Dragi svi, budite podrška koju želite i sebi; drage žene, nemojte prihvatiti ništa manje
Foto: Andrea Kumar

Dragi svi, budite podrška koju želite i sebi; drage žene, nemojte prihvatiti ništa manje

Ladies of New Business Tech edition okupio je domaće i strane IT rukovoditelje, stručnjake i organizatore IT konferencija kako bi raspravili što kao kolege, šefovi i organizatori možemo učiniti kako bi pomogli IT-jevkama da napreduju u industriji te da se osjećaju kao njezin važan dio.

Jučer održana Netokracijina konferencija, Ladies of New Business, svoje 8. izdanje pod zlatnim pokroviteljstvom A1 uz podršku RBA i WomenTech Makers Hrvatska, posvetila je tehnološkom kadru – developericama, inženjerkama – ali i svima onima koji u IT industriji surađuju s IT odjelima, poput voditelja projekata, marketinga, HR-a ili uprave.

O većoj inkluzivnosti i raznolikosti na londonskoj i globalnoj tehnološkoj sceni imali smo priliku saznati od Gen Ashley, ambasadorice Googleovog programa Women Techmakers, dok je konferenciju zaključila Christina Richter iz Berlina, osnivačica projekta Gal Talks Tech, koja je kroz intervjue s brojnim ženama otkrila zašto trebamo uzore u IT industriji.

A upravo su uzori u industriji sjedili na panelu Promjene dolaze s vrha (i kako do njega doći) kojeg je moderirao osnivač Netokracije, Ivan Brezak Brkan. O tome kako utjecati s rukovoditeljskih pozicija pričali su: Vedrana Miholić, direktorica prodaje u CROZ-u; Ana Burica, osnivačica Teddy the Guardian startupa, a danas Digital Customer Experience managerica u A1; Nataša Kapov Kostovski, voditeljica implementacije softvera IT tvrtke Lemax te pokretačica domaće inačice ICT Supergirls događaja te Enkelejd Zotaj, direktor IT-ja Raiffeisenbank Hrvatska.

Promjene koje su ih oblikovale i kako ih oni promiču danas

Na pitanje kako su oni sami u prošlosti pomagali drugima u njihovoj karijeri, Vedrana ističe kako je upravo tehnološka industrija specifična po tome što žene u ICT-ju mogu doći do zbilja najviših pozicija, ali kao što je slučaj za većinu, bitno je da ih netko gurne van comfort zone. Primjer tome je i sama Vedrana. U programerki koja je godinama bila posvećena kodu, kolega je prepoznao potencijal za prodajni segment kada ona uopće nije mislila da ima kompetencije za takvo što. Danas je direktorica prodaje koja i sama nastavlja poticati druge:

Danas nešto ranije smo imali sastanak Uprave na kojem je jedna od cura iz srednjeg menadžmenta trebala promovirati svoj projekt. Napravit ćemo promjene tako što ćemo joj dati takvu priliku, slobodne ruke da se pripremi najbolje kako zna, ali i biti tu ako joj zatreba pomoć. Osim toga, veoma je važno bilo i dati joj priznanje da je to učinila pred cijelim odborom.

Nataša koja kroz Lemax već četiri godine u Hrvatskoj vodi i podržava globalnu inicijativu ICT Supergirls također kaže kako svojim kolegicama najviše pomaže tako što vjeruje u njih, dajući im priliku da se razvijaju. Da trebamo ženama dati priliku da preuzmu i zasluge i odgovornost je iznimno važno, složila se s Vedranom i Ana ističući koliko je važno da damo svima mogućnost da pogriješe i uče iz svojih pogrešaka.

Dajte osobi mjesto na podiju da zasjaji i dopustite joj da uči iz svojih koraka i iskustava koje je prošla. Iako osobno nisam imala mentora u svojoj profesionalnoj karijeri, nisam imala ni nekih većih prepreka. No, dan mi je prostor i mogućnosti koje su mi pomogle da dođem do tu gdje sam sada.

Foto: Andrea Kumar
Što ćete učiniti nakon ove konferencije upitala je okupljene u publici Nataša, pozivajući ih da naprave prvi korak odmah nakon, a na kraju panela se i sama ponudila da mentorira nekoga.

“Budite tvrdoglave i nemojte raditi kompromise”

Iako Enkelejd nije imao službenog mentora ističe da je imao kolege koji su se ponašali mentorski kroz njegovu karijeru, što mu je mnogo značilo. U kontekstu svog iskustva, ženama je poručio da budu tvrdoglave i da ne rade kompromise te da paze s kim odabiru raditi jer kolege imaju mnogo utjecaja na njihov razvoj.

Ono što Enelejd trenutno radi kako bi bio promjena koju mnogi žele vidjeti jest prihvaćanje i razumijevanje razlika te istraživanje što može učiti dodatno da pomogne. Dodaje i kako ulaganje u komunikaciju nikada ne može propasti te savjetuje da se što više vremena radi u grupi.

Vedrana je okupljenim IT-jevkama također poručila da budu iznad svojih nesigurnosti.

U takvim slučajevima je važno da imate kraj sebe nekoga tko će se ponašati kao šef i dati vam do znanja da možete pokušati, iako nije sigurno.

Nataša se također složila da žene trebaju više hrabrosti, ali i koliko je bitno da im se ta hrabrost usađuje tijekom rane dobi kada je takav poticaj najučinkovitiji. Enkelejd kao otac dvije cure tako je imao i vlastiti primjer gdje se najčešće događaju problemi i kako na njih utjecati:

Moja najstarija kćer često bi se izolirala iz različitih iskustava jer je bila sramežljiva ili nervozna. Moja žena i ja smo uvijek u takvim slučajevima pričali s njom kako bi joj objasnili da je to posve normalno i kako bi joj pomogli da lakše prihvati takve okolnosti i prihvati priliku. Često bi znali dobiti ne, ali budite uporni, nakon 10. puta dobit ćete DA.

Foto: Andrea Kumar
Uostalom, nije odgovornost samo na roditeljima. Jednom kada dođu na tržište rada, svaka tvrtka koja diskriminira pola populacije će patiti, to je jednostavna ekonomija troška, zaključuje Enkelejd.

U redu, proaktivna sam, što još mogu učiniti?

Na pitanje Ivana Bezaka Brkana što osim proaktivnosti može pomoći ženama da rade svoj posao bolje, Enkelejd se također osvrnuo na jedan drugačiji tip diskriminacije, o kojem govori poznata autorica Kim Scott, koja je svojevremeno educirala top managment AdSensa, YouTubea, Google i Dropboxa, a koji se tiče povratnog mišljenja.

Muškarci su često nešto blaži kad je u pitanju davanje feedbacka njihovim kolegicama. Kao žene, kada primijetite da se prema vama odnose blaže, zahtijevajte da vas se tretira jednako, inzistirajte da se to promijeni – jer upravo je negativan feedback važan za napredovanje.

Kao jedina osnivačica startupa među panelistima, Ana je komentirala i kako smatra da bi svatko trebao imati svoj startup, objašnjava:

Zašto to mislim? Pa vjerojatno zato što je i na mene posebno utjecala kombinacija toga što sam tada imala samo 22 godine, u jednoj ruci pametnog plišanog medvjedića i u drugoj Blackberry dok sam prezentirala svoju ideju, ne bi li došla do milijunske investicije. Trenutak kada shvatiš da sjediš u toj konferencijskoj sobi s pet stručnjaka i investitora znaš da ništa nije neizvedivo.

Osim toga, voditi poslovanje, brinuti se o plaćama 4-5 zaposlenika, paziti da imaju za račune na vrijeme, paziti da ti imaš dovoljno novca da im to osiguraš je ono što te gura, zajedno s idejom da napraviš nešto bolje. Uvijek ćeš imati osjećaj kao da si na rubu, i nisi sigurna kako će sutra izgledati, ali činjenica da možeš živjeti s tim na umu jest ono što je oslobađajuće.

Foto: Andrea Kumar

Izbacite se iz comfort zone, svako malo!

Anin primjer odličan je pokazatelj toga kako se i u najizazovnijim situacijama može preživjeti – i živjeti. Upravo takve situacije i izlazak iz comfort zone mogu ženama pomoći da prihvate rizike i žive svoje ambicije. I Vedrana komentira kako je napredak žena u IT industriji dvosmjerna cesta. Osim podrške izvana i sami moramo raditi na sebi, konzistentno, i ne smijemo nikada stati, dodaje.

Znam da bi meni samoj, čim bi našla udobnu stolicu, bilo teško pomaknuti se iz nje, zato se tjeram da se konstantno mičem i prelazim na nešto novo.

Vedrana se osvrnula i na impostor syndrome, dodajući kako ga, posebno u IT-ju, većina ljudi ima – i to nije ništa čudno. Nezgodno je samo što je kao herpes, kaže Vedrana, dolazi kad ga najmanje trebaš i očekuješ.

Za kraj Enkelejd je također poručio ženama da nikada ne prihvate išta manje od standarda te da budu asertivne, a Ana je zaključila kako u najvećoj mjeri sve ovisi o nama ponaosob i pronalasku nekoga tko će nas ohrabriti da idemo dalje. Zato, žene, vjerujte u sebe i okružite se ljudima koji će vas podržati!

A kad smo ih već potaknuli da se besramno bore za pozicije za koje su itekako kompetentne, što je s vidljivošću tih istih, uspješnih i ambicioznih IT-jevki?

Kako naći i privući žene predavačice?

Foto: Andrea Kumar

Gdje su žene na konferencijama bilo je glavno pitanje istoimenog panela koji je okupio upravo predavače i predavačice odnosno organizatore različitih IT konferencija u Hrvatskoj i regiji. Na panelu koji je moderirala partnerica i urednica Netokracije Mia Biberović, sudjelovale su Tina Fišić, ambasadorica WomenTechMakers Hrvatska programa, Andrea Knez Karačić, inženjerka u Rimac Automobilima te ujedno pokretačica Women in Data Science konferencije u Hrvatskoj, Maja Trepšić, programerka u Togglu i jedna od organizatorica WebCampa Zagreb, Ivan Čuljak, programer, osnivač Celeste Mazea i predavač čiju skorašnju cloud konferenciju očekujemo na proljeće, među sljemenskim oblacima te Jasna Benčić, profesorica informatike u OŠ Brestovec Orehovički, koja odnedavno osim učenicima predaje i na IT konferencijama.

Panel je simbolično otvoren s pitanjem i videom sa zabavnog dijela programa jedne stručne domaće konferencije o kojem je ovog ljeta pisala i sama moderatorica, Mia Biberović: Je li go-go plesačicama i “I tata bi, sine” majicama mjesto na tehnološkoj konferenciji

Komentari panelista bili su jednoglasni u tome da se takve situacije neće promijeniti preko noći te da je, nažalost, nebitno što itko od njih pojedinačno misli o tome. Međutim, sve sudionice se slažu da se kao žena ne osjećaju pozvane na takav događaj. Andrea čak ističe kako ju nisu toliko pogodile go-go plesačice koliko natpis “I tata bi, sine”:

Taj sine mi je više rekao o tome koliko sam ja kao žena dio toga, odnosno koliko nisam, što me više naživciralo nego ovaj neprofesionalni dio koji je glup i nepromišljen.

Foto: Andrea Kumar
Hostesama nije mjesto na konferenciji, 2019. godina je, a kamoli go-go plesačicama, zaključila je Maja. Međutim, kako Tina ističe, još ćemo i danas čuti komentare kolega: “Gle, nije ni nama lako među tim hostesama, ali stisnemo zube i napravimo to za Boga i domovinu.”

Srećom, na panelu su sjedili sudionici koji pokušavaju promijeniti situaciju. Maja je spomenula kako su u WebCampu Zagreb dosta prosvijetljeni po pitanjima inkluzivnosti. Trude se privući žene i kaže kako uvijek dobiju kvalitetne prijave, ali postotak se uglavnom nalazi između 20 i 30%, što je tužno, dodaje, ali ipak dobro u usporedbi s programima drugih konferencija.

Svugdje će pročitati da žene treba malo više povlačiti za rukav i poticati za nastupe. Jesmo se aktivirali, ali još nismo zadovoljni omjerom.

Kako doskočiti tom problemu na digitalan način? Ivan Čuljak je, primjerice, iskoristio moć Twittera, pretražujući profile zanimljivih stručnjakinja, tražio bi potencijalne zanimljive i talentirane žene kojima bi se potom i javio, kaže, tako je pronašao i keynote speakericu za svoju nadolazeću konferenciju.

Imaš u timu super kolegicu? Preporuči je za predavačicu!

Svi panelisti su se složili kako je žena predavačica alarmantno malo u programima IT konferencija, tako se Andrea prisjeća kako je od 70 predavača na nedavnoj domaćoj konferenciji ona bila jedina žena.

Foto: Andrea Kumar
Andrea se sama odlučila na jednu ludu ideju i eksperiment, kaže: “Za mene su algoritmi i recepti skoro isto. Organizirala sam mini-event pravljenja kolača za Valentinovo, odazvalo se 6 muškaraca. Njima je bilo toliko dobro da sam nakon dobila desetke upita kad će biti opet.”

Jedan od glavnih razloga zašto se to događa jest statistika odnosno činjenica da žena u IT-ju nema mnogo, no nisu ništa manje važni razlozi da ih trenutna slika IT konferencija usmjerenih na muške kolege ne ohrabruje niti motivira na sudjelovanje.

Nažalost, osim što na poznatim domaćim IT konferencijama nema dovoljno predavačica, programi i konferencije usmjerene prema ženama se također slabo podržavaju. Andrea spominje kako je bilo koja konferencija kojoj u nazivu ima “women” zapravo dvosjekli mač. Žene na takvim događajima lako popune dvoranu, objašnjava, ali smatra kako je na takvim konferencijama teže doći do sponzora jer se tvrtke boje da podržavaju takoreć “feminizam”. Tina je tu da da potvrdi Aninu izjavu i svojim iskustvom:

Ja WomenTechMakers Hrvatska vodim 3 godine i nikad nismo imale sponzore, osim medijskih pokrovitelja.

Stoga su panelisti za kraj urgirali tvrtke i organizatore konferencija da budu proaktivni kad je u pitanju ‘povlačenje za rukav’ žena u IT-ju kako bi se ohrabrile na takav korak. A poruka muškim kolegama jest da se zapitaju imaju li ženu u svom timu koja super radi?

Imaš? Super, preporuči je! Nemaš? Razmisli zašto je nemaš ili možda samo ne znaš?

Komentari

  1. Josip

    Josip

    09. 12. 2019. u 9:15 am Odgovori

    Evo dobre ideje kako konkurirati na međunarodnom tržištu. Mi bi trebali izvoziti konferencije o uspjehu u IT-u. Sigurno smo pri vrhu, čim manje uspjeha tim više konferencija.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.