Luka Kladarić će na Future of Work govoriti o "remote" kaosu koji tek dolazi

Future of Work: Luka Kladarić će nam pojasniti kakav “remote” kaos nam tek slijedi

Kaotična 2020. mnogima je promijenila radne navike, ali oni koji rade od kuće već godinama nedvojbeno su bolje podnijeli krizu od osoba koje prije pandemije nisu izlazili iz ureda.

Moj današnji sugovornik Luka Kladarić poznat je u široj javnosti kao developer, “menadžer kaosa”, i velik zagovornik rada na daljinu. Već desetljeće surađuje s raznim stranim klijentima iz svog doma u Zagrebu, što ga čini idealnim kandidatom za razgovor o novim, hibridnim oblicima rada u 2021. godini, kao i idealnim govornikom na nadolazećoj konferenciji Future of Work: Hybrid koju Netokracija organizira 15. i 16. travnja! Luka će na konferenciji govoriti o availability managementu za pojedince i tvrtke.

O hibridnom poslovanju i prelasku iz ureda na remote rad ne trebaju razgovarati samo HR i uprava i eksperti za brending poslodavaca, već je ovo tema koja bi trebala okupiti čitavu IT zajednicu; od developera do nas novinara, jer svi smo na ovaj ili onaj način suočeni s promjenama svoje svakodnevice.

Mnogi Luku znaju i kao moderatora grupe Developers Hrvatska, o čemu smo također nedavno razgovarali s njime, ali osim što su neki od kolega u grupi otkrili ljubav ili mržnju prema samom konceptu rada od kuće, Luka kaže da nije bilo prevelikih problema:

Developeri su u toj priči prošli dosta dobro jer se priroda njihovog posla vrlo lijepo mapira na ograničenja koja WFH/remote donosi, tako da nisam primijetio neke posebne probleme koji bi bili specifični developerima ni ostatku publike DevHR grupe.

Nema radnog vremena, ali ima razumijevanja

Tijekom 10 godina došlo je i prošlo mnogo trendova u radu.

Od rada iz kreveta, kafića, egzotičnih lokacija i raznih tehnika raspodjele vremena, neke su se ideje zadržale, a neke su neslavno propale. Luka kaže kako su u njegovom slučaju vrlo važne dvije stvari, koje mu pomažu u radu na daljinu s kolegama iz New Yorka:

Imam sobu u stanu koja se zove “ured” i tamo je računalo. Ne nanašam ga po stanu, ne radim malo iz dnevnog boravka, malo s balkona, malo s kuhinjskog šanka… Posao je u uredu, ostatak stana je za život. Time si omogućavam da se odmaknem od posla kad me frustrira, i da nemam osjećaj da me posao prati kud god odem. Ako se zavalim u kauč i pustim nešto na TV-u, ne gleda me laptop mrko iz ruba perifernog vida.

“Uredi” u stanovima za mnoge su samo laptop na stolu, što nije dobro ni sa strane ergonomije, niti produktivnosti.

Druga stvar je dostupnost kad god se nalazi uz mobitel ili računalo. Luka ističe da mu odgovoriti na pitanje ili uskočiti kolegi gotovo nikada neće uzeti mnogo vremena, a može zaista pomoći nekome u tom trenutku. Kod njega ne postoji “radno vrijeme” van kojeg nije dostupan ni za što manje od opće uzbune, dodaje.

Ipak, ove dvije stvari izgledaju dosta kontradiktorno, zar ne? I sam Luka je ovoga svjestan, i kaže da na ovu podjelu s dozom poslovnog u privatnom gleda jednostavno kao na kupovinu dobre volje u situacijama kada njega malo košta, a drugima mnogo znači. Ovako i on bez grižnje savjesti uzima vrijeme za sebe kada mu treba i kada mu odgovara, jer zna da kolege to neće doživljavati kao eskiviranje posla.

To je i tajna: razumijevanje, a ono, kaže Luka, ne podrazumijeva samo uzimanje, nego i davanje.

(Remote) Problemi za juniore i one koji nemaju uvjete

Koliko god mislili da su nam raspodjele zadataka, Pomodoro i druge tehnike te razni načini razmišljanja pomogli, i dalje ne možemo sakriti činjenicu da je mnoge od nas prošla godina uhvatila nespremne. Luka kaže kako je to najveći problem. Ljudi koji su odjednom krenuli raditi od kuće često nisu bili spremni na to. Teško je nekada naći mir i tišinu samo u kvadratima koji su zamišljeni za higijenu i spavanje kamoli kad dvoje ljudi u istom prostoru radi puno radno vrijeme, a dvoje djece pokušava pratiti nastavu, dodaje Luka i kaže kako u potpunosti razumije da se ovdje radi o neizdrživim scenarijima.

Daljnjim promišljanjem dolazimo do još jedne skupine ljudi koja je ove i prošle godine u problemu: osobe koje se tek prvi puta zapošljavaju tijekom pandemije:

Ako izuzmemo tu klasu problema, po meni prvi idući problem su tzv. “juniori” — ljudi koji tek počinju u nekom poslu i ne znaju dovoljno da se sami iskopaju iz rupe u koju su upali te trebaju konstantan nadzor. Tu priznam da najvjerojatnije nema zamjene za to da posjedneš “mladce” kraj “starijih” da ih paze. Nemam dobar odgovor za to, ali nemam ni puno iskustva s onboardanjem juniora u zadnje vrijeme.

S novim zaposlenicima održavajte “feedback loop”

Ako niste junior i imate razumne uvjete za rad, ne biste trebali imati probleme specifične za rad na daljinu prilikom onboardanja, pod uvjetom da tvrtka ima uhodane prakse i procese. Na žalost, Luka kaže kako su nepostojeći procesi i dalje česta pojava, ali da dosta tvrtki koje možda na početku pandemije nisu dobro počele sada već staju na noge.

Poslodavcima koji zapošljavaju Luka savjetuje:

Pisani materijali, bootcampovi, formalni procesi za uhodavanje i praćenje uspjeha… Ima puno pristupa. Najbitnije od svega je “feedback loop” — konstantno provjeravanje s ljudima kako im ide, kako se osjećaju i imaju li primjedbi na procese te fokus na unaprjeđivanje tih procesa.

Kaosa i dalje ima jednako, ništa više nego prije

Zanimljivo, Luka mi kaže kako pandemija i rad od doma nisu nimalo negativno utjecali na njegov posao, u kojem se bavi “otpetljavanjem” kompliciranih problema i sređivanjem kaotičnih situacija u firmama, zbog čega ga najčešće i spajaju s titulom “menadžer kaosa”.

Kaosa i dalje ima, a Luka kaže kako se zapravo u sitnim razgovorima na hodnicima i jadikovanju na ručkovima i “skriva kaos”, prema tome pandemija je možda i pozitivno djelovala na smanjivanje širenja kaotičnih situacija. Srećom, Luka kaže da za sada nije rješavao probleme koji su bili direktno uzrokovani pandemijom, iako ih sigurno ima:

Sigurno je bilo raznih vrsta kaosa u prvim tjednima i mjesecima neplaniranog rada od kuće. Sigurno je bilo bolnih naglih prelazaka i nedostupnosti raznih resursa. Sigurno je bilo stvari koje su ostale neodrađene u tim tranzicijama, ali vjerujem da su do sad svi našli neke procese koji im funkcioniraju i omogućavaju da odrade potrebno.

Najuzbudljiviji dio nas tek čeka?

Ono što će biti istinski zanimljivo je masovni povratak u urede, kaže Luka. Tada će se postavljati niz pitanja; hoće li radnici to prihvatiti, ili će biti ljudi koji se više nikad neće vratiti u ured? Hoće li se uredi vratiti na staro ili će postati samo “mjesto gdje svatko radi u svom kutu”, simulirajući rad od doma samo u povoljnijoj atmosferi? Pitanja je mnogo, ali sigurno je da nas, kako kaže Luka, pravi kaos tek čeka. Ako mogu dodati, nekako se radujem tom kaosu jer će on značiti povratak u život, ali vidjet ćemo koliko će te brige na kraju biti slatke i kako će završiti ovaj veliki remote rad eksperiment.

O kaosu, načinima organizacije rada od kuće i savjetima od kojih ćete i vi sami imati puno koristi Luka će, jasno, govoriti na nadolazećoj Netokracijinoj konferenciji Future of Work: Hybrid koju organiziramo uz podršku A1 Hrvatska i Raiffeisen Banke. Prijavite se besplatno za praćenje putem Zooma.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.