Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Što je blockchain? Je li za financijsku industriju važniji blockchain ili bitcoin? Može li blockchain napraviti revoluciju u svjetskoj ekonomiji? Uzimajući u obzir sve promjene koje se događaju, kako će izgledati budućnost poslovanja? Neka su to od pitanja o kojima smo razgovarali s Philipom Evansom, starijim partnerom i direktorom u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group. Evo što nam je otkrio.

blockchain-philip-evans
Marla Aufmuth/TED

Oduvijek me privlačila ideja da tehnologija može osloboditi ljude omogućavajući radikalnu decentralizaciju, kaže Philip Evans, stariji partner i direktor u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group, odmah na početku razgovora govoreći o tome što ga je privuklo konceptu digitalnih valuta te blockchainu i njegovim mogućnostima.

To je bila osnovna ideja iza interneta, naravno. I oživljena je pojavom Linuxa i otvorenog koda. Bitcoin i njegove varijante mogu omogućiti decentralizirani ‘internet vrijednosti’, a tu možemo povući analogiju s načinom na koji IP protokol omogućava decentralizirani ‘internet informacija’.

Philipov profesionalni fokus je tehnologija i poslovna strategija, a klijente je između ostaloga savjetovao o pitanjima kao što su big data, privatnost, arhitektura otvorene suradnje i inovacija te dekonstrukcija lanaca vrijednosti. Autor je nekoliko publikacija te koautor knjige Blown to bits koja govori o novoj ekonomiji informacija, a bila je na listi bestselera iz područja tehnologije i strategije 2000. godine.

A blockchain je…

U posljednje vrijeme fokusirao se na digitalne valute i blockchain, stoga je jedno od mojih pitanja bilo kako bi opisao blockchain nekome tko ne zna apsolutno ništa o tome. Philip kaže:

Blockchain je tehnologija koja omogućava da se dijelovi digitalne informacije ponašaju kao fizički objekti: ima jedinstveno i dobro definirano podrijetlo te može postojati samo na jednom mjestu u točno određenom trenutku. Povijest tog objekta može se pratiti do trenutka njegovog nastanka, a da se njegova povijest bilježi paralelno na velikom broju računala koji se automatski sinkroniziraju jedan s drugim. To stvara distribuirani ledger, odnosno distribuirane podatke, koje je gotovo nemoguće krivotvoriti ili pokvariti. Digitalni objekti stvoreni unutar sustava mogu služiti kao valuta baš poput novčanica ili kovanica. To je primjerice bitcoin. Tako se eliminiraju neke funkcije tradicionalnih posrednika kao što su financijske institucije.

Dodaje kako to može služiti kao jedinstveni zapis o bilo kojem skupu imovine ili transakcija, kojemu svatko može vjerovati. Objašnjava kako će primjerice biti moguće pohraniti vozačke dozvole, zemljišne knjige ili zdravstvene kartone na distribuirani ledger, enkriptiran tako da tisuće računala pohranjuju informacije, ali samo ljudi i institucije s pravom na te informacije će ih moći dešifrirati.

Za financijsku industriju značajniji je bitcoin ili blockchain?

Što je značajnije za financijsku industriju, blockchain kao tehnologija ili bitcoin kao valuta i – zašto?

Blockchain. Bitcoin je nevjerojatan izum, ali to nije dovoljno za radikalno poboljšanje u odnosu na konvencionalne valuta da bi bitcoin mogao postati ozbiljna zamjena osim u marginalnim slučajevima primjena. Njegova glavna funkcija sada je sredstvo za očuvanje vrijednosti za kineske špekulante.

Philip objašnjava kako s druge strane blockchain tehnologija može biti pokretač velike učinkovitosti u brojnim transakcijskim mrežama, a kao primjer navodi kliring i namiru kod transakcija vrijednosnih papira, gdje do desetak institucija može biti uključeno u samo jednu transakciju, rezultirajući masovnim dupliciranjem i čestim pogreškama.

Jedan blockchain kojemu vjeruju svi sudionici, mogao bi služiti kao jedinstveni zapis gdje su takve transakcije pohranjene, rezultirajući bržim, jeftinijim i točnijim transakcijama, manjim rizikom za druge strane i većom transparentnošću za regulatore.

U narednim godinama – eksperimentiranje

Kad je riječ o tome ima li blockchain potencijal revolucionizirati svjetsku ekonomiju, Philip podsjeća na poznatu primjedbu Bill Gatesa da smo skloni precijeniti kratkoročni učinak nove tehnologije, a podcjenjivati dugoročne.

Još uvijek postoje brojne tehničke prepreke da bismo vidjeli blockchain tehnologiju primijenjenu u velikim razmjerima. To će vjerojatno biti riješeno, ali će trebati vremena. Stoga bih rekao da nas u sljedećih nekoliko godina očekuje eksperimentiranje i ograničeni uspjesi u određenim kontekstima.

Dodaje da će pravi uspjesi doći kada i ako; središnje banke počnu izdavati digitalne valute (bitdollars) kako bi zamijenile kovanice i novčanice; kada blockchain omogući mikrotransakcije između inteligentnih uređaja (automobil koji kupuje parkirnu kartu izravno od parkirnog mjesta, a baš je danas stigla vijest da IBM i Visa rade na tome); ili kada primjerice zdravstveni kartoni budu preneseni na univerzalni enkriptirani ledger, istovremeno dopuštajući učinkovitost, privatnost i znanstveno istraživanje.

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije (primjerice namira kod transakcija vrijednosnih papira i kliring), ali će se i natjecati protiv nje (primjerice u međunarodnim novčanim doznakama). Da bi nastavile poslovanje, bit će prisiljene postati učinkovitije, ali blockchain tehnologija može samo biti sredstvo za tu svrhu.

Philip ističe kako nijedna tvrtka ne može uspješno implementirati bilo koju blockchain tehnologiju u izolaciji jer njezina vrijednost leži u transformaciji učinkovitosti mreža posrednika. Blockchain tehnologija se svodi na suradnju i razvoj zajedničkih standarda od strane tvrtki, koje se možda inače natječu jedna s drugom.

To je jako teško postići, a tvrtke su to obično spremne samo kad se suočavaju s disrupcijom izvana.

O javnom i privatnom blockchainu

Kad je riječ o privatnom i javnom blockchainu, Philip kaže da će oni koegzistirati.

Javni blockchain ima višu razinu sigurnosti i zbog toga zahtijeva nižu razinu međusobnog povjerenja. Međutim, oni su računalno neučinkoviti i ne mogu se skalirati u velikom opsegu. S privatnim blockchainom je suprotno.

Objašnjava kako ćemo u budućnosti vidjeti blockchainove izgrađene povrh blockchainova pa čak i različite aspekte iste transakcije enkriptirane i pohranjene na različite načine. Dodaje kako je interoperabilnost među različitim tipovima blockchaina uzbudljiva istraživačka granica koja će u idućih nekoliko godina transformirati način na koji razmišljamo o ovom pitanju. Razgovor o blockchainu i bitcoinu ne može proći bez pitanja o regulaciji, a Philip kaže kako je većina regulatora do sada bila iznenađujuće otvorena u prihvaćanju zakonitosti kriptovaluta i poticanju financijskih institucija da eksperimentiraju stavljanjem dijela svoje infrastrukture na blockchain.

Djelomično je to motivirano zabrinutošću nakon 2008. godine, a kako bi se pronašli novi načini praćenja transakcijskih obrazaca i upravljanja rizicima na kompleksnim financijskim tržištima. Daleko od toga da budu bedemi konzervatizma, središnje banke su bili preteča u razmišljanju oko novih struktura na financijskim tržištima. Očekivao bih da će se takav trend nastaviti.

Za budućnost poslovanja AI važnija od blockchaina

Imajuću na umu sve ove promjene, za kraj postavila sam Philipu pitanje kako će izgledati budućnost poslovanja? I koja će biti najveća promjena koju ćemo vidjeti? Philip ističe umjetnu inteligenciju za koju vjeruje da će imati veći učinak na našu poslovnu i osobnu budućnost od blockchaina. Potaknut će masivnu zamjenu ljudske inteligencije umjetnom, s velikim utjecajem na tržište rada.

Ali zato što AI, barem danas, velikim dijelom ovisi o velikim skupovima podataka, to također znači da će vlasništvo nad podacima postati, ako ne i glavni temelj konkurentske prednosti.

To ima ogromne implikacije na poslovne modele, budući da se telefonske kompanije, trgovci, proizvođači i internetske tvrtke kao što su Google i Facebook, vlade te sami korisnici, a svi se međusobno natječu da izvuku vrijednost iz svojih podataka, zaključuje Evans za kraj.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?