STOP Covid-19: Čuva li našu privatnost i ako da - je li nas uopće briga?

Hoćemo li koristiti ‘Stop COVID-19’ aplikaciju čak i ako čuva našu privatnost? Ne znam baš.

Kako točno radi hrvatska Stop COVID-19 aplikacija, bazirana na Googleovoj i Appleovoj zajedničkoj anonimiziranoj platformi i hoćemo li je koristiti? Detalje otkrivamo u razgovoru s Tomislavom Grubišićem, direktorom Bornfighta koji je donirao izradu korisničkog sučelja.

Iako je pandemija i dalje velik problem u svijetu kao i u Hrvatskoj, to ne znači da ne trebamo paziti na privatnost građana kad su u pitanju rješenja koja bi mogla spasiti ljudeske živote.

Reakcije građana, ali i industrije na pristup zaštiti osobnih podataka prilikom razvoja Andrije, chatbota za samodijagnozu predstavljenog u travnju, jasan su znak koliko je privatnost ključna u doba kad više ne vjerujemo tzv. “big techu“.

Nije dovoljno da ministar zdravstva Vili Beroš samo izjavi da se privatni podaci ne skupljaju. Trebamo detalje, ali prije toga trebamo se zapitati i koja je korist od aplikacije?

Mnoge su zemlje htjele svojim građanima dati aplikaciju koja će im pomoći informiranjem jesu li bili u kontaktu sa zaraženom osobnom, a u razvoju su mogle raditi samostalno ili iskoristiti Appleovu i Googleovu zajedničku platformu temeljenu na Decentralized Privacy-Preserving Proximity Tracingu (DP3 T).

Zagrebački Bornfight je donirao izradu korisničkog sučelja za ‘Stop COVID-19’

Tomislav Grubišić, direktor digitalne agencije Bornfight koja je donirala izradu korisničkog sustava za aplikaciju, za Netokraciju objašnjava da je u praksi korištenje tzv. “Privacy-Preserving Contact Tracinga” jedina zaista efektivna metoda:

Svi koji su krenuli razvijati svoju nisu uspjeli, jer jednostavno implementacija bluetootha tehnički ne radi očekivano, jede previše baterije i to su promašene strategije. Ostali su izabrali koristiti Google / Apple API i to barem daje tehničku šansu da možemo dobiti obavijest na vrijeme ako smo bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

Kako radi aplikacija?

Aplikaciju preuzimate za svoj iOS ili Android uređaj. Vaš uređaj potom s drugim uređajima koji imaju instaliranu aplikaciju razmjenjuje identifikacijske kodove koji se često izmjenjuju, a koji se potom usklađuju na zajedničkom anonimiziranom serveru koji ih čuva 14 dana.

Koja korist od toga?

Primjerice, slučajno se nađem u tramvaju u vašoj blizini. Ako mi za nekoliko dana dijagnosticiraju COVID-19, vi ne biste znali da ste bili u blizini zaražene osobe. Ako svojevoljno upišem potvrđenu dijagnozu (doktor mi daje kod tako da nema lažnih prijava), osobe koje su mi bile u blizini dobivaju obavijest. Tomislav dodaje:

Sve osobe s kojima je zaražena osoba bila u kontaktu (u određenom periodu, na određenoj udaljenosti i duže od određenog broja minuta) dobiti obavijest o tome da su bili u blizini zaražene osobe i upute što mogu napraviti — otići na testiranje, u izolaciju, posjetiti liječnika…

Korisnost takve informacije je očita, kako objašnjava Tomislav:

Najveća prednost koju može dobiti dobiti svaki pojedinac je informacija da je moguće zaražen a tu ce informaciju moci iskoristiti da zaštiti svoje najbliže i ne proširi virus dalje. Na žalost aplikacija nas neće obraniti od toga da ako smo u kontaktu sa zaraženom osobom koja to ne zna ne bude prenesen često i na nas.

Čuva vam privatnost, a drugi su vama na duši!

Appleova i Googleova platforma je namjerno razvijena na takav način da ne razmjenjuje vaše privatne informacije, jer je nitko onda ne bi koristio. Tomislav naglašava:

Mobiteli ne izmjenjuju informacije, već samo te kodove u kojima ne postoji niti jedan vaš osobni podatak, i oni se nigdje ne pohranjuju. Tehnologija koju su Apple i Google razvili za ovu svrhu to nikad ne bi dopustila aplikaciji koja bi to pokušala napraviti.

Naglašava kako ovaj koncept, iako štiti privatnost, nije idealan epidemiolozima. Ako vi dobijete obavijest da ste bili u blizini zaražene osobe, ali odlučite da nećete otići na testiranje ili ostati u samoizolaciji – to je vaša odluka na koju nitko ne može utjecati. Tomislav objašnjava:

Ovdje je važno naglasiti da sama aplikacija radi tako da nitko na svijetu neće znati da ste vi dobili informaciju o tome da ste bili u blizini zaražene osobe — niti Vlada, niti epidemiolozi, niti Apple, niti Google, niti itko drugi… sve je potpuno anonimno i ne postoji tehnička mogućnost da itko osim vas ima informaciju da ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom.

Aplikacija stoga ne može zamijeniti standardne epidemiološke procese, ali korisniku daje više informacija o tome je li bio u kontaktu sa zaraženim osobama.

Čak i ako je anonimno, hoćete li zaista koristiti?

Na žalost, imam osjećaj da čak i ako aplikacija čuva privatnost i korisnici se u to uvjere, sebičnost pojedinaca će onemogućiti njezin kvalitetan rad osim ako se ne stvori društveni pritisak da je etička odluka primjerice otići u samoizolaciju.

Već sam čuo slučajeve u kojima neki se nisu htjeli prijaviti kako bi mogli putovati, a svjesni smo i onih kojima su vlastita vjenčanja važnija od zdravlja bližnjih. Mnogi će stoga odmahnuti rukom na spomen ove aplikacije izvlačeći se na privatnost, a zapravo bez detaljnijeg razmišljanja.

Koga briga, ljeto je i nikakva tehnologija, pa čak ni anonimna, ne može spriječiti ljudsku glupost i sebičnost. Na vama je da se informirate o platformi na kojoj je aplikacija razvijena i samostalno odlučite želite je koristiti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    27. 07. 2020. u 9:32 pm Odgovori

    Zagrebački Bornfight je donirao izradu korisničkog sučelja za ‘Stop COVID-19’

    donirao korisničko sučelje, ??
    donirao novce za izradu korisničkog sučelja ??

    mozak me boli,

    Brkane ubijaš mi sive stanice :(,
    objasni se

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?