Polovica srednjoškolaca u Hrvatskoj uči uz AI, evo što im preporučuje BrAIn

Ako učenici danas zapnu na zadatku iz matematike ili stranog jezika, sve češće ne pitaju roditelje ili nastavnike, nego umjetnu inteligenciju. AI alate za učenje svakodnevno koristi više oko 26% osnovnoškolaca te gotovo 50% srednjoškolaca, pokazuje istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih koje su proveli CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BraAIn.

Bili smo na predstavljanju rezultata te donosimo najvažnija saznanja istraživanja koje je provedeno u školskoj godini 2024./2025. među gotovo 4 000 učenika, 900 roditelja i 382 nastavnika.

Podsjetimo, rasprava o tehnologiji u školama već neko vrijeme traje. Dio zemalja uvodi ograničenja ili zabrane korištenja pametnih telefona u učionicama, a ni hrvatske škole tu nisu iznimka. Druge zemlje, pak, poput Estonije obvezuju učenike da dolaze na nastavu s mobilnim telefonima kako bi mogli učiti o AI-ju.

Što ćemo, učiti djecu AI-ju ili zabraniti mobitele u školama?

Što otkriva istraživanje?

Rezultate istraživanja predstavila je Marina Merkaš, profesorica Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Jedan od prvih zaključaka bio je da učenici digitalne tehnologije, posebno pametne telefone, dominantno koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže te puno rjeđe u obrazovne svrhe.

Sljedeći važni nalaz je da učenici najčešće koriste alate umjetne inteligencije, konkretno chatbotove poput ChatGPT‑ja, Geminija, Perplexityja, za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima. Dio učenika svjestan je ograničenja umjetne inteligencije te navodi kako chatbotovi ponekad daju netočne ili nepotpune odgovore.

Zanimljivo je i saznanje kako se veliki dio učenika osjeća samostalnim u korištenju digitalnih alata, ali svega 20–30% ih se procjenjuje kao napredno digitalno pismene.

U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi informatike, matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI).

Ako ne znate AI, poznavanje Officea vam neće spasiti karijeru!

Negativne strane tehnologije

Učenici pozitivno ocjenjuju primjenu digitalnih tehnologija u obrazovanju i smatraju ih korisnima za lakši pristup informacijama i vizualizaciju gradiva. No, istaknuli su i neke negativne strane kao što su smanjena kreativnost i samostalno razmišljanje, površno učenje te gubitak koncentracije.

Istraživanje je pokazalo i kako su učenici često izloženi digitalnim rizicima kao što su reklame i influencer sadržaji, neprikladni online sadržaji,nasilje i neprimjereni kontakti. Iako neki znaju i prijaviti rizike, većina ih nije sklona prijavljivanju takvih iskustava školama.

Ono čega se nisu dotakli, a tema je na stolu već neko vrijeme u krugovima visokog obrazovanja je i pitanja akademske čestitosti. Sveučilišta diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj, sve više raspravljaju o tome gdje je granica između pomoći AI-ja i plagijata u studentskim radovima.

Sedamnaestogodišnjak tech rješenjem pomogao svim osmašima, a sad traži ulagače

Roditelje brine razvoj kritičkog mišljenja

Roditelji imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju te smatraju kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju učenika, nastavnika i roditelja.

Stoga najčešće omogućavaju pristup tehnologiji uz manje kontrole i nadzora, osobito starijim učenicima. Prepoznaju i potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.

Ipak, oprezni su prema korištenju umjetne inteligencije. Zabrinjava ih preveliko oslanjanje na AI, osobito njegov utjecaj na razvoj kritičkog razmišljanja kod djece.

Nastavnici slabo koriste AI

Istraživanje je pokazalo i kako nastavnici najčešće koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, dok AI alate upotrebljavaju u manjoj mjeri, uglavnom za pripremu nastave.

Istraživanjem je utvrđen trend prema kojemu nastavnici digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Međutim, ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.

Merkaš je istaknula kako se digitalne tehnologije u obrazovanju doživljavaju kao prilika i kao izazov. Osobito se izazovnim smatra odgovorno korištenje umjetne inteligencije:

Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija.

U Hrvatskoj se bojimo AI-a, ali nismo ga zainteresirani naučiti!

Preporuke za odgovornu primjenu tehnologije

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za škole, roditelje i druge dionike obrazovanja kako bi se prednosti tehnologija i umjetne inteligencije koristile uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih.

Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju, naglasio je kako su ovim istraživanjem dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava.

Na temelju rezultata, istaknuo je, napravili su preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka.

Neke od tih preporuka su i da su računala, mobiteli i alati UI‑ja samo pomoćnici u učenju, ali ne mogu zamijeniti trud i rad, kao i da se sve informacije koje daje chatbot trebaju provjeriti razgovorom s nastavnicima ili čitanjem udžbenika.

Jedan od savjeta učenicima je i da budu iskreni kada su koristili AI u zadacima, ali i kako kritički promišljati online sadržaje, prepoznati clickbait naslove i dezinformacije.

Preporuke su pisane vrlo pitko i jasno za djecu i odrasle.

AI i digitalne tehnologije nisu budućnost, već su ovdje i oblikuju način na koji hrvatski učenici uče, razmišljaju i komuniciraju. Istraživanje BrAIn pokazuje da chatbotovi i digitalni alati mogu biti moćni saveznici u učenju, ali samo uz kritičko promišljanje, provjeru informacija i smjernice nastavnika. Bez toga, rizik od površnog učenja i gubitka autonomije je stvaran. Stoga su iznimno važne preporuke koje je napisao niz stručnjaka nakon uvida u rezultate ovog istraživanja.