Mobiteli u školama: Jesmo li predugo ignorirali problem?

Mladi koji nikad nisu živjeli bez interneta danas sve glasnije propituju cijenu stalne povezanosti. Izložba Kreativno studiranje – Komunikacija pokazala je kako studenti svjesno istražuju mračnu stranu ekrana, probleme komunikacije i rastuću potrebu za stvarnim, neposrednim ljudskim kontaktom.

Od 29. travnja do 17. svibnja u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla moglo se razgledati izložbu radova u čijoj je izradi sudjelovalo više od 200 studenata informatičkog dizajna Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Dekanica TVZ-a Jana Žiljak Gršić kaže nam kako su nastavnici kod studenata osjetili snažnu potrebu za društvom i zajednicom, pa im izbor ovogodišnje teme izložbe nije bio težak. Tema komunikacije i njezinih modernih izazova odabrana je ciljano, dizajneri budućnosti moraju razumjeti društveni kontekst onoga što stvaraju, pojasnila je:

Ova je tema izuzetno važna jer živimo u paradoksu: nikad nismo bili povezaniji tehnologijom, a nikad usamljeniji. Važno je o tome osvijestiti studente i to su mentori radili kroz nastavni program.

Napomenula je i kako na TVZ-u žele oblikovati inženjere svjesne svoje uloge u oblikovanju društva.

Kako su nastali radovi

Veći dio izloženih radova nastao je kroz obrazovne zadatke pod mentorstvom redovitih nastavnica na TVZ-u Jane Žiljak Gršić, Morane Jugović, Ulle Leiner Maksan, Vesne Uglješić, Dinke Radonić i nastavnika Ivana Rajkovića.

No, tema komunikacije se, doznajemo, dodatno produbljivala kroz specijalizirane radionice koje su studentima dale prostor za osobno propitivanje, iskustvo i refleksiju o utjecaju tehnologije na svakodnevne odnose.

Na radionici Refleks 26 koju su organizirali Vesna Uglješić s TVZ-a te Ivana Pavlović i Marko Pašalić s Grafičkog fakulteta, studenti su istraživali kako uspostaviti kontakt s ljudima bez ekrana, kroz prostor, predmete, situacije, društvene rituale.

Sve se te aktivnosti odvijale su se u sklopu međunarodnog projekta Aktivizam u dizajnu – mobiteli u školama. Održana je i radionica art terapije Open studio pod vodstvom Krunislava Stojanovskog na koju su se odazvali brojni studenti TVZ-a, Grafičkog fakulteta i Sveučilišta Sjever.

Mračna strana tehnologije

Nismo se mogli oteti dojmu da ova izložba reflektira osjećaj tjeskobe, a s time se složila i dekanica objasnivši kako su radovi studenata iskreno ogledalo vremena u kojem živimo i njihove generacije:

Oni ne bježe od mračnih strana tehnologije, već ih hrabro tematiziraju. Ta tjeskoba, koju primjećujete, govori o golemom pritisku brzog tempa života i nerealnim standardima koje nameću društvene mreže. Radovi nam poručuju da studenti imaju intenzivnu potrebu za iskrenom i neposrednom ljudskom zajednicom i smislenim povezivanjem. 

Blagotvorno na mentalno zdravlje studenata djeluju i projekti poput ove izložbe, kaže dekanica, a ne propušta istaknuti kako se njihovi studenti druže i kroz godišnje sportske igre i STEM Games. Vezano uz temu izložbe dodaje i da na veleučilištu njeguju otvorenu komunikaciju nastavnika i studenata.

Svjesni važnosti brige o mentalnom zdravlju na TVZ-u imaju i nekoliko stručnih službi kojima se studenti mogu obratiti, to su Ured za savjetovanje studenata i zaposlenika, Ured za karijere i Psihološko savjetovalište.

Skupa, ali razdvojeni ekranima

A što o ovoj temi kažu studenti koji svojim radovima sudjeluju u ovoj izložbi pitali smo Anteu Arežinu i Anela Topčagića, studente preddiplomskog studija informatičkog dizajna.

Praktično je što se danas uvijek možemo čuti online, kaže Anel, ali dodaje kako to nije isto kao kad si s nekim uživo. Fizička komunikacija omogućuje bolje povezivanje s ljudima. Zahvaljujući neverbalnim znakovima i emocijama poput izraza lica i tona glasa, lakše je razumjeti sugovornika i izostaju nesporazumi koji se zbog te ograničenosti javljaju u digitalnoj komunikaciji, objašnjava.

Ipak, navodi da, iako ima prednosti, fizička komunikacija često čak i kad su ljudi u istom prostoru danas često izostaje:

Kad provodiš vrijeme s nekim i pričate normalno, puno se više osjeti povezanost i emocije. Problem je što se često dogodi da smo fizički zajedno na istom mjestu, ali svatko završi na svom mobitelu, pa komunikacija opet izostane.

Digitalna prezasićenost

Pomislili bismo da je digitalna komunikacija mladim ljudima rođenim u vrijeme interneta najdraža i najprirodnija, ali Antea nas razuvjerava:

Baš zbog odrastanja na internetu dolazi do zasićenja. Socijalne vještine su oslabile, a naša generacija je zamijenila fizičku komunikaciju i istinsku povezanost s umreženosti preko interneta. Komunikacija na društvenim mrežama stvara određenu vrstu komfora, no društvene mreže stvaraju nerealnu sliku o ljudima koja uzrokuje nesigurnosti, pogotovo kod mladih ljudi. Naravno da svima više znači razgovor lice u lice jer se tako stvaraju istinske konekcije.

Izložba Kreativno studiranje – Komunikacija ne nudi jednostavne odgovore. Studentski radovi kao i njihovi komentari otvaraju niz kompleksnih pitanja o utjecaju ekrana na odnose, komunikaciju, društvo i mentalno zdravlje.

U tom kontekstu, rasprave o ograničavanju ili zabrani mobitela u školama dobivaju novu dimenziju. U svjetlu ove izložbe i promišljanja studenata, one ne predstavljaju samo represivnu mjeru, već pokušaj stvaranja prostora za razvoj socijalnih vještina, pažnje i stvarne povezanosti. Ako suditi po ovoj izložbi, mladi su za takav razgovor više nego spremni.