Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Nedavno se i Hrvatska priključila državama svijeta koje su po uzoru na dobre prakse Singapura napravile svoju aplikaciju za praćenje oboljelih od COVID-19. Prva aplikacija, TraceTogether, zaživjela je u Singapuru još u ožujku ove burne godine.

Od tada, pa sve do objave Googleovog i Appleovog API-ja u svibnju, aplikacije za praćenje širenja zaraze postale su sve popularniji alat, iako se dugo ‘pregovarao’ među vlastima i pripadnicima opće javnosti. Kako ste upoznati, nitko nije bio previše uvjeren da je dobra stvar dijeliti svoje privatne podatke s vlastima samo kako bi se suzbila pandemija.

Međutim, u zadnja dva mjeseca, otkako je izbačen Google/Apple API, saznali smo kako novi decentralizirani pristup njihovog modela može osigurati brže kontaktiranje, manje smetnji u radu uređaja i spriječiti prikupljanje dodatnih osobnih podataka. Nažalost, unatoč tome, diljem svijeta aplikacije za praćenje tehnologije imaju slab odaziv, a Norveška i Velika Britanija su čak svoje povukle. Hrvatska aplikacija STOP Covid-19 tek je službeno objavljena prije dva tjedna pa ne možemo još predviđati koliko će se zbilja uhvatiti. Od tada ima tek nešto više od 35 tisuća korisnika.

Mnogo je stvari oko praksi s navedenim aplikacijama još nejasno, stoga sam pregledala situaciju u svijetu i regiji kako bi naučili i shvatili više iz tuđih primjera i iskustava.

Kakva je situacija u regiji?

Provjerila sam kod sjevernomakedonske agencije Nextsense koja je razvila jednu od prvih aplikacija za praćenje izloženosti bolesti COVID-19. U samim počecima širenja koronavirusa, dok su zaraženi bili prisutni ponajviše u Aziji, Nextsense ekipa proučila je prakse u državama poput Singapura i Izraela te odlučila pružiti pomoć. Već 13. travnja imali su aplikaciju StopKorona! na App Storeu i Google Playu.

Ono što je posebno zanimljivo jest i činjenica da u to vrijeme Google i Apple još nisu izašli sa svojom tehnologijom za praćenje pa su iz Nextsensa morali razviti vlastitu ‘Contact Tracing’ tehnologiju koja bi odgovarala svim propisanim standardima privatnosti od EU (Pan-European Privacy-Preserving Proximity Tracing standard).

Glavna razlika između njihova i Google/Apple modela, kako mi priča njihova menadžerica Daniela Angelic, jest to da njihova aplikacija koristi centralizirani pristup, za razliku od decentraliziranog Applea i Googlea.

Centralizirano vs decentralizirano

Što to znači i zašto je bitno? Googleov i Appleov decentralizirani pristup poznat vam je možda već i iz najava hrvatske verzije aplikacije koja ga koristi. Naime, podaci korisnika se zadržavaju na samom uređaju korisnika, a samo se identifikacijski kodovi, koji se izmjenjuju svako nekoliko minuta, usklađuju na anonimiziranom serveru. Jednom kada kod pristigne na takve servere, Ministarstvo zdravstva nema ovlasti ni pristup razmijenjenim kodovima na njemu.

Jedini kod koji Ministarstvo može generirati jest onaj koji uručuje upravo potvrđeno pozitivnoj osobi s testiranja kako bi ona mogla kroz aplikaciju poslati obavijest svima koji su bili s njom u kontaktu. Ovakav proces koristi se kako bi se spriječile prevare.

S druge strane, aplikacije koje koriste centralizirani model, uspostavljen na tehnologiji tvrtki koje su same razvile način praćenja putem Bluetootha – spremaju podatke na jedan centralni server. Tom centralnom serveru obično imaju pristup nadležne ustanove, poput Ministarstava zdravstva.

Činjenica je da podaci o samom pojedincu, poput lokacije, nisu nužni kako bi se pratilo širenje zaraze. Gdje se dvoje ljudi srelo nije bitno – bitno je da su bili blizu jedno drugome.

Tamna strana mjeseca: Osobna odgovornost ili nadgledanje vlasti

Iako biste možda računali kako se centralizirani pristup uglavnom izbjegava zbog sigurnosnih razloga, pogotovo u Europskoj uniji, začudili biste se kako su upravo Francuska, Norveška i Velika Britanija države koje su implementirale model koji je prikupljao podatke na jednom serveru.

Upravo u tom smislu postaje jasno da, na kojem principu radi aplikacija za sobom ne povlači samo pitanje sigurnosti i dijeljenja osobnih podataka korisnika, već i da li takvo praćenje kontakata može pomoći stručnjacima suzbiti širenje. Naime, kako objašnjava Tomislav Grubišić, aplikacija koja koristi Google/Apple model radi na principu da nitko na svijetu neće znati da ste vi dobili informaciju o tome da ste bili u blizini zaražene osobe. Takav koncept, iako štiti privatnost, otežava situaciju epidemiolozima jer osim što osoba koja je dobila kod isti ne mora poslati, oni koji bi dobili obavijest da su bili u blizini zaražene osobe mogu odlučiti da neće otići na testiranje niti ostati u samoizolaciji.

Spomenute aplikacije norveške i francuske, posve su dobrovoljne, a donose na vidjelo ono što promatramo već neko vrijeme kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim državama bez obzira o kakvim se aplikacijama radi. Zbog osobnih interesa i manje zezancije, a pogotovo u vrijeme godišnjih, ljudi hine neznanje i revolt, radije ugrožavajući druge nego da “ugroze” svoju svakodnevicu.

Naravno, ne korištenje aplikacije općenito je u jednom dijelu i posve razumljivo kad je riječ o centraliziranim modelima za koje zbilja ne možemo biti sigurni da će naši podaci biti sigurni i privatni. Za to su izvrstan primjer sama Sjeverna Makedonija i Mađarska.

Gdje zapinje…

Sjevernomakedonska aplikacija aktivna je već 4 mjeseca, no nažalost, zbog inih razloga i centraliziranog modela – nije zaživjela u nužnoj mjeri da bude i efikasna. Do sredine lipnja aplikaciju StopKorona! preuzelo je 60 tisuća građana (3%), što je veoma malen postotak za zemlju od 2 milijuna stanovnika. Ali(!), na koji način će vlasti reagirati na situaciju uvelike ovisi o političkim okolnostima u kojima se aplikacija primjenjuje.

Naime, u Sjevernoj Makedoniji nepovoljne brojke korištenja aplikacije tako su dovele do toga da njihov Državni sanitarni inspektorat raspravlja o odluci kojom bi pri izdavanju rješenja o izolaciji zaražena osoba morala obvezno instalirati aplikaciju kako bi prevenirali daljnje širenje zaraze. Nažalost, o tome se nedavno počelo govoriti i u Hrvatskoj.

Problemi sa sigurnošću na kraju ne dolaze od same aplikacije, već od nadležnih.

Nextsense agencija koja je razvila sjevernomakedonsku aplikaciju, voljna je bila donirati svoje rješenje drugim zainteresiranim državama. Mađarska je bila jedna od njih te je agencija u svibnju lokalizirala postojeću aplikaciju i darovala je njihovim institucijama. Ipak, i ovdje je vlast imala svoje prste u implementaciji. Naime, upravo su mađarske institucije one koje donose odluke o korištenju podataka, a poznato je da nisu ograničili korištenje podataka samo na potrebne za suzbijanje širenja zaraze.

Aplikacija koja je inače po sigurnosti podataka u jednoj državi bila na prihvatljivoj razini, u drugoj se, zbog centraliziranog modela, kompromitirala.

Osim njih, stvari su se specifično odigrale i za nešto transparentnije europske države. Sama Velika Britanija je dugo punila mnoge naslovnice odbijanjem da preuzme Googleov i Appleov API, no nedavno su odlučili napraviti zaokret te planiraju ukinuti postojeću aplikaciju kako bi izgradili novu na decentraliziranom modelu Googlea i Applea. U Norveškoj pak, aplikacija za praćenje zaraženih ukinuta je, a iz razloga što su, kao jedna od europskih država s prilično malim brojem dnevno zaraženih odlučili da im aplikacija više ne treba, a dobili su i upozorenje od lokalnog watchdoga zbog sigurnosti (također koristili vlastiti centralizirani model).

Konačno, ako pogledate tablicu postojećih aplikacija za praćenje zaraze na svijetu koju je složio MIT Technology Review, lako je primijetiti kako više od 2/3 njih ne ispunjava osnovne uvjete za sigurno i informirano privatno korištenje. Negdje korištenje aplikacije nije dobrovoljno, negdje se ne ograničava uporaba podataka, niti se isti brišu nakon dva tjedna, a informacije koje se prikupljaju često su mnogo više od “samo nužnoga”. Na kraju svega, mnoge države nisu transparente sa svojim građanima oko toga kako same aplikacije funkcioniraju niti su javno objavili njezin kod.

Ipak, postoji ona jedna trećina aplikacija koje sve rade po pravilima službe. I ljudi ih koriste i efikasne su.

Izbjeći scenarij da aplikacija podbaci

Aplikacije za praćenje zaraženih koronavirusom digle su popriličnu prašinu u vrhuncu prvog vala pandemije – kako u pozitivnom smislu, tako i negativnom. Svi smo, iako sa skepsom oko mogućnosti praćenja, iščekivali što tehnologija može ponuditi u suzbijanju širenja zaraze na razini države. Ipak, činjenica je da nitko nije planirao da aplikacije služe kao univerzalno rješenje u suzbijanju širenja bolesti COVID-19. Jer – to je (zasad) nemoguće.

Tek kombinacija aktivnosti, od nošenja maski, društvenog izoliranja i uvođenja procesa dezinfekcija zajedno s takvom aplikacijom mogu biti efikasan paket mjera. Međutim, to ne umanjuje vrijednost koju nam te aplikacije (ako su sigurno i transparentno razvijene) donose. One su u procesu suzbijanja pandemije onaj bitan drugi korak – za praćenje širenja zaraze, kada su maske i izoliranje već ostvarile ili ne ono što su trebale na prvom koraku – da, i kad smo u blizini, spriječimo zarazu.

Bornfight i APIS IT bili su zaduženi za izradu hrvatske aplikacije Stop COVID-19, a koja je utemeljena na API-ju Googlea i Applea koji se dosad pokazao najsigurniji i najefikasniji.

Kad je zaraza već prisutna, aplikacije su one koje mogu olakšati život nama i svima oko nas, a posao onima koji su bili najaktivniji u ovoj korona-krizi. Hrvatska trenutno ima dobru priliku da u startu održi dobru praksu učeći na iskustvima drugih. Upitala sam stoga Danijelu iz Nextsensea što ona vidi kao nužan korak u podizanju svijesti oko benefita takvih aplikacija. Ističe kako je posebno bitna podrška svih članova zajednice kako bi se povećala aktivnost korištenja aplikacije:

Podizanje svijesti i povjerenja javnosti može se postići različitim mjerama kao što su integrirana multi-channel kampanja, snažna podrška vladinih dužnosnika, neovisne tehničke recenzije kako bi se spriječilo dezinformiranje, podrška influencera i naravno, sami mediji. Svi bi dionici trebali priopćavati mjere koje su poduzete u svrhu održavanja privatnosti te korist korištenja aplikacije za građane i društvo.

U Hrvatskoj već jesmo podbacili jednim dijelom s obzirom na to da predstavljanje naše aplikacije nije pratila nikakva najavna niti nastavna reklamna kampanja, a vijest o njoj u medijima bila je top tema samo tog dana. Ali sve se to još da ispraviti.

Ne treba nam masovno korištenje

Međutim, kako smo ušli u drugi tjedan, a s ništa mnogo većim brojem korisnika aplikacije, tenzije o uspješnosti i korisnosti aplikacije su sve veće. Upravo zato za kraj želim naglasiti činjenicu da čak i oni najuspješniji slučajevi korištenja aplikacija za praćenje nemaju 100% pa ni 60% populacije koja ih koristi (a što se već počelo nametati kao zlatni postotak).

Prvi primjer tome je svakako Irska, čiju je aplikaciju već u prvom tjednu instaliralo 37% populacije. Njemačka je također imala dobar odaziv te aplikaciju danas koristi 20% građana, a s obzirom na takav uspjeh danas savjetuju i druge države kako da razviju svoje. Kako su pokazala istraživanja stručnjaka s Oxforda, u kombinaciji s ostalim mjerama, aplikacije i kad ih koristi samo manji dio populacije mogu itekako pomoći u sprječavanju novog vala pandemije.

Jer realno – svaki kontakt jest bitan – a instalacija aplikacije još je lakša nego odlazak na biračko mjesto. Uostalom, možda ni aplikacija neće biti potrebna, barem korisnicima iOS sustava.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.

Izrada web stranica

WordPressov prvi VIP partner u srednjoj i istočnoj Europi je – hrvatski Neuralab!

Zagrebačka digitalna agencija sad je među samo 30-ak svjetskih tvrtki koje su potvrdile svoj status u kvaliteti razvoja na sustavima koje koristi većina svjetskih web stranica i internetskih trgovina.

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.