PCI DSS – OMG, još jedan standard?

PCI DSS – OMG, još jedan standard?

Na prošlotjednom OMG Commerceu raspravljalo se o raznim temama s područja internetske trgovine, pa i o sigurnosti kartičnog poslovanja za web trgovce i kupce. Ivan Mišković iz Webteha i Marko Jetrec iz ECS-a naglasili su važnost PCI DSS-a, globalnog sigurnosnog standarda sigurnosti kartičnog plaćanja.

ivan_miskovic_pcidss_fb
Ivan Mišković, Webteh (snimio Luka Travaš)

PCI DSS (Payment Card Industry Data Security Standard) je globalni standard kojim je regulirana kartična sigurnost prilikom internetskog plaćanja. Standard je nastao pod pokroviteljstvom kartičnih tvrtki MasterCard, Visa, Amex, Discover i JCB, a predstavnici ovih tvrtki osnovali su i PCI Security Standards Council – tijelo koje se bavi unaprjeđivanjem standarda.

Prije uvođenja ovog standarda nisu postojale nikakve minimalne sigurnosne mjere koje bi propisivale prijenos, obradu i pohranu kartičnih podataka. Po riječima Marka Jerteca (ECS), standard je dogovor čovječanstva.

Ako smo se dogovorili oko vremena, SI sustava i USB standarda, pa što ne bismo i oko kartičnog poslovanja? Uostalom, da nema standarda, imali bismo kaos.

Zašto uopće PCI DSS?

Prema podacima Nilson reporta (2015), tijekom 2014. godine na svakih 100 američkih dolara prometa internetske trgovine čak 5,65 centi bilo je lažno, odnosno, radilo se o prijevari. Isti izvještaj, uz Europsku centralnu banku i Verizon 2015, predviđa da će gubitci nastali kartičnim prijevarama do 2020. godine iznositi čak 35 milijuna američkih dolara godišnje, dok će web trgovci postati glavna meta cyber kriminalaca. Svakim danom pojavljuju se nove prijetnje, a zadatak IT-a je da sustave nadograđuje prema aktualnim ranjivostima. Kako tvrdi Ivan Mišković iz Webteha, apsurdno je da se tijekom 2015. godine dogodilo više od 100 napada na ranjivostima otkrivenim prije 9 godina.

Glavni ciljevi PCI DSS-a su zaštita potrošača i njihovih podataka, zatim zaštita trgovaca, njihovih podataka i ugleda te zaštita vlasništva banaka i kartičnih kuća, a konačni cilj je stjecanje povjerenja u sigurnu internetsku kupovinu. Naime, ako se trgovcu desi prijevara (fraud), a njegovo poslovanje nije usklađeno sa standardom, prijevara se automatski smatra krivnjom trgovca i slijede penali u iznosu od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća eura. Ako pak poslujete sukladno standardu, smatra se da ste poduzeli minimalne mjere sigurnosti i zaštitili kupca koliko je u vašoj moći, stoga se s vas skida dio odgovornosti za prijevaru.

Ipak, ne može se desiti da web trgovac nema baš nikakav utjecaj na sigurnost. Trgovčeva web stranica ima velik utjecaj na rizičnost transakcije. Implementiranjem standarda i različitih zaštitih mjera možete samo smanjiti rizik, ne možete ga u potpunosti otkloniti. Bez obzira na način prihvata i obrade kartičnih podataka mjere iz standarda povećavaju sigurnost transakcija.

pci_dss
Marko Jertec, ECS (snimio Luka Travaš)

PCI DSS obvezan i u Hrvatskoj

PCI DSS postao je obaveza temeljem zahtjeva financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, a primjenjuje se na sve organizacije koje su u procesu kartičnih transakcija (merchants, payment gateways, issuers, acqurires, processors…). Zahtjevi su isti za male, srednje i velike organizacije, no načini dokazivanja usklađenosti se razlikuju (ovisno o tzv. nivou i tehnologiji prihvata). Usklađenost sa svim točkama standarda je obavezna, nije moguće biti djelomično usklađen (ili PASS ili FAIL).

Kako do usklađenosti?

PCI DSS standard trgovce raspoređuje u razrede prema broju transakcija po brendu kartice godišnje:

  • Razred 1: više od 6 milijuna transakcija
  • Razred 2: od 1 do 6 milijuna transakcija
  • Razred 3: od 20 tisuća do 1 milijuna transakcija
  • Razred 4: manje od 20 tisuća transakcija

99% trgovaca u Hrvatskoj spada u razred 2, 3 ili 4.

Također, standard trgovce dijeli u razrede rizičnosti prema tehnologiji prihvata kartica:

  • Nizak rizik – u niski nivo rizičnosti spadaju trgovci koji koriste redirect ili iFrame te su potpuno eksternalizirali proces plaćanja.
  • Srednji rizik – srednje rizični su trgovci koji koriste DirectPost i JavaScript, odnosno, svi trgovci koji imaju mogućnost manipulacije kartičnim tijekom.
  • Visoki rizik – najrizičnija skupina trgovaca su svi koji ne spadaju u gornje dvije skupine, trgovci koji pohranjuju brojeve kartica kod sebe koriste API i bilo što drugo.

I za kraj, nekoliko savjeta za trgovce:

Mišković (Webteh) i Jertec (ECS) savjetuju:

  • Ne pohranjujte podatke kojim vam nisu potrebni.
  • Ne pohranjujte kartične podatke osim ako to nije nužno. Nemojte to raditi samo zato jer se to nekada tako radilo.
  • Kriptirajte, maskirajte, tokenizirajte. Što više to bolje.
  • Budite dosljedni.
  • Koristite passworde, firewalle, nemojte imati otvorene portove, pazite na svoje poslužitelje.
  • I naravno, koristite PCI DSS standard za smanjivanje rizika.

Želite se sljedeći OMGcommerce 2017. pridružiti Ivanu, Marku i drugim uglednim predavačima? Ostavite nam email pa ćemo vam javiti sve detalje (a možda i popust!) 🙂 

[yikes-mailchimp form=”2″ submit=”Zainteresiran sam za sljedeći OMGcommerce!”]

grafika_nova

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilno

Kako je Njuškalo uz pomoć foto-prepoznavanja za 70% ubrzao predaju oglasa u mobilnoj aplikaciji

Foto-prepoznavanje predmeta u samom je vrhu svjetskih trendova i primjene umjetne inteligencije, a mi smo odlučili upravo tu tehnologiju uvrstiti u Njuškalovu aplikaciju prilikom predavanja oglasa. Kako je proces izgledao u praksi, na koje smo izazove naišli i što su planovi za budućnost, otkrivamo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Što korisnici žele i očekuju od vaših proizvoda i usluga zna podatkovna znanstvenica

Iako je njezin karijerni put krenuo u smjeru računovodstva i financija, Maja Copak Smolčić vrlo je brzo shvatila kako ju više zanima statistika i analiza podataka. Bila je spremna na novi početak i učenje programiranja i novih vještina. Danas u A1 vodi odjel zadužen za poslovnu analitiku i data science.

Što ste propustili

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Gaming

Od Google Stadije do Apple Arcadea: Provjerili smo (nama) najvažnije gaming događaje 2019.

U novoj gaming epizodi Netokracija Podcasta prisjećamo se bitnih prošlogodišnjih vijesti iz najveće zabavne industrije, a o već tekućoj 2020. komentiramo poznate najave i naslove koje željno iščekujemo.

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Startupi i poslovanje

Christina Calje, od direktorske pozicije u Goldman Sachsu do vlastitog AI startupa

Prije nešto više od četiri godine, Christina je iz financijske posve prešla u tehnološku industriju. Danas kao osnivačica startupa Autheos, koji uz pomoć AI optimizira video kampanje, sudjeluje i u projektima za definiranje pravnih okvira odgovornosti AI sustava, a upravo ju je to, kao vrsnu stručnjakinju i uspješnu ženu dovelo na LEAP Women konferenciju nakon koje sam s njom pričala o AI-u, marketinškim strategijama, društvenim mrežama, GDPR-u i video trendovima.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Startupi i poslovanje

Komentiramo kriterije nesamostalnog rada: Hoće li ih i vaš paušalni obrt zadovoljiti?

Ministarstvo financija objavilo je kriterije po kojima se određuje je li nešto nesamostalni rad i trebaju li za njega biti plaćeni svi doprinosi i porezi kao na plaću. No, koliko su ti kriteriji jasni i primjenjivi na IT?