Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Što je blockchain? Je li za financijsku industriju važniji blockchain ili bitcoin? Može li blockchain napraviti revoluciju u svjetskoj ekonomiji? Uzimajući u obzir sve promjene koje se događaju, kako će izgledati budućnost poslovanja? Neka su to od pitanja o kojima smo razgovarali s Philipom Evansom, starijim partnerom i direktorom u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group. Evo što nam je otkrio.

blockchain-philip-evansMarla Aufmuth/TED

Oduvijek me privlačila ideja da tehnologija može osloboditi ljude omogućavajući radikalnu decentralizaciju, kaže Philip Evans, stariji partner i direktor u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group, odmah na početku razgovora govoreći o tome što ga je privuklo konceptu digitalnih valuta te blockchainu i njegovim mogućnostima.

To je bila osnovna ideja iza interneta, naravno. I oživljena je pojavom Linuxa i otvorenog koda. Bitcoin i njegove varijante mogu omogućiti decentralizirani ‘internet vrijednosti’, a tu možemo povući analogiju s načinom na koji IP protokol omogućava decentralizirani ‘internet informacija’.

Philipov profesionalni fokus je tehnologija i poslovna strategija, a klijente je između ostaloga savjetovao o pitanjima kao što su big data, privatnost, arhitektura otvorene suradnje i inovacija te dekonstrukcija lanaca vrijednosti. Autor je nekoliko publikacija te koautor knjige Blown to bits koja govori o novoj ekonomiji informacija, a bila je na listi bestselera iz područja tehnologije i strategije 2000. godine.

A blockchain je…

U posljednje vrijeme fokusirao se na digitalne valute i blockchain, stoga je jedno od mojih pitanja bilo kako bi opisao blockchain nekome tko ne zna apsolutno ništa o tome. Philip kaže:

Blockchain je tehnologija koja omogućava da se dijelovi digitalne informacije ponašaju kao fizički objekti: ima jedinstveno i dobro definirano podrijetlo te može postojati samo na jednom mjestu u točno određenom trenutku. Povijest tog objekta može se pratiti do trenutka njegovog nastanka, a da se njegova povijest bilježi paralelno na velikom broju računala koji se automatski sinkroniziraju jedan s drugim. To stvara distribuirani ledger, odnosno distribuirane podatke, koje je gotovo nemoguće krivotvoriti ili pokvariti. Digitalni objekti stvoreni unutar sustava mogu služiti kao valuta baš poput novčanica ili kovanica. To je primjerice bitcoin. Tako se eliminiraju neke funkcije tradicionalnih posrednika kao što su financijske institucije.

Dodaje kako to može služiti kao jedinstveni zapis o bilo kojem skupu imovine ili transakcija, kojemu svatko može vjerovati. Objašnjava kako će primjerice biti moguće pohraniti vozačke dozvole, zemljišne knjige ili zdravstvene kartone na distribuirani ledger, enkriptiran tako da tisuće računala pohranjuju informacije, ali samo ljudi i institucije s pravom na te informacije će ih moći dešifrirati.

Za financijsku industriju značajniji je bitcoin ili blockchain?

Što je značajnije za financijsku industriju, blockchain kao tehnologija ili bitcoin kao valuta i – zašto?

Blockchain. Bitcoin je nevjerojatan izum, ali to nije dovoljno za radikalno poboljšanje u odnosu na konvencionalne valuta da bi bitcoin mogao postati ozbiljna zamjena osim u marginalnim slučajevima primjena. Njegova glavna funkcija sada je sredstvo za očuvanje vrijednosti za kineske špekulante.

Philip objašnjava kako s druge strane blockchain tehnologija može biti pokretač velike učinkovitosti u brojnim transakcijskim mrežama, a kao primjer navodi kliring i namiru kod transakcija vrijednosnih papira, gdje do desetak institucija može biti uključeno u samo jednu transakciju, rezultirajući masovnim dupliciranjem i čestim pogreškama.

Jedan blockchain kojemu vjeruju svi sudionici, mogao bi služiti kao jedinstveni zapis gdje su takve transakcije pohranjene, rezultirajući bržim, jeftinijim i točnijim transakcijama, manjim rizikom za druge strane i većom transparentnošću za regulatore.

U narednim godinama – eksperimentiranje

Kad je riječ o tome ima li blockchain potencijal revolucionizirati svjetsku ekonomiju, Philip podsjeća na poznatu primjedbu Bill Gatesa da smo skloni precijeniti kratkoročni učinak nove tehnologije, a podcjenjivati dugoročne.

Još uvijek postoje brojne tehničke prepreke da bismo vidjeli blockchain tehnologiju primijenjenu u velikim razmjerima. To će vjerojatno biti riješeno, ali će trebati vremena. Stoga bih rekao da nas u sljedećih nekoliko godina očekuje eksperimentiranje i ograničeni uspjesi u određenim kontekstima.

Dodaje da će pravi uspjesi doći kada i ako; središnje banke počnu izdavati digitalne valute (bitdollars) kako bi zamijenile kovanice i novčanice; kada blockchain omogući mikrotransakcije između inteligentnih uređaja (automobil koji kupuje parkirnu kartu izravno od parkirnog mjesta, a baš je danas stigla vijest da IBM i Visa rade na tome); ili kada primjerice zdravstveni kartoni budu preneseni na univerzalni enkriptirani ledger, istovremeno dopuštajući učinkovitost, privatnost i znanstveno istraživanje.

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije (primjerice namira kod transakcija vrijednosnih papira i kliring), ali će se i natjecati protiv nje (primjerice u međunarodnim novčanim doznakama). Da bi nastavile poslovanje, bit će prisiljene postati učinkovitije, ali blockchain tehnologija može samo biti sredstvo za tu svrhu.

Philip ističe kako nijedna tvrtka ne može uspješno implementirati bilo koju blockchain tehnologiju u izolaciji jer njezina vrijednost leži u transformaciji učinkovitosti mreža posrednika. Blockchain tehnologija se svodi na suradnju i razvoj zajedničkih standarda od strane tvrtki, koje se možda inače natječu jedna s drugom.

To je jako teško postići, a tvrtke su to obično spremne samo kad se suočavaju s disrupcijom izvana.

O javnom i privatnom blockchainu

Kad je riječ o privatnom i javnom blockchainu, Philip kaže da će oni koegzistirati.

Javni blockchain ima višu razinu sigurnosti i zbog toga zahtijeva nižu razinu međusobnog povjerenja. Međutim, oni su računalno neučinkoviti i ne mogu se skalirati u velikom opsegu. S privatnim blockchainom je suprotno.

Objašnjava kako ćemo u budućnosti vidjeti blockchainove izgrađene povrh blockchainova pa čak i različite aspekte iste transakcije enkriptirane i pohranjene na različite načine. Dodaje kako je interoperabilnost među različitim tipovima blockchaina uzbudljiva istraživačka granica koja će u idućih nekoliko godina transformirati način na koji razmišljamo o ovom pitanju. Razgovor o blockchainu i bitcoinu ne može proći bez pitanja o regulaciji, a Philip kaže kako je većina regulatora do sada bila iznenađujuće otvorena u prihvaćanju zakonitosti kriptovaluta i poticanju financijskih institucija da eksperimentiraju stavljanjem dijela svoje infrastrukture na blockchain.

Djelomično je to motivirano zabrinutošću nakon 2008. godine, a kako bi se pronašli novi načini praćenja transakcijskih obrazaca i upravljanja rizicima na kompleksnim financijskim tržištima. Daleko od toga da budu bedemi konzervatizma, središnje banke su bili preteča u razmišljanju oko novih struktura na financijskim tržištima. Očekivao bih da će se takav trend nastaviti.

Za budućnost poslovanja AI važnija od blockchaina

Imajuću na umu sve ove promjene, za kraj postavila sam Philipu pitanje kako će izgledati budućnost poslovanja? I koja će biti najveća promjena koju ćemo vidjeti? Philip ističe umjetnu inteligenciju za koju vjeruje da će imati veći učinak na našu poslovnu i osobnu budućnost od blockchaina. Potaknut će masivnu zamjenu ljudske inteligencije umjetnom, s velikim utjecajem na tržište rada.

Ali zato što AI, barem danas, velikim dijelom ovisi o velikim skupovima podataka, to također znači da će vlasništvo nad podacima postati, ako ne i glavni temelj konkurentske prednosti.

To ima ogromne implikacije na poslovne modele, budući da se telefonske kompanije, trgovci, proizvođači i internetske tvrtke kao što su Google i Facebook, vlade te sami korisnici, a svi se međusobno natječu da izvuku vrijednost iz svojih podataka, zaključuje Evans za kraj.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Kolumna

Portfolio s Dribbblea je kao loše driblanje u utakmici za posao product dizajnera

Dribbble je platforma i zajednica na kojem se dizajneri mogu razvijati, dijeliti radove i zapošljavati. Product design je proces razrade, formiranja i iteriranja proizvoda koji rješavaju korisničke probleme ili adresiraju specifične tržišne potrebe. E sad, na papiru nema razloga da ove dvije stvari budu u sukobu - zašto mi se onda digne kosa na glavi kad u prijavi za product dizajnera dobijem portfolio pun Dribbble radova?

Tehnologija

Domaći ININ uz AI i OCR “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Startupi i poslovanje

Kobe Bryant: košarkaš, Oskarovac, investitor – ulagao je u tvrtke poput Alibabe i Epic Gamesa

Jučer je u 41. godini preminuo Kobe Bryant, jedan od najvećih košarkaša svih vremena koji je svojim uspjesima na terenu i izvan njega zauvijek obilježio ovaj sport.

Društvene mreže

Bartol Šimunić: Da će društvene mreže biti okosnica kampanje Zorana Milanovića odlučilo se još u svibnju

Bio je među prvim community managerima Vlade kad je 2011. došla na društvene mreže, a sada je jedna od ključnih osoba koja je stajala digitalne kampanje novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Internet marketing

Podcast o specifičnostima podcasta u Hrvatskoj kao sadržajnom, ali i oglašivačkom formatu

Podcasti, iako postoje već godinama, očito su format koji će obilježiti digitalno tržište u Hrvatskoj u 2020. tako da je red pozabaviti se njihovim specifičnostima - u obliku podcasta!

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.