Sedamnaestogodišnjak tech rješenjem pomogao svim osmašima, a sad traži ulagače

Frustriran što se na jednom mjestu ne može naći sve o upisima u srednju školu, napravio je tražilicu Eduformacije i tako pomogao svim hrvatskim osmašima. Danas je Dobren Dragojević 17-godišnjak, učenik Ekonomske i trgovačke škole u Dubrovniku, finalist natječaja DIGI Awards i najmlađi član CroAI.

U razgovoru nam je otkrio odakle njegov interes za programiranje, što mu je bilo najteže prilikom izrade Eduformacija, kako zamišlja posao softverskog inženjera, koliku promjenu donosi AI i što očekuje u nastavku svog obrazovanja.

Većinu znanja iz informatike stekao samostalno

U svijet informatike ušao je kroz svakodnevnu igru, prva fascinacija bili su mu uređaji i elektronika.

Već sa sedam godina učio sam lemiti, spajati otpornike, kondenzatore i LED-ice, a po cijele dane rastavljao sam stare uređaje, proučavao kako funkcioniraju i pokušavao ih unaprijediti.

S desetak godina otkrio je računalo kao moćan alat ne samo za zabavu, nego i stvaranje:

Jednog dana, dok sam pisao sastav u Wordu, pojavila se poruka o grešci. Umjesto frustracije osjetio sam znatiželju. Želio sam znati zašto se ta poruka pojavila i kako bih mogao napraviti nešto slično. Ubrzo sam pronašao jednostavan C# kod, prepisao ga i pokrenuo. Na ekranu se pojavio isti onaj prozorčić s greškom. Bio je to trenutak otkrića. Tada sam imao osjećaj da sam upravo „otključao“ potpuno novi svijet.

Potom je krenuo ozbiljnije samostalno istraživati programiranje, prvenstveno koristeći online izvore, YouTube tutorijale i online tečajeve. Počeo je s C-jezikom koji mu je, kako kaže, dao snažno logičko razmišljanje i duboko razumijevanje kako programi rade ispod haube.

Kasnije sam izrađivao desktop aplikacije u C#-u koristeći Windows Forms, ali me web-razvoj brzo privukao jer omogućuje bržu distribuciju softvera i direktniji kontakt s korisnicima. Od tada pa sve do danas primarno se bavim razvojem web-aplikacija. Ipak, povremeno se vraćam low-level svijetu, eksperimentiram s embedded programiranjem i istražujem nove tehnologije.

Najveći izazov

Ideja za Eduformacije proizašla je iz njegova iskustva kad je tražio srednju školu i vidio da su informacije nepotpune i zbunjujuće, zastarjele i raštrkane po stotinama stranica. Priznaje da čak ni njemu koji se dobro snalazi na internetu i s tehnologijom nije tada bilo lako.

U razvoju Eduformacija bio mu je i još uvijek jest najveći problem upravljanje tim golemim skupom nestrukturiranih podataka iz različitih izvora:

To znači da je trebalo razviti vlastiti, prilagodljivi scraping engine koji koristi heuristike, regularne izraze i fallback metode za strukturiranje podataka.

Drugi tehnički izazov bilo je skaliranje, odnosno dizajn skalabilnog REST API-ja. S obzirom na to da aplikaciju koristi velik broj korisnika istovremeno, morao sam paziti na performanse, keširanje i rate limiting kako ne bih preopteretio infrastrukturu koja je, s resursima kojima trenutno raspolažem, dosta ograničena.

Zbog toga je morao optimizirati sustav tako da se određeni dijelovi obrade odvijaju na klijentskoj strani, dok se naprednija obrada radi na serveru. Uveo je Redis kao cache sloj za bržu obradu podataka, pozadinsku obradu putem worker queuea te je pisao mikroservise u programskom jeziku Go zbog njegove efikasnosti i niske potrošnje memorije. Također, kaže da mu je poseban izazov bila integracija AI preporuka putem vektorske baze i embedding modela:

Razvio sam cijeli RAG (Retrieval-Augmented Generation) sustav, gdje se korisnički unos najprije vektorizira, zatim se pretražuju najbliži programi na temelju značenja i tek se tada generira odgovor. To je zahtijevalo jako puno testiranja i fine-tuninga jer korisnici rijetko koriste strukturirane upite, već upisuju slobodne, prirodne rečenice. Dodatno, jedan od mojih ciljeva bio je da model uvijek koristi najnovije podatke, što je dodatno otežalo razvoj jer je RAG sustav trebalo redovito trenirati i ažurirati kako bi informacije bile aktualne.

Potrebna mu je podrška

Dobren ima puno planova za proširenje ovog projekta i želi da Eduformacije postanu prava edukacijska tražilica s kontekstualnim uvidima, detaljnim prikazima programa, upisnim kriterijima, iskustvima učenika i još mnogo toga.

Iako mu je prvi cilj poboljšati i pojednostavniti postojeće funkcionalnosti kako bi korisničko iskustvo bilo što intuitivnije, brže i dostupnije, tu planovi ne staju:

U skoroj budućnosti želim uvesti sustav koji će, uz privolu korisnika, pratiti podatke korisnika. Ti podaci bi se koristili za finiju personalizaciju putem LLM modela (velikih jezičnih modela), kako bi preporuke bile još točnije, dublje i smislenije.

Dugoročno planiram integrirati određene funkcionalnosti Eduformacija direktno u ekstenziju eDnevnik Plus, na kojoj sam također jedan od glavnih razvojnih programera. Time bi korisnici mogli imati personalizirane preporuke i edukativne sadržaje već unutar svog školskog sustava bez potrebe za dodatnim prijavama i traženjima.

Budući da su mu resursi ograničeni, kaže da mu je svaka podrška dobrodošla, bilo u obliku savjeta, tehničke podrške ili financijske donacije.

Dobrena jako motivira velika količina povratnih informacija korisnika, pohvale i konstruktivne kritike, a to mu to daje i smjer razvoja aplikacije:

Na jednom predstavljanju aplikacije uživo jedan gledatelj iz publike mislio je da iza preporuka školskih smjerova stoje ljudi koji ručno obrađuju svaki upit. Kad sam mu objasnio da sve zapravo procesuira AI sustav u stvarnom vremenu, doslovno je ostao bez riječi. 

Takvi trenuci su mi posebni jer mi pokazuju da je aplikacija više od koda i sučelja. Ona ima stvaran utjecaj i pokreće ljude, a to mi je najveće priznanje koje mogu dobiti.

Biti influencer s 14 – dobra ili loša ideja?

AI alati ne smiju ostati ‘crne kutije’

Zanimalo nas je i kako Dobren razmišlja o svojoj (budućoj) struci. Za početak, hoće li umjetna inteligencija, kako pesimisti najavljuju, zamijeniti programere.

Kaže da je AI velika i pozitivna prekretnica za developersku struku jer već danas pomaže programerima da pronađu bugove, optimiziraju kod, dobiju prijedloge i uštede sate posla. Smatra da AI neće zamijeniti programere, već će postati kopilot – alat koji olakšava rad, ubrzava učenje i otvara nove mogućnosti, pogotovo za mlade i one koji tek ulaze u svijet tehnologije.

No također napominje:

Važno je da da AI alati ne ostanu „crne kutije“. Svaka promjena koju AI predloži ili napravi u kodu trebala bi doći s objašnjenjem. Jer poanta nije samo da se nešto napravi automatski. Poanta je da ti kao programer razumiješ zašto se nešto napravilo kako bi naučio iz toga i sljedeći put znao bolje. U konačnici, AI neće zamijeniti programere, ali programeri koji znaju koristiti AI zamijenit će one koji ga ignoriraju.

AI drastično ubrzava napredak u učenju

Što Dobren misli, koje su najvažnije osobine programera?

Na prvo mjesto stavio bih prilagodljivost. Danas više nije dovoljno znati samo jednu tehnologiju – aplikacije, servisi i infrastrukture postaju sve složenije, a razvojni ekosustav se brzo mijenja. Developer koji želi ostati konkurentan mora razumjeti širi spektar tehnologija, ako ne do najsitnijih detalja, onda barem kako međusobno funkcioniraju i povezuju se. Uz to, važno je imati jedno područje specijalizacije, nešto u čemu si iznad prosjeka, što ti daje samopouzdanje i jasnoću u projektima.

Ističe važnost stalnog učenja i AI alata koji omogućuju da učimo brže, fleksibilnije i personalizirano:

Ne moraš više čekati da ti netko objasni, možeš pitati AI u trenutku kad ti to treba i odmah dobiti odgovor. To drastično ubrzava napredak. Najvažnije od svega je spoj znatiželje i akcije – tehnologiju najbolje učiš dok radiš na stvarnim projektima, rješavaš probleme i gradiš rješenja.

Dobren još nije odlučio na kojem će fakultetu nastaviti svoje obrazovanje. Ima do toga još dvije godine, a trenutno ga najviše privlače smjerovi povezani sa softverskim inženjerstvom, umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem, te računalnom sigurnošću. To su tri područja u kojima vidi budućnost, ali i sebe.

Da mogu birati, definitivno bih gledao smjerove poput FOI-ja u Varaždinu, pa čak i TVZ-a u Zagrebu, ovisno o specijalizaciji, ljudima i okruženju koje mi najviše odgovara. Za mene fakultet nije samo diploma, nego okruženje koje te tjera da ideš dalje, radiš pametnije i učiš od boljih od sebe.