Od startupa do 19,5 milijuna eura: Zašto je za rast Pontus Pharme bio važan digital?

Od startupa do 19,5 milijuna eura: Zašto je za rast Pontus Pharme bio važan digital?

Pontus Pharma pokazuje kako tehnologija može biti ključ rasta. Od paralelne pripreme tržišta i regulatornih procesa, personalizirane komunikacije s liječnicima, do razvoja vlastitih digitalno podržanih terapija, ova mlada farmaceutska kompanija iz Hrvatske koristi tehnologiju kako bi promijenila pravila igre u zdravstvu jugoistočne Europe.

Kad čujete da je Pontus Pharma, hrvatska farmaceutska tvrtka, u samo četiri godine od osnutka narasla s 500.000 eura na 19,5 milijuna eura, teško je ne zapitati se kako su uspjeli ostvariti tako brz i značajan rast u farmaceutskoj industriji koja je poznata po svojoj regulaciji i sporim procesima i u kojoj ni brzina i agilnost nisu buzzwords koji se pojavljuju na svakom poslovnom slajdu.

Ključni odgovor leži u njihovom pristupu: brzina odlučivanja, fleksibilnost i strateško upravljanje procesima, i to unatoč strogim regulatornim uvjetima.

Takve je postulate zadao osnivač i vlasnik Pontusa Igor Haralović, koji je nakon što je postigao značajne uspjehe u korporativnom svijetu farmacije, od Plive preko Sandoza, 2021. godine odlučio krenuti vlastitim putem. Osnivao je farmaceutsku kompaniju za koju je htio da bude progresivna, regionalna, posvećena razvoju i da nudi personalizirana rješenja za stvarne zdravstvene probleme. Vizija je bila i da pritom ne distribuiraju samo tuđe proizvode, već razvijaju i svoje brendove.

Paralelna priprema procesa

U fokusu im je gastroenterologija, ali portfelj šire i proizvodima iz područja dermatologije i drugih grana. Naglašavaju i kako pritom partnerima, liječnicima, farmaceutima, proizvođačima, distributerima i krajnjim korisnicima nude cjelovitu podršku, od regulatornih procesa i distribucije, do marketinga i prodaje. I nije to jednostavno, no Haralović je našao jednostavan recept: paralelna priprema svih procesa, od regulatornih do tržišnih.

Nismo uvijek čekali savršen trenutak nego smo istovremeno pripremali regulatorne procese, izgrađivali povjerenje kod partnera i komunicirali s liječnicima i farmaceutima. Ta paralelna priprema nam je omogućila da, čim dobijemo zeleno svjetlo, već imamo aktivnu poziciju na tržištu.

U kontekstu farmaceutske industrije, gdje je tradicija usmjerena na usporene i temeljite procese, a brzina nije riječ koja se koristi kako bi se opisali poslovni procesi, Pontus Pharma uspjela je tako pokazati da i u reguliranim industrijama i brzina i inovacija mogu ići ruku pod ruku.

Ukratko, brzo testiranje ideja i prilagodba tržištu bili su ključni za uspjeh. Taj paralelni tempo u kojem regulatorni i komercijalni dio ne idu jedan nakon drugog značajno ubrzava ulazak na tržište.

Igor Haralović, Pontus Pharma

Kako rasti i ne skliznuti u birokraciju

Pomogla je i činjenica da su okupili tim ljudi koji dijele entuzijazam, odgovornost i spremnost na učenje, pojašnjava osnivač:

To se pokazalo kao ključ za održavanje poduzetničkog duha i nakon što smo narasli na više od 40 ljudi u četiri zemlje. Svakom članu tima dajemo stvarnu priliku da vodi projekte i donosi odluke, bez obzira na hijerarhiju ili funkciju. Kad ljudi ne rade ‘za firmu’, već zajedno s njom, dinamika i brzina ne nestaju, već se multipliciraju.

Prema Igorovim riječima njegov najveći leadership izazov bio je upravo to kako rasti brzo, a ne izgubiti fleksibilnost i kulturu koja je Pontus izgradila.

Kad se uvode novi ljudi, procesi i tržišta, lako se sklizne u birokraciju. Pontus je po tom pitanju zadržao decentraliziran pristup koji podrazumijeva da svaka zemlja ima svoju autonomiju, ali svi rade prema istim ciljevima i vrijednostima. Gradimo povjerenje, dijelimo znanje i učimo jedni od drugih kroz mrežnu strukturu i iskustva, objašnjava Haralović:

Svaka zemlja u kojoj poslujemo funkcionira kao mali, agilan tim s visokim stupnjem odgovornosti. Vjerujemo ljudima koje zapošljavamo, dajemo im povjerenje i prostor da razvijaju vlastite inicijative unutar šire strategije. I upravo ta kombinacija jasne vizije, operativne slobode i stalne prilagodbe omogućila nam je da u tako kratkom roku postignemo rezultate koji su, u kontekstu farmaceutske industrije, prilično netipični.

Neiskorišten potencijal jugoistočne Europe

Regija jugoistočne Europe često se doživljava kao tržište u razvoju, no Pontus u njoj vidi velik, još uvijek neiskorišten potencijal, od rastuće potrebe za modernizacijom zdravstva, do dostupnosti talenata i otvorenosti za nove modele suradnje:

Sustavi su pod pritiskom da se digitaliziraju, što stvara prostor za inovacije koje u zrelijim tržištima teže prolaze. Uz to, regija ima snažnu bazu visokoobrazovanih ljudi područja koji žele raditi na projektima s jasnim društvenim učinkom.

Nedostaje im bolja povezanost i podrška. Tu vidimo svoju ulogu, kao pokretač promjena koje iz ove regije mogu donijeti stvarne zdravstvene inovacije, lokalno i globalno.

A inovacije nisu moguće bez digitalizacije, a za osnivača Pontusa digitalizacije nije samo alat, već jasna prilika da za promjenu načina na koji zdravstvo funkcionira. U Pontusu digitalizaciju vide kao strateški smjer, ne kao dodatak. Ona im već sada omogućuje da bolje razumiju potrebe tržišta, brže educiraju zdravstvene djelatnike i učinkovitije komuniciraju s partnerima:

U budućnosti planiramo ići korak dalje, spajati tradicionalne farmaceutske proizvode s digitalnim rješenjima, bilo kroz digitalne platforme za stručnu edukaciju ili alate koji pomažu u personalizaciji rješenja za pacijente.

Digitalizacija – ključ za zdravstveni sektor

Digitalizacija je ključ i za cijeli sektor, smatra Igor, sustavi zdravstva su sve više opterećeni, a pacijenti očekuju brže, personaliziranije usluge. Te promjene neće doći preko noći, ali oni koji ih počnu graditi na vrijeme, bit će u poziciji da oblikuju budućnost zdravstvene skrbi. Tim više jer pacijenti danas žele više od terapije, žele razumijevanje, jednostavnost i osjećaj da netko stvarno brine. Na kraju dana, tehnologija je moćna onoliko koliko uspije približiti zdravlje čovjeku, a ne obrnuto, tumači Igor:

AI vidimo kao ključnu transformativnu tehnologiju u zdravstvu, ne samo zbog automatizacije, nego zbog potencijala da donese detaljnija rješenja, personalizira terapiju i optimizira cijeli lanac vrijednosti, od razvoja lijeka do komunikacije s pacijentima.

Već istražujemo načine kako koristiti AI u analizi tržišnih podataka, predviđanju potreba i optimizaciji edukacijskih sadržaja za zdravstvene radnike, pa i krajnje potrošače. U budućnosti vidimo prostor i za razvoj digitalno podržanih terapijskih rješenja.

Napominje, kako unatoč tome ostaju dosljedni svom pristupu koji se temelji na tome da tehnologija ima smisla samo ako rješava stvarne probleme.

Uvjereni su kako je budućnost Pontusa u spajanju inovacija poput AI-ja s dubokim razumijevanjem lokalnih sustava i konkretnih potreba liječnika i pacijenata.

Nema čekanja ni simulacija

No, to sve neće biti moguće bez ljudi, a to ne bi trebao biti problem jer rad u farmaceutskoj industriji zvuči vrlo atraktivno. U Pontusu to primjećuju kroz količinu životopisa i molbi koje svakog mjeseca zaprimaju. No, primjećuju i to da mladi danas žele znati zašto rade to što rade i kako njihov rad stvara razliku i doprinos, pojašnjava Igor:

Zdravstvo i farmacija to prirodno nude, ali samo ako im se približe na pravi način. Mi ih privlačimo tako da im damo stvarnu priliku da preuzmu odgovornost, da se razvijaju kroz konkretan rad i da uče uz iskusnije kolege, bez da ih struktura koči.

U Pontusu mladi od prvog dana sudjeluju u projektima koji su „živi“, odnosno nema čekanja u redu ni simuliranih zadataka. Motivira ih i to što se njihov glas čuje, što mogu predlagati, isprobavati, pa i pogriješiti jer znaju da iza toga slijedi rast, a ne kazna. Takvo okruženje stvara lojalnost i pokreće novu generaciju da ostane u ovoj industriji i iznutra je mijenja. A to je dobra vijest i za Pontus.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?