Može li Ministarstvo zdravstva uvesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Može li Ministarstvo zdravstva uvesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Vjerojatno ste svi primijetili, u zadnje vrijeme smo se itekako opustili. Maske se dobrovoljno nose i gdje su obvezne, a o dobrovoljnim aplikacijama nas još manje boli briga... Može li nas itko natjerati?

Ovo ljeto nije bilo ljeto u pravom smislu riječi u nikojem slučaju. Izmjene kišovitih, sparnih i vrućih dana kao da su fino ugođene s oscilacijama broja zaraženih. Evo nas tako opet na preko 100 zaraženih slučajeva dnevno u Hrvatskoj.

A kako se koronavirus pojačano širi, pojačana su i upozorenja od nadležnih. Tako smo od ministra zdravstva, Vilija Beroša, krajem srpnja mogli čuti: “Ako se stanje pogorša, ne samo da će ova aplikacija (Stop COVID-19) postati obavezna nego će i drugi niz mjera postati normalna okolnost.”

No, mogu li nadležne institucije uopće provesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Apple i Google ne bi se složili

Hrvatska Stop COVID-19 jedna je od aplikacija za praćenje koje se danas koriste u skoro 50 država svijeta kako bi tehnologijom ograničili širenje zaraze bolesti COVID-19. Dok je velik dio svijeta već probao, a dio i podbacio u provođenju korištenja aplikacije, američke savezne države tek su nedavno počele raditi na svojima. Možda im se i nije žurilo kad su znali da američki Google i Apple neumorno rade na frameworku koji omogućuje sigurno korištenje tehnologije u aplikacijama za praćenje, a na kojem je potom razvijena većina ovakvih aplikacija u demokratskim državama svijeta (njih 20+).

Osim toga, Google i Apple već rade na tome da se funkcionalnost praćenja po uzoru na aplikacije direktno ugrade u mobilne sustave naših uređaja – iOS i Android. Pa nam aplikacije možda i neće trebati uskoro…

Framework iliti API Googlea i Applea koristio je i hrvatski APIS-IT koji je bio zadužen za razvoj naše aplikacije Stop COVID-19. Što, u ovom slučaju, znači da su korištenjem tog frameworka i naši nadležni pristali da rade po smjernicama i pravilima korištenja njihove tehnologije. A koja su to pravila i principi? Minimiziranje potrebnih podataka, mjerljivost, minimalna uključenost središnjih institucija, očuvanje privatnosti, razvoj u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima… i između ostalog – dobrovoljno korištenje.

S obzirom na to da Apple i Google zagovaraju da se američke pa tako i druge vlade pridržavaju tih smjernica ako koriste aplikacije s njihovim API-jem – pa tako i da vlade ne bi smjele nametati korištenje kao obvezno – kako pojašnjava Tomislav Grubišić, čiji je tim iz Bornfighta dizajnirao sučelje aplikacije, malo je vjerojatno da će im itko promijeniti mišljenje:

Kada bi se neka vlada odlučila na takvo nešto (op.e. obvezno korištenje) to bi bilo protiv odluke i načina na koji Apple i Google djeluju. Posljedica bi bila da bi oni ukinuli aplikaciju i nestala bi sa svih mobitela. Naša vlada nema nikakav način da “natjera” Google i Apple na takvo što.

Univerzalno pravo na smartphone – i aplikaciju za praćenje?

Hrvatska aplikacija koja je nastala na Google/Apple frameworku trenutno stoga ne može biti obvezna. Da bi se izuzeli od te prepreke za uvođenje obveze korištenja, nadležne institucije bi doslovno morale naložiti da se radi nova aplikacija, s našom vlastitom tehnologijom, po uzoru na makedonsku – a čiji tvorac, agencija Nextsense, istu donira zainteresiranim državama. Možda da samo posudimo?

No, i uz ovako malen odaziv na postojeću aplikaciju – pitanje je tko bi htio da mu se nameće neka posve nova? Pogotovo kad u svijetu vidimo obrnute scenarije. Velika Britanija je prvo imala aplikaciju koja je razvijena na njihovoj tehnologiji da bi istu zbog upitne sigurnosti povukli i najavili razvoj nove na Google/Apple API-ju.

Nije moguće koristiti Google i Apple API i njih zaobići kad je u pitanju što se smije, a što ne s aplikacijom koja koristi njihovu tehnologiju, ističe Tomislav Grubišić.

Osim toga, izuzećem od Google/Apple smjernica ne bismo riješili jedan drugi osnovni problem obveznom korištenju – tko sve ima i uspješno koristi pametne mobilne uređaje? Nije moguće osigurati da svi imamo aplikaciju, ističe Tomislav, iz jednostavnog razloga:

Hipotetski, kada bi to bilo da se mora, morao bi se osigurati način da svaki građanin ima dostupan smartphone ili neki zamjenski uređaj koji bi služio toj svrsi. No, to je nešto što je beskonačno nerealno za naše društvo.

Stoga, osim što trenutna aplikacija Stop COVID-19 mora odgovarati Appleovima i Googleovim zahtjevima o dobrovoljnosti, svaki građanin, i u slučaju aplikacije koja bi omogućila obvezu korištenja, nema nužno pristup pametnom uređaju na kojem je može instalirati. Koliko god se stanje pogoršalo, aplikacija za praćenje koja je obvezna nije rješenje. Možda bi bilo bolje da se razmisli kako ulagati u širenje svijesti o sustavima tehnologije za praćenje, na dobrovoljnoj razini, nego da se troši vrijeme na prijetnje kako će aplikacije koje ih koriste biti obvezne…

No, kako kaže Tomislav, ako želimo koristiti aplikaciju – koristimo ju zbog sebe i društva, a ne zbog ministra ili vlade.

(O tome kako Ministarstvo zdravstva planira realizirati obvezno korištenje ako ga bude, poslali smo im upit, ali do trenutka objave nismo dobili odgovore).

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Nakon rada u Amazonu i Memgraphu, Marin i Matej osigurali 3 milijuna kuna za “tražilicu video i audio sadržaja”

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.