Privatna arhiva/AI/Canva
Tečajevi su imali smisla za Excel, za AI ti ne trebaju!
Veljko Kučić
24. 04. 2026.
Tečajevi i tutoriali imali su smisla za Excel, Photoshop i zapravo svaki alat koji smo dosad koristili. Trebalo je ovladati sučeljem, zapamtiti prečace i razumjeti logiku alata prije nego što ste iz njega mogli izvući ikakvu stvarnu vrijednost. To za umjetnu inteligenciju ne vrijedi. Nju učite koristiti - korištenjem!
Najveća pogreška koju ljudi danas rade je to što umjetnu inteligenciju tretiraju kao još jedan alat koji zahtijeva predznanje. Ona to nije. Za nju ne trebaš biti spreman, trebaš je samo početi koristiti.
Prisjeti se kako si učio. Prvo si prošao obuku, naučio što su ćelije i formule, pa tek onda krenuo raditi. Da si samo otvorio praznu tablicu, ne bi znao što dalje. Taj je pristup imao smisla jer je sučelje bilo prepreka. I to je način razmišljanja kojim većina ljudi danas pristupa AI‑ju.
Kod AI‑ja je sučelje – razgovor, a razgovarati već znate. Prepreka nije tehnička, nego mentalna: uvjerenje da se prije početka treba pripremiti.
Kreni od problema, ne od alata
Kod tradicionalnih alata prvo se uči kako koristiti alat, a tek ga se onda primjenjuje na probleme. AI to okreće naglavačke. Krenete od problema, a alat se prilagođava vama.
Ne moraš znati što AI sve može ni imati popis funkcionalnosti. Treba ti problem. Nešto na čemu si zapeo, što ti oduzima previše vremena. Opiši to chatu kao da objašnjavaš kolegi uz kavu:
„Imam tablicu s 500 redaka povratnih informacija kupaca i trebam pronaći obrasce.“
„Moram napisati mail klijentu kojim objašnjavam kašnjenje, a da ne zvuči kao da se opravdavam.“
„Želim usporediti tri dobavljača, ali ne znam po kojim kriterijima.“
To je to. Možeš mu i reći kako da ti odgovori – u natuknicama, u dvije-tri rečenice, u obliku tablice, a on će se prilagoditi tvojim potrebama kao nijedan alat dosad.
Pitaj zašto i kako
Većina koristi AI kao tražilicu: postave pitanje, dobiju odgovor i idu dalje. Prava poanta je pitati „zašto” i „kako”, tražiti objašnjenje kako nešto funkcionira, koja je logika iza rješenja, zašto se predlaže baš taj pristup, a ne neki drugi.
Kad postavljaš takva potpitanja, događaju se dvije stvari. Prvo, učiš, a drugo, postaješ bolji u korištenju AI‑ja jer počinješ razumjeti kako on „razmišlja”, kakav input daje bolji output i kada mu treba proturječiti ili ga dodatno usmjeriti. Učiš zajedno s alatom.
To sam i sam iskusio kada sam trebao izgraditi alat za testiranje vremena učitavanja i hvatanje grešaka na nizu web stranica, svojevrsni benchmark koji bi mi pokazao što je sporo, a što ne radi kako treba. Nisam developer. Nisam sjeo učiti kako se pišu skripte za testiranje performansi. Jednostavno sam opisao što mi treba: „Želim testirati vrijeme učitavanja ovih stranica, bilježiti sve greške i dobiti sažetak koji mogu uspoređivati kroz vrijeme.”
Nisam se zaustavio na tome, pitao sam ga zašto je to tako strukturirao i kako zapravo radi dio za detekciju grešaka. Ta pitanja poboljšala su alat, ali me i naučila kako testiranje performansi funkcionira u praksi.
Ivan Vulić s Cambridgea objasnio nam je strojno učenje i kako zaista funkcionira ChatGPT
Input, output, iteracija – tvoj novi radni proces
Evo nečega što stvarno treba usvojiti. Novi radni proces nije „daj AI‑ju zadatak i prihvati rezultat”. Novi proces je: „opiši problem, vidi što AI napravi i iteriraj.”
Velik problem ne pokušavaj riješiti odjednom, razbij ga na manje dijelove. I komentiraj sve što ponudi kao rješenje objašnjavajući što je dobro, a što bi trebalo popraviti.
Taj krug input → output → iteracija zapravo je prava vještina. Ako znate dati povratnu informaciju kolegi na poslu, znate iterirati s AI‑jem. To je isti mentalni mišić.
Polovica srednjoškolaca u Hrvatskoj uči uz AI, evo što im preporučuje BrAIn
Ali ja nisam tehnički tip!
Ovo često čujem. I razumijem. Riječ “AI” nosi puno tehničke prtljage: strojno učenje, neuronske mreže, treniranje podataka… Zvuči kao da ti treba diploma iz računarstva samo da bi uopće mogao razgovarati s njim.
Spomenuo sam već svoj alat za benchmarkiranje koji sam napravio uz pomoć AI-ja, a da nisam napisao ni jednu liniju koda. Danas imam cijele radne procese postavljene kroz Claude Code, prilagođene naredbe i dodatke koji se povezuju s alatima koje svakodnevno koristim, poput Jire i Confluencea. Ti procesi zvuče kao da ih mora postaviti developer, ali oni su nastali kroz razgovore: ja opisujem što mi treba, AI to izgradi, ja testiram i kažem „ovaj dio ne radi kako sam očekivao”, pa iteriramo dok ne proradi.
Tehnička složenost postoji, ali ona nije moja briga. Ja se fokusiram na to što bi proces trebao raditi, koje ulaze treba i kako bi izlaz trebao izgledati. AI rješava ono „kako”. A ako se nešto pokvari, opišem što je pošlo po zlu i zajedno to popravimo.
Kad ljudi kažu „nisam tehnički tip”, ono što zapravo misle jest „ne znam detalje implementacije”, dobra vijest je da ih s AI‑jem ih ne moraš znati i ne, nema veze ako nisi tehnički tip!
Zamke i kako u njih ne upasti
Bilo bi neiskreno reći da nema zamki. Ima ih i važno je pred time ne zatvarati oči. Evo i nekoliko savjeta:
Ne prihvaćaj sve zdravo za gotovo. AI može biti samouvjeren, ali netočan. Može ponuditi nešto što izgleda uglađeno i profesionalno, a da sadrži činjenične pogreške ili se vodi krivom logikom. Uvijek se oslanjaj na vlastitu prosudbu, posebno kod stvari koje su važne. Pravilo je jednostavno: što je odluka važnija, to više provjeravaš.
Ne treba za sve AI. U želji da koristimo novu tehnologiju, lako je ubaciti AI tamo gdje nije potreban. Ponekad jednostavan mail ne treba tri kruga AI dorađivanja. Ponekad je brzi telefonski poziv bolji od savršeno formulirane AI poruke. Prava vještina je razlučiti kada AI dodaje vrijednost, a kada samo dodatne korake.
AI je kao tvoj pas. Sjajan, dok ima svog čovjeka – i povodac
Pazi što dijeliš. Kad nešto upišeš u AI chat, taj tekst negdje odlazi. Prije nego što zalijepiš podatke o klijentima, interne dokumente, lozinke ili bilo što osjetljivo, zastani, provjeri politiku tvrtke o korištenju AI‑ja. Većina alata ima različite razine, neki spremaju razgovore za treniranje, neki ne. Jednostavno pravilo: ako to ne bi objavio na javnom forumu (da, otkrivam godine 😄), nemoj to unositi u AI alat bez provjere postavki privatnosti.
Pazi na zamku pretjeranog oslanjanja. Ako ne razmišljaš o tome prije nego što pitaš AI, ne koristiš ga kao alat, prepuštaš mu prosudbu. Najbolji obrazac je: prvo razmisli, zatim koristi AI da izazove, poboljša ili ubrza ono što si već započeo. Nemoj mu prepustiti dio koji se zove razmišljanje.
Ajde, otvori taj chat
Sjećaš se kako smo krenuli? Od instinkta da prvo moraš naučiti alat kako bi ga počeo koristiti i od čekanja dok ne budeš “spreman”. Biti spreman s AI-jem znači imati problem i volju da ga opišeš. To je sve.
Najbolje vrijeme za početi s korištenjem AI-ja vjerojatno je bilo prije šest mjeseci. Drugo najbolje vrijeme je upravo sada. Otvori chat, iznesi svoj najveći problem i pogledaj što će se dogoditi. Mogao bi se iznenaditi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Zdenko Cerovečki
28. 04. 2026. u 11:44 am
Pozdrav iz Belišća