O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.
ICT sektor u Hrvatskoj zapošljava oko 33 tisuće ljudi i ostvaruje prihod od 32 milijarde kune, a rast sektora najvećim dijelom dolazi iz izvoznih aktivnosti. Neki su to od rezultata analize domaćeg ICT sektora, a koji su danas predstavljeni u HUB385, o čemu su govorili Boris Drilo i Hrvoje Balen iz HUP-ICT udruge.
Predstavnici HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti izdvojili su dugoročne i kratkoročne prioritete u ICT sektoru Hrvatske i na jučerašnjoj konferenciji za medije pozvali Vladu na njihovo rješavanje. Tri najvažnije stvari su, kažu, kurikularna reforma s naglaskom na STEM, digitalna transformacija i razvoj širokopojasnog interneta.
Iako je domaći ICT sektor prošle godine rastao i napreduje ako gledamo izvoz, prihode, broj zaposlenih i dodanu vrijednost, kad sve to stavimo u globalni kontekst i usporedimo se s drugim zemljama, Hrvatska je prema globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti ponovno zauzela 54. mjesto od 139 zemlje. Rečeno je to na današnjem predstavljanju analize rezultata konkurentnosti domaće ICT industrije i okruglom stolu održanom u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
U posljednjih nekoliko mjeseci nanizalo se nekoliko događaja koji su se bavili problemom nedostatka IT kadra i pogreškama u obrazovnom sustavu koje perpetuiraju to stanje. No, koji su to konkretni problemi i što se treba popraviti?
eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.
Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.
