Može li Ministarstvo zdravstva uvesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Može li Ministarstvo zdravstva uvesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Vjerojatno ste svi primijetili, u zadnje vrijeme smo se itekako opustili. Maske se dobrovoljno nose i gdje su obvezne, a o dobrovoljnim aplikacijama nas još manje boli briga... Može li nas itko natjerati?

Ovo ljeto nije bilo ljeto u pravom smislu riječi u nikojem slučaju. Izmjene kišovitih, sparnih i vrućih dana kao da su fino ugođene s oscilacijama broja zaraženih. Evo nas tako opet na preko 100 zaraženih slučajeva dnevno u Hrvatskoj.

A kako se koronavirus pojačano širi, pojačana su i upozorenja od nadležnih. Tako smo od ministra zdravstva, Vilija Beroša, krajem srpnja mogli čuti: “Ako se stanje pogorša, ne samo da će ova aplikacija (Stop COVID-19) postati obavezna nego će i drugi niz mjera postati normalna okolnost.”

No, mogu li nadležne institucije uopće provesti obvezno korištenje Stop COVID-19 aplikacije?

Apple i Google ne bi se složili

Hrvatska Stop COVID-19 jedna je od aplikacija za praćenje koje se danas koriste u skoro 50 država svijeta kako bi tehnologijom ograničili širenje zaraze bolesti COVID-19. Dok je velik dio svijeta već probao, a dio i podbacio u provođenju korištenja aplikacije, američke savezne države tek su nedavno počele raditi na svojima. Možda im se i nije žurilo kad su znali da američki Google i Apple neumorno rade na frameworku koji omogućuje sigurno korištenje tehnologije u aplikacijama za praćenje, a na kojem je potom razvijena većina ovakvih aplikacija u demokratskim državama svijeta (njih 20+).

Osim toga, Google i Apple već rade na tome da se funkcionalnost praćenja po uzoru na aplikacije direktno ugrade u mobilne sustave naših uređaja – iOS i Android. Pa nam aplikacije možda i neće trebati uskoro…

Framework iliti API Googlea i Applea koristio je i hrvatski APIS-IT koji je bio zadužen za razvoj naše aplikacije Stop COVID-19. Što, u ovom slučaju, znači da su korištenjem tog frameworka i naši nadležni pristali da rade po smjernicama i pravilima korištenja njihove tehnologije. A koja su to pravila i principi? Minimiziranje potrebnih podataka, mjerljivost, minimalna uključenost središnjih institucija, očuvanje privatnosti, razvoj u suradnji sa zdravstvenim stručnjacima… i između ostalog – dobrovoljno korištenje.

S obzirom na to da Apple i Google zagovaraju da se američke pa tako i druge vlade pridržavaju tih smjernica ako koriste aplikacije s njihovim API-jem – pa tako i da vlade ne bi smjele nametati korištenje kao obvezno – kako pojašnjava Tomislav Grubišić, čiji je tim iz Bornfighta dizajnirao sučelje aplikacije, malo je vjerojatno da će im itko promijeniti mišljenje:

Kada bi se neka vlada odlučila na takvo nešto (op.e. obvezno korištenje) to bi bilo protiv odluke i načina na koji Apple i Google djeluju. Posljedica bi bila da bi oni ukinuli aplikaciju i nestala bi sa svih mobitela. Naša vlada nema nikakav način da “natjera” Google i Apple na takvo što.

Univerzalno pravo na smartphone – i aplikaciju za praćenje?

Hrvatska aplikacija koja je nastala na Google/Apple frameworku trenutno stoga ne može biti obvezna. Da bi se izuzeli od te prepreke za uvođenje obveze korištenja, nadležne institucije bi doslovno morale naložiti da se radi nova aplikacija, s našom vlastitom tehnologijom, po uzoru na makedonsku – a čiji tvorac, agencija Nextsense, istu donira zainteresiranim državama. Možda da samo posudimo?

No, i uz ovako malen odaziv na postojeću aplikaciju – pitanje je tko bi htio da mu se nameće neka posve nova? Pogotovo kad u svijetu vidimo obrnute scenarije. Velika Britanija je prvo imala aplikaciju koja je razvijena na njihovoj tehnologiji da bi istu zbog upitne sigurnosti povukli i najavili razvoj nove na Google/Apple API-ju.

Nije moguće koristiti Google i Apple API i njih zaobići kad je u pitanju što se smije, a što ne s aplikacijom koja koristi njihovu tehnologiju, ističe Tomislav Grubišić.

Osim toga, izuzećem od Google/Apple smjernica ne bismo riješili jedan drugi osnovni problem obveznom korištenju – tko sve ima i uspješno koristi pametne mobilne uređaje? Nije moguće osigurati da svi imamo aplikaciju, ističe Tomislav, iz jednostavnog razloga:

Hipotetski, kada bi to bilo da se mora, morao bi se osigurati način da svaki građanin ima dostupan smartphone ili neki zamjenski uređaj koji bi služio toj svrsi. No, to je nešto što je beskonačno nerealno za naše društvo.

Stoga, osim što trenutna aplikacija Stop COVID-19 mora odgovarati Appleovima i Googleovim zahtjevima o dobrovoljnosti, svaki građanin, i u slučaju aplikacije koja bi omogućila obvezu korištenja, nema nužno pristup pametnom uređaju na kojem je može instalirati. Koliko god se stanje pogoršalo, aplikacija za praćenje koja je obvezna nije rješenje. Možda bi bilo bolje da se razmisli kako ulagati u širenje svijesti o sustavima tehnologije za praćenje, na dobrovoljnoj razini, nego da se troši vrijeme na prijetnje kako će aplikacije koje ih koriste biti obvezne…

No, kako kaže Tomislav, ako želimo koristiti aplikaciju – koristimo ju zbog sebe i društva, a ne zbog ministra ili vlade.

(O tome kako Ministarstvo zdravstva planira realizirati obvezno korištenje ako ga bude, poslali smo im upit, ali do trenutka objave nismo dobili odgovore).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Startupi

Novi GapMinder Fond II s 80 milijuna eura cilja i na hrvatske startupe

GapMinder Ventures, VC fond koji je dosad primarno ulagao u tehnološke tvrtke iz Rumunjske, pokreće GapMinder Fond II, investicijski paket od 80 milijuna eura koji će biti alociran i na širu istočnoeuropsku regiju, pa tako i Hrvatsku i Srbiju.

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.