Kako vi danas pretražujete internet? Guglanjem, pričanjem, chatbotovima...?

Kako vi danas pretražujete internet? Guglanjem, pričanjem, chatbotovima…?

Internet danas pretražujemo na potpuno drugačiji način nego što smo to činili prije samo nekoliko godina.

Digitalni okoliš se mijenja. Osjeća se to u navikama ljudi i načinima na koje dolaze do informacija. Tražilice su tu osnovni alat. Predmetom su brojnih kontroverzi vezanih uz privatnost i zaštitu podataka, a opet ih milijarde ljudi koriste svakodnevno.

I tražilice su se promijenile.

Umjetna inteligencija, Googleova glad za našim podacima, potreba da se što brže dođe do informacija doveli su do toga da danas internet pretražujemo na potpuno drugačiji način nego što smo to činili prije samo nekoliko godina.

Ovo su najznačajnije promjene.

Glasovno pretraživanje

Danas je potpuno normalno koristiti glasovno pretraživanje. Bilo da nam se ne da ili nismo u mogućnosti tipkati ili možda imamo nezgrapne prste, ono ubrzava cijeli proces pretraživanja interneta.

Najviše se koristi za kupovinu i traženje proizvoda ili usluge. Još uvijek je ljudima neugodno glasno pretraživati internet u javnosti pa se ograničavaju na ono do čega mogu brzo doći. Interesantno je da čak 28 % ljudi odmah nazove tvrtku koju su pronašli na taj način. Bez dodatnog istraživanja. Dakle, što se poslovanja tiče, optimizirajte svoju stranicu za glasovno pretraživanje.

Siri, Alexa i Cortana su nas razmazile. Naročito mlađu populaciju. Više od polovice tinejdžera koristi glasovno pretraživanje svaki dan.

Više od polovice tinejdžera koristi glasovno pretraživanje svaki dan.

Potrebno je samo glasno i razgovjetno izreći pitanje i odgovor dolazi sam. Naši upiti više nisu dvije ili tri riječi već cijele rečenice i očekujemo precizan odgovor bez potrebe za dodatnom provjerom točnosti.

Ali u novije vrijeme više ni rečenice nisu dovoljno precizne. Sada želimo tražilici detaljno objasniti što nas interesira i u kojem formatu nam se to mora prezentirati. To nas dovodi do sljedećeg koraka u evoluciji mrežnih tražilica.

Chatbotovi

Što ako nam rezultat klasičnog ili glasovnog pretraživanja ne odgovara? Ili imamo svoje mišljenje o toj temi koje bi htjeli provjeriti?

Chat GPT iskače ne samo iz paštete već i iz šalice za kavu i paste za zube, a uskoro ćete ga možda naći i u krevetu kako vam pjeva uspavanku.

Chatbotovi, nam pružaju novu dimenziju pretraživanja. Postavimo upit, dobijemo rezultat i rasprava može krenuti. Ako nam rezultat ne odgovara, tražimo da pogleda iz drugog kuta. Možemo zahtijevati dodatne provjere, nudimo web stranice koje smatramo relevantima pa da i njih uzme u obzir, svađamo se i argumentiramo svoje stajalište. Uglavnom, raspravljamo dok nismo potpuno uvjereni da imamo točne informacije.

I dalje je lakše nego pretraživati jednu po jednu stranicu, koliko god klasične tražilice bile vješte u tome da nam prezentiraju najbolje rezultate.

Chatbotovi se već koriste u službama za korisnike. U nekim podružnicama KFC-a vašu narudžbu više ne zaprima čovjek nego upravo chatbot. On vam pomaže izabrati najbolju kombinaciju sastojaka za obrok i nudi ono što je trenutno na akciji.

No, da bi chatbot mogao znati koji vam se sastojci sviđaju mora od vas (ili drugih koji ih prikupljaju) dobiti neke osobne podatke…

Tražilice usredotočene na privatnost

Korporacije su gladne naših podataka koje mogu prodati oglašivačima i trgovcima. Google, Bing i ostale uobičajene tražilice rade odličan posao u analiziranju tko smo i što radimo po internetu.

Neki ljudi ipak ne žele dijeliti svoje privatne podatke pa se okreću tražilicama koje su odlučne u tome da se financiraju na druge načine. Najpoznatija je DuckDuckGo.

DuckDuckGo odgovorno tvrdi da ne prikuplja, i samim time ne dijeli, nikakve podatke o svojim korisnicima. Tražilica se i dalje financira od oglasa, ali ti oglasi nisu personalizirani već nasumični.

Stalni porast njenog udjela u pretragama interneta pokazuje da sve više ljudi traži alternative Googleu i Bingu. Trenutno je DuckDuckGo nešto ispod 1% udjela, što nije nimalo zanemarivo.

Stalni porast njenog udjela u pretragama interneta pokazuje da sve više ljudi traži alternative Googleu i Bingu.

Problem kod takvih tražilica je u tome što zbog ograničenih sredstava ne razvijaju dovoljno brzo i kvalitetno algoritam za pretraživanje pa su i rezultati manje relevantni.

Odluka je kao i uvijek na korisnicima. Ako želite personalizirane oglase koji vam mogu ponuditi nešto što vam treba, kvalitetnije rezultate pretraživanja i sve ostale benefite koje nude velike tražilice, to ćete platiti svojim podacima.

Ako želite privatnost, imate i tu opciju.

Društvene mreže kao tražilice

Sve više ljudi za pretraživanje koriste “specijalizirane” tražilice. Ako znate što želite, otići ćete na Amazon ili neku sličnu specijaliziranu stranicu i tamo pretraživati. Klasične tražilice nisu dovoljno precizne za tako nešto jer nude širi izbor odgovora.

U tom smjeru bi se moglo i pretraživanje kretati. Sada već koristimo TripAdvisor za planiranje putovanja, YouTube za uputstva kako nešto napraviti ili naučiti, Coolinariku za recepte ili aviokarte.hr za… vjerujem da je prilično jasno za što.

Dakle, za one odlučne, postoje i postojati će vrlo precizni načini pretraživanja određenog područja, a za sve ostale i dalje će Google i Bing razvijati svoje algoritme.

SERP bez klikanja (Zero click SERP)

Suprotno od toga da idemo direktno na specijalizirane stranice, imamo drugi fenomen.

Google teži k tome da vam pruži rezultat čim upišete pojam, bez potrebe da uopće ulazite na neku web stranicu. Zbog toga se izgled SERP-a (Search Engine Results per Page) jako promijenio u zadnjih nekoliko godina i redovito se pojavljuju nove stvari na njemu.

Prikaz Googleove prve stranice pretraga i SERP elemenata.

Featured snippet, ocjene, FAQ, članci, događaji, lokalni rezultati, slike, videa, recepti i još mnogo drugih obogaćenih rezultata guraju one standardne sve niže. Sada već za neke pojmove morate malo i skrolati da bi došli do prve ponuđene web stranice.

U budućnosti će se to samo još pojačati tako da SEO specijalisti u svoje strategije rangiranja stranice na prvo mjesto stavljaju kako doći do obogaćenih rezultata.

Multimedijalni sadržaj

Tekst i dalje dominira web stranicama, ali njegovo vrijeme polako prolazi. Ljudi više ne čitaju nego prelijeću tekst uočavajući samo istaknute dijelove.

Stoga je multimedijalni sadržaj izuzetno važan u pretraživanju. Tablice, grafikoni, infografike i kratka videa zaokupljaju pažnju posjetitelja, a samim time i tražilica.

Ljudi više ne žele čitati da bi došli došli do informacija. Informacije žele vidjeti ili slušati. SERP je sve više ispunjen takvim sadržajima jer imaju najveći CTR (Click Through Rate) i privlače najveći postotak posjeta.

Stoga nije ni čudo da su po uzoru na TikTok i druge platforme uvele kategoriju kratkih videa poput YouTube Shortsa ili Facebook i Instagram Reelsa.

Što nas čeka kad riječi ne budu dovoljne…

Ukratko, ljudi više nemaju vremena niti koncentracije dugo pretraživati internet u potrazi za informacijama. Žele ih odmah i u sublimiranom formatu. Čak i po cijenu da te informacije nisu u potpunosti provjerene.

Pretražujemo više nego ikad, nudi nam se više opcija nego ikad i to iskorištavamo. Tko nam najbrže prezentira ono što želimo taj će požnjeti najveći dio naše pažnje, a pažnja je novac.

U budućnosti ćemo sve više razgovarati s tražilicama. Nećemo morati sjediti za računalom ili čak imati i mobitel u ruci. Jednom rječju ćemo aktivirati virtualnog suradnika i putovanje internetom će započeti.

Vjerujem, i radujem se, da niti ugrađivanje neuralnih čipova više nije znanstvena fantastika. Ponekad riječi nisu dovoljno dobre za opisati ono što čovjek želi. Tada će trebati to zamisliti i dobiti natrag sliku, video, osjećaj ili dobar stari – komad teksta.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.

Novost

Effie, Mixx, IdejaX: Tko se sve vratio s nagradama s Dana komunikacija?

Dani komunikacija prepoznali su najbolje projekte po marketinškoj komunikaciji, kreativnim idejama i strategiji te postignutim rezultatima.

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.