PCI DSS – OMG, još jedan standard?

Na prošlotjednom OMG Commerceu raspravljalo se o raznim temama s područja internetske trgovine, pa i o sigurnosti kartičnog poslovanja za web trgovce i kupce. Ivan Mišković iz Webteha i Marko Jetrec iz ECS-a naglasili su važnost PCI DSS-a, globalnog sigurnosnog standarda sigurnosti kartičnog plaćanja.

ivan_miskovic_pcidss_fb
Ivan Mišković, Webteh (snimio Luka Travaš)

PCI DSS (Payment Card Industry Data Security Standard) je globalni standard kojim je regulirana kartična sigurnost prilikom internetskog plaćanja. Standard je nastao pod pokroviteljstvom kartičnih tvrtki MasterCard, Visa, Amex, Discover i JCB, a predstavnici ovih tvrtki osnovali su i PCI Security Standards Council – tijelo koje se bavi unaprjeđivanjem standarda.

Prije uvođenja ovog standarda nisu postojale nikakve minimalne sigurnosne mjere koje bi propisivale prijenos, obradu i pohranu kartičnih podataka. Po riječima Marka Jerteca (ECS), standard je dogovor čovječanstva.

Ako smo se dogovorili oko vremena, SI sustava i USB standarda, pa što ne bismo i oko kartičnog poslovanja? Uostalom, da nema standarda, imali bismo kaos.

Zašto uopće PCI DSS?

Prema podacima Nilson reporta (2015), tijekom 2014. godine na svakih 100 američkih dolara prometa internetske trgovine čak 5,65 centi bilo je lažno, odnosno, radilo se o prijevari. Isti izvještaj, uz Europsku centralnu banku i Verizon 2015, predviđa da će gubitci nastali kartičnim prijevarama do 2020. godine iznositi čak 35 milijuna američkih dolara godišnje, dok će web trgovci postati glavna meta cyber kriminalaca. Svakim danom pojavljuju se nove prijetnje, a zadatak IT-a je da sustave nadograđuje prema aktualnim ranjivostima. Kako tvrdi Ivan Mišković iz Webteha, apsurdno je da se tijekom 2015. godine dogodilo više od 100 napada na ranjivostima otkrivenim prije 9 godina.

Glavni ciljevi PCI DSS-a su zaštita potrošača i njihovih podataka, zatim zaštita trgovaca, njihovih podataka i ugleda te zaštita vlasništva banaka i kartičnih kuća, a konačni cilj je stjecanje povjerenja u sigurnu internetsku kupovinu. Naime, ako se trgovcu desi prijevara (fraud), a njegovo poslovanje nije usklađeno sa standardom, prijevara se automatski smatra krivnjom trgovca i slijede penali u iznosu od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća eura. Ako pak poslujete sukladno standardu, smatra se da ste poduzeli minimalne mjere sigurnosti i zaštitili kupca koliko je u vašoj moći, stoga se s vas skida dio odgovornosti za prijevaru.

Ipak, ne može se desiti da web trgovac nema baš nikakav utjecaj na sigurnost. Trgovčeva web stranica ima velik utjecaj na rizičnost transakcije. Implementiranjem standarda i različitih zaštitih mjera možete samo smanjiti rizik, ne možete ga u potpunosti otkloniti. Bez obzira na način prihvata i obrade kartičnih podataka mjere iz standarda povećavaju sigurnost transakcija.

pci_dss
Marko Jertec, ECS (snimio Luka Travaš)

PCI DSS obvezan i u Hrvatskoj

PCI DSS postao je obaveza temeljem zahtjeva financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, a primjenjuje se na sve organizacije koje su u procesu kartičnih transakcija (merchants, payment gateways, issuers, acqurires, processors…). Zahtjevi su isti za male, srednje i velike organizacije, no načini dokazivanja usklađenosti se razlikuju (ovisno o tzv. nivou i tehnologiji prihvata). Usklađenost sa svim točkama standarda je obavezna, nije moguće biti djelomično usklađen (ili PASS ili FAIL).

Kako do usklađenosti?

PCI DSS standard trgovce raspoređuje u razrede prema broju transakcija po brendu kartice godišnje:

  • Razred 1: više od 6 milijuna transakcija
  • Razred 2: od 1 do 6 milijuna transakcija
  • Razred 3: od 20 tisuća do 1 milijuna transakcija
  • Razred 4: manje od 20 tisuća transakcija

99% trgovaca u Hrvatskoj spada u razred 2, 3 ili 4.

Također, standard trgovce dijeli u razrede rizičnosti prema tehnologiji prihvata kartica:

  • Nizak rizik – u niski nivo rizičnosti spadaju trgovci koji koriste redirect ili iFrame te su potpuno eksternalizirali proces plaćanja.
  • Srednji rizik – srednje rizični su trgovci koji koriste DirectPost i JavaScript, odnosno, svi trgovci koji imaju mogućnost manipulacije kartičnim tijekom.
  • Visoki rizik – najrizičnija skupina trgovaca su svi koji ne spadaju u gornje dvije skupine, trgovci koji pohranjuju brojeve kartica kod sebe koriste API i bilo što drugo.

I za kraj, nekoliko savjeta za trgovce:

Mišković (Webteh) i Jertec (ECS) savjetuju:

  • Ne pohranjujte podatke kojim vam nisu potrebni.
  • Ne pohranjujte kartične podatke osim ako to nije nužno. Nemojte to raditi samo zato jer se to nekada tako radilo.
  • Kriptirajte, maskirajte, tokenizirajte. Što više to bolje.
  • Budite dosljedni.
  • Koristite passworde, firewalle, nemojte imati otvorene portove, pazite na svoje poslužitelje.
  • I naravno, koristite PCI DSS standard za smanjivanje rizika.

Želite se sljedeći OMGcommerce 2017. pridružiti Ivanu, Marku i drugim uglednim predavačima? Ostavite nam email pa ćemo vam javiti sve detalje (a možda i popust!) 🙂 

[yikes-mailchimp form=”2″ submit=”Zainteresiran sam za sljedeći OMGcommerce!”]

grafika_nova

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?