiju, bilo je samo pitanje vremena kad ćemo osmisliti neko rješenje. Fascinantno je da za nešto što pogađa 10% populacije ima tako malo alata. Stoga smo prvo osmislili font namijenjen osobama s disleksijom, a sad na tržište izbacujemo i aplikaciju OmoReader.

Tihana:

Samo bih htjela dodati da je ideja OmoLaba, kao i sam projekt, dobra i kvalitetna, te svakako podržavam inicijativu.

Petar:

Hvala, podrška je uzajamna.

Motivacija za pronalaskom rješenja je veća što je problem bliži

Tihana:

Istina je da je najbolje rješavati problem koji imate u neposrednoj blizini jer je odmah motivacija za kreiranjem rješenja veća. Problem koji rješavamo Silver Monitorom možda se ne odnosi na mene individualno, ali svakako je problem koji pronalazim u svojoj blizini.

Petar:

Da, motivacija je iznimno važan faktor. Sumnjam da bih uopće bio u svijetu startupa da nije bilo situacije koja je cijeli projekt potaknula. Moram priznati da sam kroz cijeli naš put očekivao da će se pojaviti rješenje slično našemu, no to se nije dogodilo.

Cijela je priča vrlo pozitivna, jer smo uspjeli okupiti super tim – jednog od ponajboljih tipografa, tvrtku Locastic, sjajnu logopedicu… No, prije no što ih sve nabrojim, Tihana, kako si okupila svoj tim?

Tihana:

Naš tim je internacionalan i čine ga stručnjaci i profesionalci iz Europe. Upoznali smo se uglavnom preko preporuke dok smo radili na sličnim projektima. Surađujemo već dulje vrijeme i mogu reći zasad vrlo uspješno.

Kao ličnosti, svi smo vrlo različiti, ali smo komplementarni. Funkcioniramo s vrlo visokim stupnjem samostalnosti, ali opet činimo jednu homogenu strukturu. Nema puno mikromenadžmenta s moje strane, iskreno rečeno, ni sama takav princip rada i ne preferiram. Svatko je šef u svojoj domeni, ali smo suglasni oko toga što nam je zajednički cilj, misija i vizija.

Glavni tim činimo Slavko Radman, Lovro Orešković i ja, dok po potrebi, ovisno o fazi projekta, angažiramo internacionalne stručnjake.

A kod tebe, Petre, tko je glavni?

Petar:

Ja možda potpisujem ideju, ali svatko od članova timova, koje smo okupili, također su šefov u svojoj domeni jer su stručnjaci u onome što rade. Tako je font OmoType razvio Marko Hrastovec. Tu je i Nina Kupusović, stručna suradnica za logopediju, potom Zoran Birimiša, ekonomski savjetnik koji nam daje balans između social impacta i profitabilnosti, Jovica Popović je IT supervisor, dok nam je tvrtka Locastic partner u razvoju mobilne aplikacije.

Zajedno imamo velike planove, ali, Tihana, reci mi, kamo će vas odvesti ovaj projekt?

Tihana, kroz smijeh:

Na globalno tržište.

U ranom stadiju, lansiranju pilot projekta i testiranju, zadržat ćemo se u Hrvatskoj, ali potom se planiramo proširiti u Europu i ostatak svijeta. Jednostavno se ne isplati razmišljati skučeno.

Petar:

Naš projekt je također globalan, iako se različito manifestira u različitim dijelovima svijeta. Mi zapravo želimo promijeniti način koji je dominantan u pogledu na disleksiju. Jer ona ima, uz svoje mane, i razne benefite.

Mane su, dakako, da disleksičari imaju problema s čitanjem. No, prednost je njihovo vizualno razmišljanje, zbog čega im, primjerice, jako dobro ide objektno programiranje.

Poput tebe, i mi na Hrvatsku gledamo kao na inkubator, ali najveću monetizaciju vidimo na anglofonskim tržištima gdje je i najveći postotak disleksičnih osoba, odnosno gdje je najveća manifestacija disleksije.

Disleksija dosta ovisi o pismu i govoru, jer što je pravopis više fonetski, to je manja manifestacija disleksije. U slavenskim govornim područjima 10% populacije procijenit će se disleksičnom, u engleskom čak preko 20%. Istodobno, postotak u Kini i Japanu pada ispod jedan.

Izazovi hardverskih startupa (i hoće li se OmoLab upustiti u njih)

Tihana:

Ovo je bilo vrlo informativno, hvala ti, Petre.

Izazovno će dosta biti oboma pristupiti globalnom tržištu, a tu su i drugi izazovi s kojima se već sada susrećemo. Recimo, razvoj proizvoda i skalabilan poslovni model su trenutno naši glavni izazovi. Mislim da je to manje više uobičajeno za sve startupe, pogotovo za one koji su bazirani na hardveru jer oni imaju zaseban set izazova zbog kompleksnosti razvoja i niza rizika.

Manje serije hardverskog dijela projekta izradit ćemo lokalno, ali za veće serije moramo ići tamo gdje se već danas ide – u Kinu. Naš CTO ima stvarno dobre kontakte u svijetu proizvođača i dobavljača…

Petar se nasmijao:

Eh, i mi smo razmišljali o hardveru koji bi imao prilagodbu za inkluzivnost osoba s poteškoćom u čitanju, stoga će mi možda trebati neki od kontakata, nadam se da ćemo se moći dogovoriti oko toga. 

No, to su nekakvi dugoročni planovi. Današnji izazovi odnose se na to kako pronaći ljude i tvrtke koji će naše planove realizirati na svjetskom nivou. Do sada smo prošli klasične porođajne muke svakog proizvoda, ali srećom, proces je tekao linearno. Nismo imali padove, nego zastoje.

Tihana, nego, nisam nikada pitao, otkud vi u ovom programu?

Tihana:

Prijavili smo se na Startup Factory jer je to trenutno zasigurno jedan od najboljih programa za edukaciju startupa u Zagrebu. Nudi nam se opcija da razvijamo svoj proizvod i posao uz podršku stranih i domaćih mentora te uz to postoji mogućnost financijske podrške. Sve su to bitni faktori za svakog tko gradi posao, pogotovo u domeni visokih tehnologija.

Recimo, dobro mi je došlo mentoriranje Chrisa Outa, stručnjaka na području growth hackinga jer nam je kvalitetna prodaja na inozemnom tržištu iznimno bitna.

Što je tebi najviše koristilo?

Petar:

Izdvojio bih Ozrena Kobsu, odvjetnika koji nam je dao dosta korisnih savjeta oko intelektualne zaštite proizvoda na različitim tržištima, što nam je trenutno vrlo bitno.

Inače, znam i kako nam publika Netokracije može pomoći. Naša je aplikacija OmoReader odnedavno dostupna za iOS i Android uređaje. Namijenjena je prvenstveno osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja ali i ostalim ljubiteljima knjiga, stoga pozivam sve da je preuzmu, testiraju i jave nam svoje mišljenje. Mnogo će nam značiti!

Osigurajte svoju besplatnu ulaznicu za Zagreb Connect

A projektima će zasigurno značiti i da navijate za njih 5. prosinca na konferenciji Zagreb Connect. Naime, tada će se održati finale programa Startup Factory gdje će timovi imati priliku boriti se za 160.000 kuna bespovratnih sredstava, a najbolji pitch Zagreb Connecta osvojit će dodatnih 60.000 kuna.

Pribavite svoje besplatne karte od 19. 11., ali požurite – broj mjesta je ograničen.