PCI DSS – OMG, još jedan standard?

PCI DSS – OMG, još jedan standard?

Na prošlotjednom OMG Commerceu raspravljalo se o raznim temama s područja internetske trgovine, pa i o sigurnosti kartičnog poslovanja za web trgovce i kupce. Ivan Mišković iz Webteha i Marko Jetrec iz ECS-a naglasili su važnost PCI DSS-a, globalnog sigurnosnog standarda sigurnosti kartičnog plaćanja.

ivan_miskovic_pcidss_fb
Ivan Mišković, Webteh (snimio Luka Travaš)

PCI DSS (Payment Card Industry Data Security Standard) je globalni standard kojim je regulirana kartična sigurnost prilikom internetskog plaćanja. Standard je nastao pod pokroviteljstvom kartičnih tvrtki MasterCard, Visa, Amex, Discover i JCB, a predstavnici ovih tvrtki osnovali su i PCI Security Standards Council – tijelo koje se bavi unaprjeđivanjem standarda.

Prije uvođenja ovog standarda nisu postojale nikakve minimalne sigurnosne mjere koje bi propisivale prijenos, obradu i pohranu kartičnih podataka. Po riječima Marka Jerteca (ECS), standard je dogovor čovječanstva.

Ako smo se dogovorili oko vremena, SI sustava i USB standarda, pa što ne bismo i oko kartičnog poslovanja? Uostalom, da nema standarda, imali bismo kaos.

Zašto uopće PCI DSS?

Prema podacima Nilson reporta (2015), tijekom 2014. godine na svakih 100 američkih dolara prometa internetske trgovine čak 5,65 centi bilo je lažno, odnosno, radilo se o prijevari. Isti izvještaj, uz Europsku centralnu banku i Verizon 2015, predviđa da će gubitci nastali kartičnim prijevarama do 2020. godine iznositi čak 35 milijuna američkih dolara godišnje, dok će web trgovci postati glavna meta cyber kriminalaca. Svakim danom pojavljuju se nove prijetnje, a zadatak IT-a je da sustave nadograđuje prema aktualnim ranjivostima. Kako tvrdi Ivan Mišković iz Webteha, apsurdno je da se tijekom 2015. godine dogodilo više od 100 napada na ranjivostima otkrivenim prije 9 godina.

Glavni ciljevi PCI DSS-a su zaštita potrošača i njihovih podataka, zatim zaštita trgovaca, njihovih podataka i ugleda te zaštita vlasništva banaka i kartičnih kuća, a konačni cilj je stjecanje povjerenja u sigurnu internetsku kupovinu. Naime, ako se trgovcu desi prijevara (fraud), a njegovo poslovanje nije usklađeno sa standardom, prijevara se automatski smatra krivnjom trgovca i slijede penali u iznosu od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća eura. Ako pak poslujete sukladno standardu, smatra se da ste poduzeli minimalne mjere sigurnosti i zaštitili kupca koliko je u vašoj moći, stoga se s vas skida dio odgovornosti za prijevaru.

Ipak, ne može se desiti da web trgovac nema baš nikakav utjecaj na sigurnost. Trgovčeva web stranica ima velik utjecaj na rizičnost transakcije. Implementiranjem standarda i različitih zaštitih mjera možete samo smanjiti rizik, ne možete ga u potpunosti otkloniti. Bez obzira na način prihvata i obrade kartičnih podataka mjere iz standarda povećavaju sigurnost transakcija.

pci_dss
Marko Jertec, ECS (snimio Luka Travaš)

PCI DSS obvezan i u Hrvatskoj

PCI DSS postao je obaveza temeljem zahtjeva financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, a primjenjuje se na sve organizacije koje su u procesu kartičnih transakcija (merchants, payment gateways, issuers, acqurires, processors…). Zahtjevi su isti za male, srednje i velike organizacije, no načini dokazivanja usklađenosti se razlikuju (ovisno o tzv. nivou i tehnologiji prihvata). Usklađenost sa svim točkama standarda je obavezna, nije moguće biti djelomično usklađen (ili PASS ili FAIL).

Kako do usklađenosti?

PCI DSS standard trgovce raspoređuje u razrede prema broju transakcija po brendu kartice godišnje:

  • Razred 1: više od 6 milijuna transakcija
  • Razred 2: od 1 do 6 milijuna transakcija
  • Razred 3: od 20 tisuća do 1 milijuna transakcija
  • Razred 4: manje od 20 tisuća transakcija

99% trgovaca u Hrvatskoj spada u razred 2, 3 ili 4.

Također, standard trgovce dijeli u razrede rizičnosti prema tehnologiji prihvata kartica:

  • Nizak rizik – u niski nivo rizičnosti spadaju trgovci koji koriste redirect ili iFrame te su potpuno eksternalizirali proces plaćanja.
  • Srednji rizik – srednje rizični su trgovci koji koriste DirectPost i JavaScript, odnosno, svi trgovci koji imaju mogućnost manipulacije kartičnim tijekom.
  • Visoki rizik – najrizičnija skupina trgovaca su svi koji ne spadaju u gornje dvije skupine, trgovci koji pohranjuju brojeve kartica kod sebe koriste API i bilo što drugo.

I za kraj, nekoliko savjeta za trgovce:

Mišković (Webteh) i Jertec (ECS) savjetuju:

  • Ne pohranjujte podatke kojim vam nisu potrebni.
  • Ne pohranjujte kartične podatke osim ako to nije nužno. Nemojte to raditi samo zato jer se to nekada tako radilo.
  • Kriptirajte, maskirajte, tokenizirajte. Što više to bolje.
  • Budite dosljedni.
  • Koristite passworde, firewalle, nemojte imati otvorene portove, pazite na svoje poslužitelje.
  • I naravno, koristite PCI DSS standard za smanjivanje rizika.

Želite se sljedeći OMGcommerce 2017. pridružiti Ivanu, Marku i drugim uglednim predavačima? Ostavite nam email pa ćemo vam javiti sve detalje (a možda i popust!) 🙂 

[yikes-mailchimp form=”2″ submit=”Zainteresiran sam za sljedeći OMGcommerce!”]

grafika_nova

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Prikaz

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?