Službena zabrana mobitela u školi sve je bliže. Ipak, treba li ih potpuno izbaciti s nastave?
mobitel u skoli

Službena zabrana mobitela u školi sve je bliže. Ipak, treba li ih potpuno izbaciti s nastave?

Treba li pametne telefone izbaciti iz školskih klupa ili ih pametnije uključiti u nastavu, prijedlog Ministarstva obrazovanja ostavlja prostor i za jedno i za drugo.

Ministarstvo obrazovanja je u najnovijim izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, dokument u kojem je između ostalog i zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama, stavilo na e-savjetovanje kako bi građani i stručnjaci mogli komentirati i predlagati promjene prije nego što taj prijedlog postane služben.

Treba li dopustiti ili zabraniti korištenje pametnih telefona u školama tema je oko koje se već godinama lome koplja.

Održavati nastavu boreći se za pažnju učenika koji potajno upotrebljavaju mobitele nije osobito korisno. Ipak, pametni telefoni imaju mjesto u nastavi gdje se kurikulumi osuvremenjuju, a dio nastave su i svladavanje vještina korištenja umjetne inteligencije i drugih tehnologija.

Treba li zabraniti mobitele u školama? Samo ako za to postoji jasan i mjerljiv edukacijski cilj

Kakva pravila se predlažu

Prema novom prijedlogu, osnovnoškolci ne bi smjeli koristiti mobitele u prostorima škole jer se to smatra neprihvatljivim ponašanjem. Ipak, postoji i iznimka, a to je da se ti uređaji uz odobrenje škole mogu koristiti u “edukativne, zdravstvene i druge svrhe”.

Škole će moći definirati pravila svojim kućnim redom, no iz Ministarstva su pojasnili kako će učenici i dalje moći nositi mobitele u školu. Samo se neće moći njima služiti, već će ih trebati držati u školskoj torbi, ormarićima ili gdje će škole već odrediti.

Prijedlog je nešto fleksibilniji što se tiče srednjoškolaca. Tijekom nastave, odnosno odgojno-obrazovnog rada ni njima ne bi bilo dopušteno koristiti mobilne uređaje, a hoće li im ograničiti njihovu uporabu tijekom odmora, to će ovisiti o školama.

Svoje komentare na ove prijedloge možete ostaviti do 7. veljače na e-savjetovanju, U prvom danu na ovu temu se tamo oglasilo deset ljudi, no nezahvalno je u ovom trenutku išta zaključivati.

No, ne očekuj se kako će se puls javnosti kositi s ovim izmjenama. Prije tri godine na našoj anketi na društvenim mrežama 77 posto sudionika složilo se s time da mobitele na nastavi treba zabraniti.

‘Mobiteli su loši za djecu’

Potez Ministarstva obrazovanja nije usamljena inicijativa, pojedine škole već su donijele takve odluke, a prije početka ove školske godine, zagrebačko Gradsko povjerenstvo za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti dalo je preporuku školama da zabrane učenicima korištenje mobitela.

Pozvali su se na zaključke stručnjaka koji su ustvrdili kako su učinci korištenja mobitela višestruko negativni. Izazivaju lošiji san, slabiju koncentraciju, probleme s mentalnim zdravljem, narušavaju obiteljske odnose, ali zbog njih su učenici izloženiji online nasilju i cyberbullyingu, naveli su tom prilikom.

Treba napomenuti i još očitiju boljku – varanje na ispitima i ono što smo već spomenuli – ometanje nastave.

Treba li zabraniti mobitele u školama? Samo ako za to postoji jasan i mjerljiv edukacijski cilj

Prije nekoliko godina na Weekend Media Festivalu imali smo priliku od međunarodno priznatog njemačkog neuroznanstvenika, psihijatra i psihologa Manfreda Spitzera čuti i kako mobilni telefoni djecu čine bolesnima, glupima i ovisnima. Kratkovidnost, depresija, sve su to posljedice uporabe tih uređaja, istaknuo je on i zaključio kako ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji.

Manfred Spitzer: “Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji”

Mobitel nije ispao vragu iz torbe

Postoje, dakako i pozitivni primjeri korištenja mobitela u školama. Estonija je lani pokrenula projekt AI Leap, u kojem će 20.000 srednjoškolaca pomoću mobitela učiti kako se koristiti alatima umjetne inteligencije.

U velikom intervjuu na tu temu s nama su razgovarale Maja Quien Majić, voditeljica Odsjeka za podršku e-obrazovanju u Carnetu, i Marija Renić, autorica portala Ekran i osmijeh.

Mobiteli imaju mjesto u nastavi, mogu se koristiti za provjere znanja i razumijevanja gradiva pomoću online kvizova ili testova, prikupljanje mišljenja pomoću online anketa i slično, istaknula je tom prilikom Maja:

Znanstveno je dokazano da svrhovita primjena digitalnih tehnologija u nastavi ima pozitivne učinke na učenike, kao što je povećana motivacija, pozitivni osjećaji prema gradivu te olakšano razumijevanje kompleksnih pojmova.

Što ćemo, učiti djecu AI-ju ili zabraniti mobitele u školama?

Marija je, s druge strane, istaknula kako nema smisla učiti „digitalnim vještinama“ dijete koje još ne zna vezati tenisice. Silno je bitno ne dozvoliti da djeca propuste dragocjeno djetinjstvo živeći u nekim virtualnim stvarnostima, ustvrdila je ona.

Što vi mislite o tome? Postavit ćemo vam to pitanje u novoj anketi na društvenim mrežama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

    • Nikolina Oršulić

      Nikolina Oršulić

      09. 01. 2026. u 12:41 pm Odgovori

      Ivek, trudimo se dati prostor stručnim osobama da iskažu svoje mišljenje jer smatramo kako je ono relevantnije od naših osobnih mišljenja. Osobno smatram da mobitelima nije mjesto na nastavi ako se koristi u svrhu dopisivanja, skrolanja i surfanja kako bi se prikratilo vrijeme. Čini mi se kako i odrasli ljudi zaboravljaju koliko je nekulturno usred kave, poslovnog sastanka ili bilo kakvog razgovora zapiljiti se u mobitel i prestati obraćati pažnju na ono što im se govori. Upravo to bi i mogao biti razlog da se mobitel uvede u nastavu i kao tema, da se komunikacijski odgoje mlađi naraštaji, i naravno, da ih se pouči vještinama kako svrsishodno koristiti mobitel i razne alate koji se na njemu mogu koristiti za učenje, pisanje radova, uređivanje fotografija i videa. Zabraniti u potpunosti nešto što je toliko široko rasprostranjeno je nemoguće. Ipak, neka osnovna pravila ponašanja nalažu da spremiš mobitel u torbu dok si na nastavi. Što ne mislite i vi tako?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.