Nije bitno što o vašem webu mislite samo vi, nego i korisnici!

Laboss.hr: Nije bitno što o vašem webu mislite samo vi, dizajner, developer… Nego i korisnici!

Jedna od najvećih zabluda prilikom kreiranja internetskih stranica, bilo da je riječ o korporativnima ili web shopu, jest da se, nakon što one ugledaju svjetlost dana, ne trebate više baviti njima. Projekt Laboss, iza kojeg stoje Studio Revolucija, tvrtka Respons i Ipsos Puls, zna da stvari stoje drugačije - završetkom web stranica priča tek počinje kroz nadogradnju i optimizaciju. Zbog čega je to bitno, otkrili su nam u razgovoru Damir Plejić i Vladimir Končar.

Damir Plejić (ResPons) i Vlado Končar (Studio Revolucija) govore o svom zajedničkom projektu - Labossu.
Damir Plejić (Respons) i Vladimir Končar (Studio Revolucija) govore o svom zajedničkom projektu koji su predstavili na ovogodišnjem OMGcommerceu – Labossu.

Sve pretpostavke koje vlasnici web stranica imaju potrebno je provjeriti i potvrditi na živom uzorku, kaže Vladimir, UX stručnjak na projektu koji je krenuo kao usluga postojećim klijentima, a sada se nudi svima koji žele provjeriti i optimirati svoja postojeća poslovna rješenja ili izraditi nova. Damir se nadovezuje riječima da klijenti ovako dobivaju objektivno stanje i percepciju web stranica.

Na toj osnovi se aktivno radi dalje, mi definiramo što i kako treba mijenjati. Važno je reći da možemo ponuditi u nastavku i proces optimizacije konverzije, izradu novog dizajna ili izradu novog weba. Mislimo da je to jedini ispravan put, alternativa je metoda pokušaja i pogrešaka koja je na dugi rok daleko skuplja i neefikasnija.

Prvi korak - testiranje web stranica. Radi se i uživo i na daljinu, snimaju se korisnički posjeti, koriste se ankete i upitnici te 'eye tracking'.
Prvi korak – testiranje web stranica. Radi se i uživo i na daljinu, snimaju se korisnički posjeti, koriste se ankete i upitnici te ‘eye tracking’.

Laboss nudi sustavno preispitivanje kroz korisničko testiranje i stručnu analizu, a iza njega stoji deset godina iskustva u stvaranju digitalnih rješenja i iz Revolucije i iz Responsa. A sve s korisnikom na prvom mjestu, kaže Damir:

Kao što sam pojam UX kaže, radi se o korisnicima. Nedovoljno je samo da dizajner ili vlasnik stranice misle što bi bilo bolje, daleko je važnije ono što krajnji korisnik misli o svemu. Laboss brine o tome da to mišljenje bude ispravno ispitano i valorizirano. Stoga se kod nas radi o rigoroznoj metodi koja jedina jamči da se na rezultate možemo osloniti.

UX i UI presudni za ostvarivanje rezultata

Računica je jednostavna i već dobro poznata – dobro korisničko iskustvo (UX) i dobar dizajn (UI) najvažniji su za ostvarivanje dobrih rezultata, kaže Vladimir.

UX je danas ključan pojam koji podrazumijeva sinergiju između dobro osmišljenog i izvedenog korisničkog sučelja (UI) te same komunikacije prema posjetiteljima stranice. Sam pojam je nastao još 1995. u Appleovim laboratorijima, a tek zadnjih par godina prepoznat je kao zasebna specijalizirana praksa koja obuhvaća širok raspon znanja koje vode prema jednom cilju, a to je optimizacija korisničkog iskustva. Za dobre rezultate ključan je upravo način na koji usmjeravate posjetitelje prema cilju koji ste zacrtali. Sve više klijenata je svjesno koliko je ustvari bitno uložiti u dobar UX stranice jer se to u konačnici uvijek vrati.

Iako se testiranje razlikuje od stranice do stranice, metodologija je uvijek ista.
Iako se testiranje razlikuje od stranice do stranice, metodologija je uvijek ista.

No, UX nije presudan samo na web stranici – Damir tvrdi da za njih UX znači ukupno korisničko iskustvo s brendom, bez obzira koji medij, kanal komunikacije ili uređaj koriste. No, loše korisničko iskustvo na webu narušava imidž cijelog brenda – primjerice, kako se može nuditi luksuzan smještaj na web stranicama koje je gotovo nemoguće koristiti na mobilnim uređajima? S druge strane, dobar dizajn i dobro korisničko iskustvo potiču posjetitelje stranice da se više aktiviraju, kupuju…

Raspored elemenata, struktura informacija, uporaba boja i tekst utječu na više poziva, više kupovina, pretplata na newsletter (…), ovisno o poslovnom modelu stranice. Razlike mogu biti dramatične, ali ukratko – prilagodba stranica donosi više novca bez povećanja troškova oglašavanja. Također, nužan “nusprodukt” istraživanja je bolje upoznavanje tržišta, što onda može poslužiti za prilagodbu proizvoda i usluga.

Bez dobrog dizajna nema ni aktivacije korisnika, a bez dobrog UX nemoguće je ostvariti puni potencijal projekta, zaključuje Vladimir. 

Proces testiranja

Uz testiranje, radi se i stručna analiza. Tu je uključen pregled i anotacija video materijala, valorizacija tekstualnih podataka, analiza i interpretacija kvantitativnih podataka...
Uz testiranje, radi se i stručna analiza. Tu je uključen pregled i anotacija video materijala, valorizacija tekstualnih podataka, analiza i interpretacija kvantitativnih podataka…

A kako izgleda proces testiranja u “laboratoriju” Labossa? Razlikuje se od slučaja do slučaja jer nije isto testirati korporativnu stranicu i web shop. No, metodologija je uvijek ista:

  1. Definicija ciljane skupine i regrutacija – ako je web napravljen za umirovljenike, oni ga trebaju i testirati. Pritom to ne mogu biti roditelji i prijatelji jer će rezultati biti nepouzdani, a upravo tu nastupa Ipsos Puls.
  2. Izrada protokola testiranja sa zadacima – ono što se želi ispitati treba se pretvoriti u razumljiv i jednostavan zadatak. Postoje ograničenja vrste i trajanja zadatka jer se ne može istovremeno testirati i prvi dojam i iskustvo registriranog korisnika jer se radi o međusobno isključivim kriterijima.
  3. Provedba testiranja – ovaj se dio radi po Norman Nielsen metodologiji. Svaka greška u provedbi može značiti da ste korisnika naveli na neki zaključak ili da se ponaša neprirodno, namjerno traži greške kako bi zadovoljio očekivanja i slično
  4. Analiza, valorizacija i interpretacija – ovo je proces razumijevanja i interpretacije podataka dobivenih istraživanjem. Bez stručnog znanja i iskustva testiranje nema smisla.
  5. Reporting – izrada dokumentacije s definicijom problema na stranicama i načinom njihova rješavanja.

Razlika između testiranja i stručne analize

I za kraj - donose se zaključci i smjernice za poboljšanja.
I za kraj – donose se zaključci i smjernice za poboljšanja.

Postoji i razlika između testiranja i stručne analize, a Vladimir objašnjava i koja je:

Prvenstveno je razlika u tome što ispitivanjem “običnih” korisnika možete uočiti problem koji možda stručnom analizom ne možete, a u kombinaciji jednoga i drugog većina problema se vrlo lako uoči. Često se u procesu izrade odluči pratiti neki od postojećih UI/UX trendova što nužno nije dobro jer ima za pretpostavku da su svi vaši korisnici digitalno pismeni. Stvarnost je dijametralno suprotna i bez obzira na vaš cool feature koji ste prekopirali s vaše omiljene stranice imate problem kojega niste ni svjesni. Upravo je kombinacija testiranja, analize dizajna i UX-a najvažnija za dugoročne projekte koji imaju jasan poslovni cilj.

Sami “obični” korisnici mogu pokazati uzorak problema koji se javljaju, temeljem čega se mogu napraviti prioriteti i predložiti rješenja. To je sve moguće samo uz dosta znanja iz područja dizajna, web UX-a, optimizacije konverzije i psihologije, a ovaj tim ima sve to – uz značajno iskustvo.

ponuda

Komentari

  1. Milan Antolić

    Milan Antolić

    14. 10. 2015. u 1:03 pm Odgovori

    Nije bitno ni što korisnici misle, jel im se sviđa ili ne sviđa.

    Bitno je da li mogu izvršiti akciju zbog koje su došli (npr. pronaći proizvod u webshopu, informirati se i kupiti ga).

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      14. 10. 2015. u 2:32 pm Odgovori

      Da, bitno je i što misle tj. kako reagiraju na neke elemente (ali naravno ne samo po sebi isključivo). To što ne “odrađuju akciju” ne znači da znaš ZAŠTO to neodrađuju 🙂 Kao što kaže kolega u tekstu, bitan je cjelokupan pristup: ‘Upravo je kombinacija testiranja, analize dizajna i UX-a najvažnija za dugoročne projekte koji imaju jasan poslovni cilj.’

      • Milan Antolić

        Milan Antolić

        14. 10. 2015. u 2:51 pm Odgovori

        Ne znam zašto to ne odrađuju dok ne napravim testiranje i nekoga promatram kako koristi taj ui i gdje zapinje, ali nitko nikad nije odustao od kupnje ili neke akcije zato što mu se ne sviđa kako stranica ili dio stranice izgleda (barem ne u testiranjima koje sam ja napravio).

        Isto tako ako je nekome stranica užasno cool i lijepa, ali ima loš dizajn, neće provesti 30 minuta po stranici tražeći proizvod da ga naruči.

        Zapravo prvi moj komentar se odnosi samo na naslov ovog članka koji je po meni “misleading” za sadržaj članka.

  2. jozo

    jozo

    15. 10. 2015. u 10:39 pm Odgovori

    Ne znam čemu ta silna testiranja, pa nije to mjerenje fotonskog zračenja kvazara. U 20 sekundi mogu procijeniti bilo koji sajt. Praktičnost i lakoće upotrebe + lijep dizajn – to je ono što je oduvijek bilo bitno. Danas ima dosta kvalitetnih dizajnera i lijepih sajtova.

    • Damir Plejić

      Damir Plejić

      16. 10. 2015. u 11:56 am Odgovori

      Testiranje radi testiranje nema smisla, slažem se. Ali testiranje radi optimizacije ima prilično. U nedavnom poslu digli smo efikasnost checkouta na webshopu za više od 18%. S obzirom da klijent ima 50-ak narudžbi dnevno u prosjeku, razlika na godišnjoj razini je golema.

      Također, vidio sam više puta kako se dizajner i/ili developer hvataju za glavu, tipa “Kako to korisnik ne razumije?” Na kraju krajeva, dio projekta je i Revolucija, firma s tri stalna senior web dizajnera, i oni znaju da im to nije dovoljno, nego za ambiciozne projekte treba napraviti nešto više.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.