Nedostatak IT kadra: Pogreške koje radimo u obrazovanju

Nedostatak IT kadra u Hrvatskoj: Gdje griješimo u obrazovanju?

U posljednjih nekoliko mjeseci nanizalo se nekoliko događaja koji su se bavili problemom nedostatka IT kadra i pogreškama u obrazovnom sustavu koje perpetuiraju to stanje. No, koji su to konkretni problemi i što se treba popraviti?

O obrazovanju IT kadra raspravljalo se i na ovogodišnjoj konferenciji CUC
O obrazovanju IT kadra raspravljalo se i na ovogodišnjoj konferenciji CUC

Premalo je domaćih stručnjaka za IT, o tome je nedavno pričao i osnivač Farmerona Matija Kopić. Otkud taj problem vuče korijenje, odavno je poznato – iz obrazovnog sustava. Premali se broj učenika odlučuje za studije vezane uz ICT, to je priča koju već i ptice na grani cvrkuću, a nedavno je to ponovo naglasio i Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT, na susretu s medijima:

Premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo nedostatak stručnih kadrova. Tome je uzrok neprilagođen sustav obrazovanja i veliki ispad studenata, što još uvijek nije kasno mijenjati, posebno kada pokazatelji govore da ICT sektor ima potencijal od minimalno 5000 novih radnih mjesta do 2020.

No taj problem počinje mnogo ranije od upisa na fakultete i više škole – kako informatika i dalje nije obavezni predmet u školama, djecu se ne potiče sustavno da isprobaju vještine u ovom području ili otkriju imaju li prema njemu afiniteta.

Broj diplomiranih stručnjaka za IT raste, ali i dalje ih nedostaje (Analiza Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje)
Broj diplomiranih stručnjaka za IT raste, ali i dalje ih nedostaje (Analiza Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje)

Djeca nemaju priliku razviti sklonosti prema tehnologijama

Cilj i svrha informatike u nastavi jest da im to omogući, naglasila je Jane Richardson, direktorica programa Oracle Akademije, na panelu održanom u sklopu projekta eSkills for Jobs 2014:

Učenici tijekom školovanja moraju biti izloženi dovoljnoj količini znanja iz područja ICT-a, ne nužno u toj mjeri da budu gotovi IT profesionalci nakon srednje škole, ali svakako u dovoljnoj mjeri da već tijekom školovanja pravovremeno mogu prepoznati svoje interese i sklonosti za ICT tehnologije te se prema njima edukacijski i profesionalno usmjeravati.

"Novaca za to nema" je stari kredo u obrazovanju
“Novaca za to nema” stari je kredo u obrazovanju. (Panel o budućnosti obrazovanja)

Pa ipak, na istom panelu aktualni ministar obrazovanja, Vedran Mornar, izrazio je zadrške oko (pre)ranog uvođenja naprednijih informatičkih vještina u kurikulum:

S pojedinih tehničkih fakulteta zagovaraju da treba uvesti programiranje od prvog razreda. Ja sam oprezan jer sam vidio što su matematičari učinili s prevelikim forsiranjem visoke matematike. Ne želimo da djeca zamrze informatiku jer smo ju previše ili prerano forsirali. No informatika bi morala biti obvezni predmet, kao i strani jezik.

Ipak, sve ovisi o pristupu, ali iskreno sumnjamo da bi se neko dijete bunilo da uči programirati uz omiljene likove iz crtanog filma Frozen.

Kurikulumi naspram potrebama tržišta

Pa iako se ta “informatika” već dugo spominje u istom kontekstu sa sintagmom “obvezni predmet”, nikako da se ta dva pojma nađu zajedno i u stvarnom školskom hodogramu, a upitno je možemo li očekivati da će se to bližoj budućnosti promijeniti. Razlog koji je ministar Mornar naveo je, naravno – nedostatak financija. Ove smo godine smanjili ulaganje u obrazovanje za više od 200 milijuna kuna, objasnio je na panelu.

Pa ipak, pokazuje se pozitivan trend – na ovogodišnjoj konferenciji CUC prikazani su rezultati istraživanja koji pokazuju kako je u 2014. godini zabilježeno je čak 20% više prijava učenika za ovo područje, što je odličan početak, no to nas vodi i do sljedećeg problema.

Podaci iz istraživanja Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje
Podaci iz istraživanja Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Čak i ako učenici razviju zanimanje za IT zanimanja i odluče se obrazovati i raditi u tom sektoru, brzo će uočiti veliki raskorak između onoga što im je ponuđeno na fakultetu, i što im treba kada iskorače u stvarni svijet i tržište rada. To je naglasila i Jane Richardson:

Studenti moraju stjecati znanja koja su odmah relevantna za tržišta rada i priznata u svim zemljama, ona se pritom moraju pridržavati nacionalnih standarda u pogledu visokog obrazovanja, jer u suprotnom ta znanja nisu toliko vrijedna u praksi.

Studij – najbolje vrijeme za izlazak na tržište rada

Na važnost prakse za vrijeme studija osvrnuo se prije nekog vremena u svom predavanju Hrvoje Džapo, docent na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija na FER-u. Iako je istaknuo da je teorijska nastava važna te da se na fakultetima provodi praktična nastava, napomenuo je kako to nije dovoljno:

 Praktična nastava u inženjerskom obrazovanju bez stručne prakse u stvarnom industrijskom okruženju ne stvara potpune i zaokružene inženjere spremne za tržište rada.

Praksa, zasad neobvezna, omogućava studentima dodir sa stvarnim industrijskim radnim okruženjem u završnoj fazi studija, pruža im iskustvo rada na stvarnim problemima, pomaže pri zapošljavanju diplomiranih inženjera, tvrtkama koje su u vječnoj potrazi za ovakvim kadrom pomaže da ga nađu, a kroz nju se dobiva i povratna informacija o znanjima i vještinama koje današnje tržište rada očekuje kako bi se poboljšala sama nastava, objasnio je Džapo.

Tu su priliku prepoznali i studenti i poslodavci – od 2011. do 2014. broj tvrtki koji sudjeluje u FER-ovom programu ljetne prakse porastao je s 44 na 143, a broj studenata s 85 na 132, a iz tih brojeva opet se vidi kako potražnja za kadrom nadmašuje ponudu.

U istom periodu porastao je i broj studenata koji su se po završetku obrazovanja zaposlili u tvrtki gdje su obavljali svoje pripravništvo ili na neki drugi način nastavili suradnju:

Iz predavanja Hrvoja Džape
Iz predavanja Hrvoja Džape

Promjene, bez izgovora

Pozitivnih pomaka očito ima, a postoji i svijest da do nekih promjena mora doći kako bi se povećalo zanimanje mladih za IT sektor i njihova aktivnost u istom, barem ako je suditi po nizu događanja koja su se u posljednje vrijeme bavila tom temom.

Pa ipak, što idemo niže po vremenskoj liniji formalnog obrazovanja, to su veće potrebe za promjenom sustava, ali ih je i teže provesti. Kako bismo stvorili i kadar za tih famoznih 5000 radnih mjesta (ne zaboravimo i famoznu broju od 900.000 ICT stručnjaka, koliko se procjenjuje će do kraja 2015. nedostajati u EU) i kako bi domaći IT sektor uistinu mogao uzeti maha i ispuniti svoj potencijal, bit će potrebno promijeniti navike, stavove te ponajviše kurikulume, počevši s osnovnim školama, i pritom se ne opravdavati starom parolom – za to nema novaca. Kada ima volje, i sredstva se mogu naći, a mnogo toga se može odraditi i uz druge resurse, vrijeme i volju stručnjaka. Samo treba stupiti s njima u kontakt.

Teme o zapošljavanju podržava Netokracija.Poslovi, platforma za pronalazak posla i kadra u tehnološkom sektoru. Saznajte više:

netokracijaposlovi_2osnivackipartneri

Komentari

  1. Filip Jurić

    Filip Jurić

    17. 12. 2014. u 12:54 am Odgovori

    Ja ne znam zašto je stavljen naslov “Gdje griješimo u obrazovanju”.
    Tko kaže da griješimo i da je problem nedostatka IT kadra u obrazovanju?
    Mislim da razvoj suvremenih tehnologija iziskuje sve veće potrebe za IT stručnjacima, tj. razvoj diktira potrebe – to nema veze s dobrim ili lošim obrazovanjem.
    Druga stvar, tko kaže da je svaki učenik/student potencijalno dobar programer i da će svatko od njih biti zainteresiran za programiranje? Ne vidim zašto se toliko forsira ljude da budu programeri. Jasno mi je da bi već mlađim uzrastima trebalo ukazati na neke postojeće IT potrebe u svijetu, ali očekivati od njih da budu programeri i preuzmu sve odgovornosti vezane uz tu struku je potpuno besmisleno i bolesno.
    Kako to da nas nitko ne tjera i uči od malih nogu da budemo kuhari, građevinari, fizioterapeuti i sl.?

    • Tena Šojer

      Tena Šojer

      17. 12. 2014. u 9:19 am Odgovori

      Pozdrav, Filipe!

      Da nedostaje kadra može potvrditi bilo tko u industriji, a problem nije samo u tome što se industrija naglo proširila pa uslijed toga nedostaje kadra, već i u tome što se ubuduće neće moći pratititi taj razvoj jer se naš obrazovni sustav sporo mijenja i ne daje djeci/učenicima/studentima znanja koja će im biti potrebna, pogotovo kada je riječ o ovoj domeni.

      Nitko ne kaže da svi moraju biti programeri, već da bi se djeci trebala pružiti prilika da kroz svoje obrazovanje razviju sklonosti i vide jesu li dobri u računalnim vještinama, kao što mogu kroz svoje obrazovanje vidjeti zanimaju li ih jezici, matematika, biologija, povijest ili nešto drugo.

      A računalne vještine su nužne za generacije koje se sad obrazuju, neovisno o tome kojim će se poslom jednom baviti i odavno je informatika trebala postati obavezan predmet u školama. Tako da griješimo na mnogo razina.

  2. Mate

    Mate

    17. 12. 2014. u 12:08 pm Odgovori

    Pitanje je gdje to nedostaje IT stručnjaka. U Zagrebu možda. Valja pogledati kakvo je stanje u Splitu i drugim manjim (ne premalim) gradovima. Nije da je u Splitu nemoguće naći posao, ali nije baš ni da cvatu ruže. Uglavnom su to neki relativno izrabljivački poslovi za nevelike pare. Da ne govorimo o situaciji ako netko želi birati područje tipa da preferira .NET umjesto Jave ili nešto treće, da preferira raditi web aplikacije umjesto njemu nezanimljivih windows desktop aplikacija namijenjenih računovodstvu, financijama i sl. Bilo kakvo biranje u gradovima poput Splita nije moguće, osim ako ćeš nešto sam pokrenuti (za udaljeno tržište naravno, jer za tržište Splita i okolice nema baš puno kruha).

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Što ste propustili

Intervju

Wirecard je potonuo, je li za sobom povukao Revolut, druge fintechove i – vaše novce?

Hoće li pad Wirecarda značiti gubitak povjerenja korisnika u fintech svijet?

Startupi i poslovanje

Ovo je potpuni plan za sav sadržaj koji uspješan webshop mora imati!

Sadržaj je ključni faktor zbog kojeg korisnici dolaze interaktirati s vašim brendom. Sadržaj je kralj, a eCommerce tu nije iznimka. Od poslovnog plana, općeg sadržaja i opisa proizvoda, ovo su stavke koje svaki uspješan webshop mora pokriti.

Tehnologija

Tenisice, ruž, naočale… Kad ih već ne možemo isprobati u trgovini, zašto ne bismo virtualno?

Unatoč razvoju online prodaje, fizičke trgovine zadržale su svoju glavnu prednost - mogućnost da kupac sam isproba željene proizvode. No, nakon što su se trgovine diljem svijeta zatvorile zbog pandemije, porasla je popularnost virtualnog isprobavanja proizvoda koje pokušava donekle nadomjestiti korisničko iskustvo na kakvo smo navikli u tradicionalnim trgovinama.

Intervju

Nakon investicije od više od 50.000 eura, najveća regionalna CS:GO zajednica, CSadria, postala Esport Adria

Ovaj novi brend okupit će gamere i fanove ne samo esport igara, već i mobilnih i drugih igara koje igra mnogo veći broj ljudi.

Startupi i poslovanje

Email marketing u doba “korone”: 3 greške i 3 trika za bolju učinkovitost

Pomno pripremate i šaljete newslettere, ali učinka nema? Uz Brunu Zagorščaka iz agencije Neuralab, nedavno certificiranog Mailchimp partnera, prolazimo osnovne pogreške i taktike email marketinga.

Tehnologija

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Za osobe koje imaju poteškoće u čitanju Omoguru je dar s neba, a odnedavno im je njihov alat još dostupniji. Radi se o widgetu koji gotovo svaku stranicu može učiniti čitljivijom.