Laboss.hr: Nije bitno što o vašem webu mislite samo vi, dizajner, developer… Nego i korisnici!
Mia Biberović
14. 10. 2015.
Jedna od najvećih zabluda prilikom kreiranja internetskih stranica, bilo da je riječ o korporativnima ili web shopu, jest da se, nakon što one ugledaju svjetlost dana, ne trebate više baviti njima. Projekt Laboss, iza kojeg stoje Studio Revolucija, tvrtka Respons i Ipsos Puls, zna da stvari stoje drugačije - završetkom web stranica priča tek počinje kroz nadogradnju i optimizaciju. Zbog čega je to bitno, otkrili su nam u razgovoru Damir Plejić i Vladimir Končar.
Sve pretpostavke koje vlasnici web stranica imaju potrebno je provjeriti i potvrditi na živom uzorku, kaže Vladimir, UX stručnjak na projektu koji je krenuo kao usluga postojećim klijentima, a sada se nudi svima koji žele provjeriti i optimirati svoja postojeća poslovna rješenja ili izraditi nova. Damir se nadovezuje riječima da klijenti ovako dobivaju objektivno stanje i percepciju web stranica.
Na toj osnovi se aktivno radi dalje, mi definiramo što i kako treba mijenjati. Važno je reći da možemo ponuditi u nastavku i proces optimizacije konverzije, izradu novog dizajna ili izradu novog weba. Mislimo da je to jedini ispravan put, alternativa je metoda pokušaja i pogrešaka koja je na dugi rok daleko skuplja i neefikasnija.
Laboss nudi sustavno preispitivanje kroz korisničko testiranje i stručnu analizu, a iza njega stoji deset godina iskustva u stvaranju digitalnih rješenja i iz Revolucije i iz Responsa. A sve s korisnikom na prvom mjestu, kaže Damir:
Kao što sam pojam UX kaže, radi se o korisnicima. Nedovoljno je samo da dizajner ili vlasnik stranice misle što bi bilo bolje, daleko je važnije ono što krajnji korisnik misli o svemu. Laboss brine o tome da to mišljenje bude ispravno ispitano i valorizirano. Stoga se kod nas radi o rigoroznoj metodi koja jedina jamči da se na rezultate možemo osloniti.
UX i UI presudni za ostvarivanje rezultata
Računica je jednostavna i već dobro poznata – dobro korisničko iskustvo (UX) i dobar dizajn (UI) najvažniji su za ostvarivanje dobrih rezultata, kaže Vladimir.
UX je danas ključan pojam koji podrazumijeva sinergiju između dobro osmišljenog i izvedenog korisničkog sučelja (UI) te same komunikacije prema posjetiteljima stranice. Sam pojam je nastao još 1995. u Appleovim laboratorijima, a tek zadnjih par godina prepoznat je kao zasebna specijalizirana praksa koja obuhvaća širok raspon znanja koje vode prema jednom cilju, a to je optimizacija korisničkog iskustva. Za dobre rezultate ključan je upravo način na koji usmjeravate posjetitelje prema cilju koji ste zacrtali. Sve više klijenata je svjesno koliko je ustvari bitno uložiti u dobar UX stranice jer se to u konačnici uvijek vrati.
No, UX nije presudan samo na web stranici – Damir tvrdi da za njih UX znači ukupno korisničko iskustvo s brendom, bez obzira koji medij, kanal komunikacije ili uređaj koriste. No, loše korisničko iskustvo na webu narušava imidž cijelog brenda – primjerice, kako se može nuditi luksuzan smještaj na web stranicama koje je gotovo nemoguće koristiti na mobilnim uređajima? S druge strane, dobar dizajn i dobro korisničko iskustvo potiču posjetitelje stranice da se više aktiviraju, kupuju…
Raspored elemenata, struktura informacija, uporaba boja i tekst utječu na više poziva, više kupovina, pretplata na newsletter (…), ovisno o poslovnom modelu stranice. Razlike mogu biti dramatične, ali ukratko – prilagodba stranica donosi više novca bez povećanja troškova oglašavanja. Također, nužan “nusprodukt” istraživanja je bolje upoznavanje tržišta, što onda može poslužiti za prilagodbu proizvoda i usluga.
Bez dobrog dizajna nema ni aktivacije korisnika, a bez dobrog UX nemoguće je ostvariti puni potencijal projekta, zaključuje Vladimir.
Proces testiranja
A kako izgleda proces testiranja u “laboratoriju” Labossa? Razlikuje se od slučaja do slučaja jer nije isto testirati korporativnu stranicu i web shop. No, metodologija je uvijek ista:
- Definicija ciljane skupine i regrutacija – ako je web napravljen za umirovljenike, oni ga trebaju i testirati. Pritom to ne mogu biti roditelji i prijatelji jer će rezultati biti nepouzdani, a upravo tu nastupa Ipsos Puls.
- Izrada protokola testiranja sa zadacima – ono što se želi ispitati treba se pretvoriti u razumljiv i jednostavan zadatak. Postoje ograničenja vrste i trajanja zadatka jer se ne može istovremeno testirati i prvi dojam i iskustvo registriranog korisnika jer se radi o međusobno isključivim kriterijima.
- Provedba testiranja – ovaj se dio radi po Norman Nielsen metodologiji. Svaka greška u provedbi može značiti da ste korisnika naveli na neki zaključak ili da se ponaša neprirodno, namjerno traži greške kako bi zadovoljio očekivanja i slično
- Analiza, valorizacija i interpretacija – ovo je proces razumijevanja i interpretacije podataka dobivenih istraživanjem. Bez stručnog znanja i iskustva testiranje nema smisla.
- Reporting – izrada dokumentacije s definicijom problema na stranicama i načinom njihova rješavanja.
Razlika između testiranja i stručne analize
Postoji i razlika između testiranja i stručne analize, a Vladimir objašnjava i koja je:
Prvenstveno je razlika u tome što ispitivanjem “običnih” korisnika možete uočiti problem koji možda stručnom analizom ne možete, a u kombinaciji jednoga i drugog većina problema se vrlo lako uoči. Često se u procesu izrade odluči pratiti neki od postojećih UI/UX trendova što nužno nije dobro jer ima za pretpostavku da su svi vaši korisnici digitalno pismeni. Stvarnost je dijametralno suprotna i bez obzira na vaš cool feature koji ste prekopirali s vaše omiljene stranice imate problem kojega niste ni svjesni. Upravo je kombinacija testiranja, analize dizajna i UX-a najvažnija za dugoročne projekte koji imaju jasan poslovni cilj.
Sami “obični” korisnici mogu pokazati uzorak problema koji se javljaju, temeljem čega se mogu napraviti prioriteti i predložiti rješenja. To je sve moguće samo uz dosta znanja iz područja dizajna, web UX-a, optimizacije konverzije i psihologije, a ovaj tim ima sve to – uz značajno iskustvo.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Milan Antolić
14. 10. 2015. u 1:03 pm
Nije bitno ni što korisnici misle, jel im se sviđa ili ne sviđa.
Bitno je da li mogu izvršiti akciju zbog koje su došli (npr. pronaći proizvod u webshopu, informirati se i kupiti ga).
Ivan Brezak Brkan
14. 10. 2015. u 2:32 pm
Da, bitno je i što misle tj. kako reagiraju na neke elemente (ali naravno ne samo po sebi isključivo). To što ne “odrađuju akciju” ne znači da znaš ZAŠTO to neodrađuju 🙂 Kao što kaže kolega u tekstu, bitan je cjelokupan pristup: ‘Upravo je kombinacija testiranja, analize dizajna i UX-a najvažnija za dugoročne projekte koji imaju jasan poslovni cilj.’
Milan Antolić
14. 10. 2015. u 2:51 pm
Ne znam zašto to ne odrađuju dok ne napravim testiranje i nekoga promatram kako koristi taj ui i gdje zapinje, ali nitko nikad nije odustao od kupnje ili neke akcije zato što mu se ne sviđa kako stranica ili dio stranice izgleda (barem ne u testiranjima koje sam ja napravio).
Isto tako ako je nekome stranica užasno cool i lijepa, ali ima loš dizajn, neće provesti 30 minuta po stranici tražeći proizvod da ga naruči.
Zapravo prvi moj komentar se odnosi samo na naslov ovog članka koji je po meni “misleading” za sadržaj članka.
Mia Biberović
14. 10. 2015. u 3:02 pm
OK, tu je možda krivica malo na uredništvu za odabir naslova koji je nešto uži od same tematike teksta. Ali bitno da se razumijemo (i čitamo cijeli tekst, ne samo naslov). 😉
Damir Plejić
16. 10. 2015. u 11:58 am
Zapravo, svi ste u pravu. Mi pitamo korisnika za mišljenje, samo je to “pitanje” malo kompleksnije i strukturiranije od onoga “Kak ti se sviđa?” 🙂
jozo
15. 10. 2015. u 10:39 pm
Ne znam čemu ta silna testiranja, pa nije to mjerenje fotonskog zračenja kvazara. U 20 sekundi mogu procijeniti bilo koji sajt. Praktičnost i lakoće upotrebe + lijep dizajn – to je ono što je oduvijek bilo bitno. Danas ima dosta kvalitetnih dizajnera i lijepih sajtova.
Damir Plejić
16. 10. 2015. u 11:56 am
Testiranje radi testiranje nema smisla, slažem se. Ali testiranje radi optimizacije ima prilično. U nedavnom poslu digli smo efikasnost checkouta na webshopu za više od 18%. S obzirom da klijent ima 50-ak narudžbi dnevno u prosjeku, razlika na godišnjoj razini je golema.
Također, vidio sam više puta kako se dizajner i/ili developer hvataju za glavu, tipa “Kako to korisnik ne razumije?” Na kraju krajeva, dio projekta je i Revolucija, firma s tri stalna senior web dizajnera, i oni znaju da im to nije dovoljno, nego za ambiciozne projekte treba napraviti nešto više.