Nedostatak IT kadra: Pogreške koje radimo u obrazovanju

Nedostatak IT kadra u Hrvatskoj: Gdje griješimo u obrazovanju?

U posljednjih nekoliko mjeseci nanizalo se nekoliko događaja koji su se bavili problemom nedostatka IT kadra i pogreškama u obrazovnom sustavu koje perpetuiraju to stanje. No, koji su to konkretni problemi i što se treba popraviti?

O obrazovanju IT kadra raspravljalo se i na ovogodišnjoj konferenciji CUC
O obrazovanju IT kadra raspravljalo se i na ovogodišnjoj konferenciji CUC

Premalo je domaćih stručnjaka za IT, o tome je nedavno pričao i osnivač Farmerona Matija Kopić. Otkud taj problem vuče korijenje, odavno je poznato – iz obrazovnog sustava. Premali se broj učenika odlučuje za studije vezane uz ICT, to je priča koju već i ptice na grani cvrkuću, a nedavno je to ponovo naglasio i Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT, na susretu s medijima:

Premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo nedostatak stručnih kadrova. Tome je uzrok neprilagođen sustav obrazovanja i veliki ispad studenata, što još uvijek nije kasno mijenjati, posebno kada pokazatelji govore da ICT sektor ima potencijal od minimalno 5000 novih radnih mjesta do 2020.

No taj problem počinje mnogo ranije od upisa na fakultete i više škole – kako informatika i dalje nije obavezni predmet u školama, djecu se ne potiče sustavno da isprobaju vještine u ovom području ili otkriju imaju li prema njemu afiniteta.

Broj diplomiranih stručnjaka za IT raste, ali i dalje ih nedostaje (Analiza Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje)
Broj diplomiranih stručnjaka za IT raste, ali i dalje ih nedostaje (Analiza Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje)

Djeca nemaju priliku razviti sklonosti prema tehnologijama

Cilj i svrha informatike u nastavi jest da im to omogući, naglasila je Jane Richardson, direktorica programa Oracle Akademije, na panelu održanom u sklopu projekta eSkills for Jobs 2014:

Učenici tijekom školovanja moraju biti izloženi dovoljnoj količini znanja iz područja ICT-a, ne nužno u toj mjeri da budu gotovi IT profesionalci nakon srednje škole, ali svakako u dovoljnoj mjeri da već tijekom školovanja pravovremeno mogu prepoznati svoje interese i sklonosti za ICT tehnologije te se prema njima edukacijski i profesionalno usmjeravati.

"Novaca za to nema" je stari kredo u obrazovanju
“Novaca za to nema” stari je kredo u obrazovanju. (Panel o budućnosti obrazovanja)

Pa ipak, na istom panelu aktualni ministar obrazovanja, Vedran Mornar, izrazio je zadrške oko (pre)ranog uvođenja naprednijih informatičkih vještina u kurikulum:

S pojedinih tehničkih fakulteta zagovaraju da treba uvesti programiranje od prvog razreda. Ja sam oprezan jer sam vidio što su matematičari učinili s prevelikim forsiranjem visoke matematike. Ne želimo da djeca zamrze informatiku jer smo ju previše ili prerano forsirali. No informatika bi morala biti obvezni predmet, kao i strani jezik.

Ipak, sve ovisi o pristupu, ali iskreno sumnjamo da bi se neko dijete bunilo da uči programirati uz omiljene likove iz crtanog filma Frozen.

Kurikulumi naspram potrebama tržišta

Pa iako se ta “informatika” već dugo spominje u istom kontekstu sa sintagmom “obvezni predmet”, nikako da se ta dva pojma nađu zajedno i u stvarnom školskom hodogramu, a upitno je možemo li očekivati da će se to bližoj budućnosti promijeniti. Razlog koji je ministar Mornar naveo je, naravno – nedostatak financija. Ove smo godine smanjili ulaganje u obrazovanje za više od 200 milijuna kuna, objasnio je na panelu.

Pa ipak, pokazuje se pozitivan trend – na ovogodišnjoj konferenciji CUC prikazani su rezultati istraživanja koji pokazuju kako je u 2014. godini zabilježeno je čak 20% više prijava učenika za ovo područje, što je odličan početak, no to nas vodi i do sljedećeg problema.

Podaci iz istraživanja Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje
Podaci iz istraživanja Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Čak i ako učenici razviju zanimanje za IT zanimanja i odluče se obrazovati i raditi u tom sektoru, brzo će uočiti veliki raskorak između onoga što im je ponuđeno na fakultetu, i što im treba kada iskorače u stvarni svijet i tržište rada. To je naglasila i Jane Richardson:

Studenti moraju stjecati znanja koja su odmah relevantna za tržišta rada i priznata u svim zemljama, ona se pritom moraju pridržavati nacionalnih standarda u pogledu visokog obrazovanja, jer u suprotnom ta znanja nisu toliko vrijedna u praksi.

Studij – najbolje vrijeme za izlazak na tržište rada

Na važnost prakse za vrijeme studija osvrnuo se prije nekog vremena u svom predavanju Hrvoje Džapo, docent na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija na FER-u. Iako je istaknuo da je teorijska nastava važna te da se na fakultetima provodi praktična nastava, napomenuo je kako to nije dovoljno:

 Praktična nastava u inženjerskom obrazovanju bez stručne prakse u stvarnom industrijskom okruženju ne stvara potpune i zaokružene inženjere spremne za tržište rada.

Praksa, zasad neobvezna, omogućava studentima dodir sa stvarnim industrijskim radnim okruženjem u završnoj fazi studija, pruža im iskustvo rada na stvarnim problemima, pomaže pri zapošljavanju diplomiranih inženjera, tvrtkama koje su u vječnoj potrazi za ovakvim kadrom pomaže da ga nađu, a kroz nju se dobiva i povratna informacija o znanjima i vještinama koje današnje tržište rada očekuje kako bi se poboljšala sama nastava, objasnio je Džapo.

Tu su priliku prepoznali i studenti i poslodavci – od 2011. do 2014. broj tvrtki koji sudjeluje u FER-ovom programu ljetne prakse porastao je s 44 na 143, a broj studenata s 85 na 132, a iz tih brojeva opet se vidi kako potražnja za kadrom nadmašuje ponudu.

U istom periodu porastao je i broj studenata koji su se po završetku obrazovanja zaposlili u tvrtki gdje su obavljali svoje pripravništvo ili na neki drugi način nastavili suradnju:

Iz predavanja Hrvoja Džape
Iz predavanja Hrvoja Džape

Promjene, bez izgovora

Pozitivnih pomaka očito ima, a postoji i svijest da do nekih promjena mora doći kako bi se povećalo zanimanje mladih za IT sektor i njihova aktivnost u istom, barem ako je suditi po nizu događanja koja su se u posljednje vrijeme bavila tom temom.

Pa ipak, što idemo niže po vremenskoj liniji formalnog obrazovanja, to su veće potrebe za promjenom sustava, ali ih je i teže provesti. Kako bismo stvorili i kadar za tih famoznih 5000 radnih mjesta (ne zaboravimo i famoznu broju od 900.000 ICT stručnjaka, koliko se procjenjuje će do kraja 2015. nedostajati u EU) i kako bi domaći IT sektor uistinu mogao uzeti maha i ispuniti svoj potencijal, bit će potrebno promijeniti navike, stavove te ponajviše kurikulume, počevši s osnovnim školama, i pritom se ne opravdavati starom parolom – za to nema novaca. Kada ima volje, i sredstva se mogu naći, a mnogo toga se može odraditi i uz druge resurse, vrijeme i volju stručnjaka. Samo treba stupiti s njima u kontakt.

Teme o zapošljavanju podržava Netokracija.Poslovi, platforma za pronalazak posla i kadra u tehnološkom sektoru. Saznajte više:

netokracijaposlovi_2osnivackipartneri

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Filip Jurić

    Filip Jurić

    17. 12. 2014. u 12:54 am Odgovori

    Ja ne znam zašto je stavljen naslov “Gdje griješimo u obrazovanju”.
    Tko kaže da griješimo i da je problem nedostatka IT kadra u obrazovanju?
    Mislim da razvoj suvremenih tehnologija iziskuje sve veće potrebe za IT stručnjacima, tj. razvoj diktira potrebe – to nema veze s dobrim ili lošim obrazovanjem.
    Druga stvar, tko kaže da je svaki učenik/student potencijalno dobar programer i da će svatko od njih biti zainteresiran za programiranje? Ne vidim zašto se toliko forsira ljude da budu programeri. Jasno mi je da bi već mlađim uzrastima trebalo ukazati na neke postojeće IT potrebe u svijetu, ali očekivati od njih da budu programeri i preuzmu sve odgovornosti vezane uz tu struku je potpuno besmisleno i bolesno.
    Kako to da nas nitko ne tjera i uči od malih nogu da budemo kuhari, građevinari, fizioterapeuti i sl.?

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      17. 12. 2014. u 9:19 am Odgovori

      Pozdrav, Filipe!

      Da nedostaje kadra može potvrditi bilo tko u industriji, a problem nije samo u tome što se industrija naglo proširila pa uslijed toga nedostaje kadra, već i u tome što se ubuduće neće moći pratititi taj razvoj jer se naš obrazovni sustav sporo mijenja i ne daje djeci/učenicima/studentima znanja koja će im biti potrebna, pogotovo kada je riječ o ovoj domeni.

      Nitko ne kaže da svi moraju biti programeri, već da bi se djeci trebala pružiti prilika da kroz svoje obrazovanje razviju sklonosti i vide jesu li dobri u računalnim vještinama, kao što mogu kroz svoje obrazovanje vidjeti zanimaju li ih jezici, matematika, biologija, povijest ili nešto drugo.

      A računalne vještine su nužne za generacije koje se sad obrazuju, neovisno o tome kojim će se poslom jednom baviti i odavno je informatika trebala postati obavezan predmet u školama. Tako da griješimo na mnogo razina.

  2. Mate

    Mate

    17. 12. 2014. u 12:08 pm Odgovori

    Pitanje je gdje to nedostaje IT stručnjaka. U Zagrebu možda. Valja pogledati kakvo je stanje u Splitu i drugim manjim (ne premalim) gradovima. Nije da je u Splitu nemoguće naći posao, ali nije baš ni da cvatu ruže. Uglavnom su to neki relativno izrabljivački poslovi za nevelike pare. Da ne govorimo o situaciji ako netko želi birati područje tipa da preferira .NET umjesto Jave ili nešto treće, da preferira raditi web aplikacije umjesto njemu nezanimljivih windows desktop aplikacija namijenjenih računovodstvu, financijama i sl. Bilo kakvo biranje u gradovima poput Splita nije moguće, osim ako ćeš nešto sam pokrenuti (za udaljeno tržište naravno, jer za tržište Splita i okolice nema baš puno kruha).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.