Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije i natjecati se protiv nje

Što je blockchain? Je li za financijsku industriju važniji blockchain ili bitcoin? Može li blockchain napraviti revoluciju u svjetskoj ekonomiji? Uzimajući u obzir sve promjene koje se događaju, kako će izgledati budućnost poslovanja? Neka su to od pitanja o kojima smo razgovarali s Philipom Evansom, starijim partnerom i direktorom u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group. Evo što nam je otkrio.

blockchain-philip-evans
Marla Aufmuth/TED

Oduvijek me privlačila ideja da tehnologija može osloboditi ljude omogućavajući radikalnu decentralizaciju, kaže Philip Evans, stariji partner i direktor u poznatoj konzultantskoj kući Boston Consulting Group, odmah na početku razgovora govoreći o tome što ga je privuklo konceptu digitalnih valuta te blockchainu i njegovim mogućnostima.

To je bila osnovna ideja iza interneta, naravno. I oživljena je pojavom Linuxa i otvorenog koda. Bitcoin i njegove varijante mogu omogućiti decentralizirani ‘internet vrijednosti’, a tu možemo povući analogiju s načinom na koji IP protokol omogućava decentralizirani ‘internet informacija’.

Philipov profesionalni fokus je tehnologija i poslovna strategija, a klijente je između ostaloga savjetovao o pitanjima kao što su big data, privatnost, arhitektura otvorene suradnje i inovacija te dekonstrukcija lanaca vrijednosti. Autor je nekoliko publikacija te koautor knjige Blown to bits koja govori o novoj ekonomiji informacija, a bila je na listi bestselera iz područja tehnologije i strategije 2000. godine.

A blockchain je…

U posljednje vrijeme fokusirao se na digitalne valute i blockchain, stoga je jedno od mojih pitanja bilo kako bi opisao blockchain nekome tko ne zna apsolutno ništa o tome. Philip kaže:

Blockchain je tehnologija koja omogućava da se dijelovi digitalne informacije ponašaju kao fizički objekti: ima jedinstveno i dobro definirano podrijetlo te može postojati samo na jednom mjestu u točno određenom trenutku. Povijest tog objekta može se pratiti do trenutka njegovog nastanka, a da se njegova povijest bilježi paralelno na velikom broju računala koji se automatski sinkroniziraju jedan s drugim. To stvara distribuirani ledger, odnosno distribuirane podatke, koje je gotovo nemoguće krivotvoriti ili pokvariti. Digitalni objekti stvoreni unutar sustava mogu služiti kao valuta baš poput novčanica ili kovanica. To je primjerice bitcoin. Tako se eliminiraju neke funkcije tradicionalnih posrednika kao što su financijske institucije.

Dodaje kako to može služiti kao jedinstveni zapis o bilo kojem skupu imovine ili transakcija, kojemu svatko može vjerovati. Objašnjava kako će primjerice biti moguće pohraniti vozačke dozvole, zemljišne knjige ili zdravstvene kartone na distribuirani ledger, enkriptiran tako da tisuće računala pohranjuju informacije, ali samo ljudi i institucije s pravom na te informacije će ih moći dešifrirati.

Za financijsku industriju značajniji je bitcoin ili blockchain?

Što je značajnije za financijsku industriju, blockchain kao tehnologija ili bitcoin kao valuta i – zašto?

Blockchain. Bitcoin je nevjerojatan izum, ali to nije dovoljno za radikalno poboljšanje u odnosu na konvencionalne valuta da bi bitcoin mogao postati ozbiljna zamjena osim u marginalnim slučajevima primjena. Njegova glavna funkcija sada je sredstvo za očuvanje vrijednosti za kineske špekulante.

Philip objašnjava kako s druge strane blockchain tehnologija može biti pokretač velike učinkovitosti u brojnim transakcijskim mrežama, a kao primjer navodi kliring i namiru kod transakcija vrijednosnih papira, gdje do desetak institucija može biti uključeno u samo jednu transakciju, rezultirajući masovnim dupliciranjem i čestim pogreškama.

Jedan blockchain kojemu vjeruju svi sudionici, mogao bi služiti kao jedinstveni zapis gdje su takve transakcije pohranjene, rezultirajući bržim, jeftinijim i točnijim transakcijama, manjim rizikom za druge strane i većom transparentnošću za regulatore.

U narednim godinama – eksperimentiranje

Kad je riječ o tome ima li blockchain potencijal revolucionizirati svjetsku ekonomiju, Philip podsjeća na poznatu primjedbu Bill Gatesa da smo skloni precijeniti kratkoročni učinak nove tehnologije, a podcjenjivati dugoročne.

Još uvijek postoje brojne tehničke prepreke da bismo vidjeli blockchain tehnologiju primijenjenu u velikim razmjerima. To će vjerojatno biti riješeno, ali će trebati vremena. Stoga bih rekao da nas u sljedećih nekoliko godina očekuje eksperimentiranje i ograničeni uspjesi u određenim kontekstima.

Dodaje da će pravi uspjesi doći kada i ako; središnje banke počnu izdavati digitalne valute (bitdollars) kako bi zamijenile kovanice i novčanice; kada blockchain omogući mikrotransakcije između inteligentnih uređaja (automobil koji kupuje parkirnu kartu izravno od parkirnog mjesta, a baš je danas stigla vijest da IBM i Visa rade na tome); ili kada primjerice zdravstveni kartoni budu preneseni na univerzalni enkriptirani ledger, istovremeno dopuštajući učinkovitost, privatnost i znanstveno istraživanje.

Banke će biti i korisnici blockchain tehnologije (primjerice namira kod transakcija vrijednosnih papira i kliring), ali će se i natjecati protiv nje (primjerice u međunarodnim novčanim doznakama). Da bi nastavile poslovanje, bit će prisiljene postati učinkovitije, ali blockchain tehnologija može samo biti sredstvo za tu svrhu.

Philip ističe kako nijedna tvrtka ne može uspješno implementirati bilo koju blockchain tehnologiju u izolaciji jer njezina vrijednost leži u transformaciji učinkovitosti mreža posrednika. Blockchain tehnologija se svodi na suradnju i razvoj zajedničkih standarda od strane tvrtki, koje se možda inače natječu jedna s drugom.

To je jako teško postići, a tvrtke su to obično spremne samo kad se suočavaju s disrupcijom izvana.

O javnom i privatnom blockchainu

Kad je riječ o privatnom i javnom blockchainu, Philip kaže da će oni koegzistirati.

Javni blockchain ima višu razinu sigurnosti i zbog toga zahtijeva nižu razinu međusobnog povjerenja. Međutim, oni su računalno neučinkoviti i ne mogu se skalirati u velikom opsegu. S privatnim blockchainom je suprotno.

Objašnjava kako ćemo u budućnosti vidjeti blockchainove izgrađene povrh blockchainova pa čak i različite aspekte iste transakcije enkriptirane i pohranjene na različite načine. Dodaje kako je interoperabilnost među različitim tipovima blockchaina uzbudljiva istraživačka granica koja će u idućih nekoliko godina transformirati način na koji razmišljamo o ovom pitanju. Razgovor o blockchainu i bitcoinu ne može proći bez pitanja o regulaciji, a Philip kaže kako je većina regulatora do sada bila iznenađujuće otvorena u prihvaćanju zakonitosti kriptovaluta i poticanju financijskih institucija da eksperimentiraju stavljanjem dijela svoje infrastrukture na blockchain.

Djelomično je to motivirano zabrinutošću nakon 2008. godine, a kako bi se pronašli novi načini praćenja transakcijskih obrazaca i upravljanja rizicima na kompleksnim financijskim tržištima. Daleko od toga da budu bedemi konzervatizma, središnje banke su bili preteča u razmišljanju oko novih struktura na financijskim tržištima. Očekivao bih da će se takav trend nastaviti.

Za budućnost poslovanja AI važnija od blockchaina

Imajuću na umu sve ove promjene, za kraj postavila sam Philipu pitanje kako će izgledati budućnost poslovanja? I koja će biti najveća promjena koju ćemo vidjeti? Philip ističe umjetnu inteligenciju za koju vjeruje da će imati veći učinak na našu poslovnu i osobnu budućnost od blockchaina. Potaknut će masivnu zamjenu ljudske inteligencije umjetnom, s velikim utjecajem na tržište rada.

Ali zato što AI, barem danas, velikim dijelom ovisi o velikim skupovima podataka, to također znači da će vlasništvo nad podacima postati, ako ne i glavni temelj konkurentske prednosti.

To ima ogromne implikacije na poslovne modele, budući da se telefonske kompanije, trgovci, proizvođači i internetske tvrtke kao što su Google i Facebook, vlade te sami korisnici, a svi se međusobno natječu da izvuku vrijednost iz svojih podataka, zaključuje Evans za kraj.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Novost

AI developeri, AI glasovni asistenti, AI dejtanje…

U tjednu koji su obilježile pomalo distopijske AI vijesti u podcastu smo ugostili suosnivača hrvatskog startupa koji svoj proizvod zove - AI developerom.

Startupi

Gorjan Jovanovski: “Bio sam dobar programer, odlučio sam to iskoristiti u borbi za čisti zrak”

Ekološki aktivist, softverski inženjer i poduzetnik ne nalaze se često u jednoj osobi, zbog čega je Gorjan Jovanovski vrlo zanimljiv sugovornik za sve teme koje se dotiču ovih triju područja, a pogotovo u slučajevima kad se ona isprepliću.

Novost

Lorenzo Mayola novi je generalni direktor Glova za Hrvatsku

Glovo, višekategorijska platforma koja korisnicima omogućuje pristup raznim vrstama proizvoda i jela na zahtjev, slavi pet godina rada na hrvatskom tržištu.

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.