I ti misliš da je Bitcoin cool, ali da je Blockchain zapravo prava zvijezda?

Sviđa vam se članak?

Preporučite ga prijateljima i kolegama putem društvenih mreža!

U 2015. većina nas je po prvi puta čula za Blockchain. 2016. je već bio problem ne znati osnovne pojmove i razloge zašto je Blockchain važniji od Bitcoina, a u 2017. svaka će ozbiljna financijska ustanova već “morati” ulagati u rješenja zasnovana na Blockchainu – i to će većinom biti samo bacanje novca.

bitcoin-blockchain

Svinjar iz Arkansasa s pola milijuna u džepu

Rujan je 2012., San Francisco. Pokušavam srediti sastanak s Peterom Thielom. On je egomanijak koji želi biti iznad zakona i države pa mu želim ispričati priču o novom financijskom instrumentu koji može pomaknuti granice novca. Sjedim u Presidio Social Clubu, jednom od onih beskonačno skupih mjesta koja ne izgledaju tako, i na nagovor sugovornika pijem limunadu od krastavaca, jedno od onih pića koja pokazuju da “razumiješ” stvari.

Preko puta mene su Nicole, Peterov gatekeeper za startupe, i Alex koji se predstavlja kao pig slaughter iz Arkansasa. Tako i izgleda, zarastao je i odrpan, ali ovo je San Fran i on je zbog toga cool. To se čita kao: “Ne zanima me forma, već samo sadržaj”. Njegov je zadatak procijeniti stoji li iza moje priče o “ludom ruskom matematičaru” ikakva matematika, a njen skužiti jesam li psihički podoban.

Nicole je otišla nakon sat vremena, a Alex je ostao jer se jako zanima za virtualne valute. Na svom računu ima pola milijuna dolara u Bitcoinima i nevjerojatno je fasciniran njima i cijelom tom pričom. To je zapravo sve što u tom trenutku ima. Ostatak imovine oduzet mu je kroz sudsku parnicu. Jednom velikom telekomu nije se svidjelo što je u “edukativne” svrhe objavio brojeve kreditnih kartice njihovih korisnika.

Kad smo završili, Alex se ispričao i zamolio me da platim račun. Naime, ni ovdje, nažalost, nisu prihvaćali Bitcoine. Prvi ozbiljniji susret s Bitcoinima i odmah skupa lekcija. :) Na odlasku mi je rekao da mu prijatelji plaćaju i stan i hranu iz istih razloga, ali da će se sve to vrlo brzo promijeniti jer Bitcoini samo što nisu postali standard plaćanja.

Ni Larry nije ostao imun

Hype oko Bitcoina u to je vrijeme bio nevjerojatan. Odlično ime, mistika oko nastanka, savršen algoritam inicijalne distribucije i anarhistički karakter koji ne samo da odgovara libertarijancima, već i svima koji su barem jednom poželili kraj bankama i porezima. Uz sve to, vrlo je likvidan. Likvidnost su garantirale tri osnovne primjene: crno tržište predmeta i usluga (Silk Road na Darknetu), želja za “uvozom” novca preko granice bez traga i plaćanja poreza te uvijek dobrodošla špekulacija nošena valom optimizma nastalog na rastu vrijednosti.

Coupa Cafe, jedno od kultnih mjesta u Palo Altu, među prvima je počelo prikazivati cijene u Bitcoinima. No kada biste poželjeli platiti na taj način, rekli bi vam da ih, nažalost, još ne prihvaćaju. Hm…

Pravi šok doživio sam saznavši da i naš odvjetnik, koji nije mala faca, prima kompenzaciju i u Bitcoinima. Pitam ga otvoreno: Larry koji ti je vrag? Je l’ to zato da bi mogao primati anonimno novac od kriminalaca ili da bi izbjegao porez?! Plaća li puno ljudi tako? Zapravo, ne, nitko mu ne plaća tako. Ne može biti anonimno, niti možeš izbjeći porez, ako ne želiš na mračnu stranu. Zapravo je obična gnjavaža, ali dobro zvuči i pokazuje da “razumiješ” stvari. Hm…

Prashant je u to vrijeme bio direktor u Facebooku odgovoran za nastanak i gašenje Facebook kredita (njihove virtualne valute, ako je se još itko sjeća). Facebook je bio u jedinstvenoj poziciji s koje se činilo mogućim lansirati univerzalnu svjetsku valutu i doista vladati svijetom. Njima je bilo savršeno logično, a ostalima baš i ne, jer su im se, kao dodatni međukorak u plaćanju, time ubijale konverzije na aplikacijama. Suočeni s gubitkom prihoda i odljevom partnera, odlučili su barem privremeno odustati od univerzalne valute.

Slično se događalo i s Bitcoinima. Ako nemaš potrebu sakrivati nešto od države, zapravo ti nisu rješavali niti jedan drugi problem. Načelno si ih morao podržavati, jer inače nisi bio cool, a u ostatku situacija bili su prava gnjavaža.

Gdje ćeš biti 2017.?

Kad je počeo splašnjavati hype oko Bitcoina, jer su mainstream korisnici shvatili da to više i nije tako novo i da im nije baš ni jako promijenio život, nastala je nova legenda. Blockchain. Blockchain je brz, efikasan, transparentan, neovisan, pametan, pravedan, siguran, revolucionaran…

2015. si ga mogao zanemariti, 2016. si za sudjelovanje u razgovorima s kolegama morao znati kako može transformirati financijsku industriju iznutra ubrzavanjem procesa i uklanjanjem posrednika, industriju osiguranja kroz pametne ugovore koji će sve držati transparentnim, javni sektor kroz, primjerice, novi oblik zemljišnih knjiga gdje se ništa neće moći niti skriti niti zaboraviti, medijsku industriju kroz borbu protiv piratstva, mikroplaćanja…

U 2017. će se od svake ozbiljne financijske institucije očekivati ulaganja u razvoj rješenja ne Blockchain tehnologiji, a ako to ne naprave, smatrat će se kako gube korak s vremenom.

Situacija je to koja neodoljivo podsjeća na Big Data hype. Tko ne bi povjerovao, od kada smo “prešli” na Big Datu, da se tu negdje među podacima nalaze skriveni uzorci i zakonitosti koje mogu iz temelja promijeniti vaše poslovanje? Napredne tvrtke rade Big Datu, a one koje zaostaju imaju samo Datu. A onda izađu istraživanja koja kažu kako skoro 90% Fortune 500 tvrtki ulaže ili će ulagati u Big Datu, 15% je doista koristi, dok samo 2% vidi značajan ROI toga ulaganja. Oko 60% projekata nikada ne doživi svoj start jer se shvati da ili ciljevi nisu dovoljno jasni ili su budžeti ozbiljno premašeni. Većina projekata koji uspiju, su oni koji su organski rasli iz rješavanja nekog vrlo specifičnog problema, i to dok je Big Data bila samo obična Data (da se razumijemo, Big Data nije nešto loše – no, loše je raditi nešto bez razumijevanja što se točno radi).

Što ako je Blockchain samo cool implementacija dijeljene baze podataka?

Zamislimo na trenutak Blockchain kao jednu novu tehničku implementaciju dijeljene baze podataka. U svojoj osnovi on to i jest, a pogotovo u slučajevima zatvorenog Blockchaina u kojem ograničen broj poznatih aktera može mijenjati podatke. To su u praksi gotovo sve primjene osim valuta.

Pravo je pitanje zašto banke ili osiguravatelji nisu već ranije odlučili međusobno toliko otvoreno dijeliti podatke? Zašto javne službe nemaju bolje povezane podatke pa da sve možemo obaviti na jednom mjestu ili čak online? Zar su svi čekali bolju tehničku implementaciju baze?! Postoji li šansa da uopće nemaju želju ili potrebu za tako nečim? Možda im čak i ne odgovara?

Ako se primijeni na pravi problem (primjerice, trgovina na crnom tržištu je jedan, ali sigurno možemo pronaći i nešto legalno), Blockchain doista može transformirati tu industriju. Pravi su problemi oni kod kojih postoji potreba za centralnim registrom kojeg svi akteri mogu mijenjati, a međusobno si ne vjeruju i čija rješenja su trenutno opterećena raznim posrednicima koji ne daju dodanu vrijednost, već samo čine proces neefikasnijim.

No, ako nije riječ o ovakvim vrstama problema, onda vrlo vjerojatno postoje i mnogo efikasnija rješenja od Blockchaina, a u njega ulažemo samo zato što smo podlegli hypeu i izgledamo si cool. Limunada od krastavaca cool.