Manfred Spitzer: "Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji"
Matija Habljak/PIXSELL

Manfred Spitzer: “Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji”

Pametni telefoni negativno utječu na djecu u svakom pogledu - od povećanog rizika za kratkovidnost do smanjenih kognitivnih sposobnosti. Oni se zato, smatra neuroznanstvenik i psihijatar, ne bi smjeli koristiti niti za zabavu, ali ni za učenje.

Mobilni telefoni djecu čine krank (bolesnima), dumm (glupima) i süchtig (ovisnima), zaključak je predavanja međunarodno priznatog njemačkog neuroznanstvenika, psihijatra i psihologa Manfreda Spitzera na Weekend Media Festivalu. Spitzer je postao poznat po vrlo kritičnom stavu prema pametnim telefonima, a njegovu smo jednu knjigu već imali priliku recenzirati na Netokraciji.

Predavanje na WMF-u naslovljeno prema njegovoj najnovijoj knjizi: Epidemija pametnih telefona: Prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu rafinira njegov stav, potkrijepljeno je znanstvenim analizama, istraživanjima i svime što je naučio čitajući 3000 znanstvenih radova. Također, Manfred je direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istome gradu. Kredibilitet mu je neupitan, no mnogima je dan danas teško prihvatiti ozbiljnost situacije u koje nas je dovelo novo digitalno doba…

Matija Habljak/PIXSELL

Spitzer je sva istraživanja o pametnim telefonima sažeo u par točaka počevši s tim kako oni: 1) smanjuju empatiju i solidarnost; 2) smanjuju općenito obrazovanje; 3) smanjuju vrijeme koje provodimo u prirodi te 4) povećavaju osjećaj usamljenosti.

Od kratkovidnosti do depresije

Pored problema s lošim držanjem i spavanjem zbog plavih ekrana pametnih telefona te smanjenim kretanjem koje vodi pretilosti, Manfred je u svom predavanju istaknuo i problem kratkovidnosti kad je u pitanju korištenje poznatih pametnih uređaja.

Ona se događa kada izoštravamo pogled na predmet koji je udaljen dvadesetak centimetara od našega lica poput mobitela. Oko se tim procesom počinje izduživati što uzrokuje kratkovidnost. A kada dijete postane kratkovidno u ranoj dobi, mogu proizaći drugi problemi, upozorava:

Kratkovidnost je rizični faktor za 4 najveća uzročnika slijepoće, a to su: makularna degeneracija, ablacija mrežnice, glaukom i siva mrena. Samo 10% ljudi oslijepi zbog kratkovidnosti, no to bi u Kini predstavljalo 70 milijuna slijepih osoba. Zbog toga je Kina, primjerice, zabranila pametne telefone u školama početkom ove godine.

Istaknuo je i veliko istraživanje koje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje je pokazalo negativne posljedice Facebooka na djevojčice.

Prema tome istraživanju djevojčice koje provode dva sata dnevno na Facebooku imaju dvostruku veću šansu obolijevanja od depresije s 18 godina. Zapanjujuće u ovoj priči je činjenica što je Facebook svjestan tih podataka, a u javnosti ih potkopava, kako je Wall Street Journal dokazao u nedavnoj istraživačkoj seriji članaka The Facebook Files.

Digitalni alati u školama…

Spitzer se dalje u svom predavanju osvrnuo i na dugoročne posljedice na kognitivni razvoj djece. Istraživanja pokazuju kako djeca koja provode više vremena gledajući u ekran postaju s vremenom manje bistra. S tim zaključuje: dijete koje puno gleda ekrane s 3 godine bit će manje bistro s 5 godina.

Ne čudi stoga što nema ni pretjerano pozitivno mišljenje o digitalizaciji kurikuluma odnosno postavljanju računala/tableta u svaki razred. Smatra kako takvi uređaji nazaduju proces učenja i kao dokaz tome navodi nekoliko istraživanja koja su pokazala kako su razredi bez ikakvih alata bolje rješavali svoje zadatke. Dapače, prema PISA testiranju, pokazalo se kako na istom najbolje prolaze “siromašnije” zemlje koje nisu uvele računala i tablete u škole.

Gdje vam trenutno stoji mobitel?

Manfred je tijekom svojeg predavanja iznio rezultate mnogih istraživanja, no možda je i najupečatljivije bilo ono o tome gdje ostavljamo svoje pametne telefone. Cilj istraživanja bio je otkriti kako uz nas odloženi pametni telefon utječe na produktivnost.

Tako je prva grupa ispitanika uređaj imala neposredno pokraj sebe na stolu, druga u ruksaku, a treća grupa uređaj je ostavila izvan prostora u kojem rade.

Rezultati su potvrdili tezu te se pokazalo kako blizina uređaja zbilja utječe na produktivnost, čak i kada je isti okrenut licem prema dolje i zaključan. No, zašto se to događa? Manfred ovu činjenicu objašnjava time što neposredno prisustvo pametnog telefona dodatno opterećuje našu kogniciju jer se neprestano moramo suzdržavati od korištenja uređaja.

“Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.”

Matija Habljak/PIXSELL

Manfred naglašava kako svijetu mozak ispiru najmoćniji i najbogatiji lobiji na svijetu, a to su Microsoft, Amazon, Google, Apple i Facebook. Kao primjer nekada moćnog lobija navodi industriju duhana:

U 60-ima otkrili smo kako cigarete sadrže karcinogene tvari i trebalo je proći 45 godina kako bi neki političar obratio pažnju dok smo u međuvremenu imali milijune preminulih. Lobij nas je neprestano bombardirao sa znanstvenicima koji bi govorili kako ipak ne postoji opasnost. Kada usporedimo lobij duhana s digitalnim lobijem, on je izrazito malen.

Svaki dan slušamo kako je digitalnost budućnost, kako moramo biti digitalni i kako sve što je digitalno je dobro, a Manfred tome svemu govori veliko ne:

Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece, naš najvredniji resurs za našu budućnost, najbogatijim tvrtkama na Zemlji. Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.

Što Manfred Spitzer savjetuje?

Ono što djetetu ne date od prvoga dana, nećete mu morati zabranjivati do kraja života.

Prvi je savjet kojeg Manfred daje publici. Osmogodišnjak ili čak dvanaestogodišnjak ne bi trebao imati pametni telefon, njegovo je mišljenje. Ipak, s druge strane, roditelji se boje da će zbog zabrane korištenja mobitela ili društvenih mreža njihova djeca biti izolirana od svojih vršnjaka koji ih koriste. Spitzer u takvim zabranama ne vidi takve opasnosti jer smatra da ako djeci branimo slatkiše kako ne bi uništili zube, zašto onda ne bi i pametne telefone?

Idući jednostavan savjet je manje je bolje jer podsjeća kako ekrani smanjuju kognitivni razvoj. Pametne telefone usporedio je i s jednom starom praksom koja je bila popularna prije 100 godina: umirivanje bebe s krpom umočenom u alkohol. Kako se danas zgražavamo na taj čin, tako ćemo se jednog dana zgražati na korištenje pametnih telefona i tableta kao sredstva umirivanja, zaključuje.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Novost

HAVC prvi put raspisao natječaj za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara

Hrvatski gaming studiji dobili su još jednu priliku za financiranje svojih projekata i to u Hrvatskoj!

Intervju

Photomath ima tim specijaliziran za animirane instrukcije koje se programiraju? I to bez pisanja koda?

Jeste li znali da čak 60% učenika koristi video za pomoć pri učenju matematike? Photomath danas nudi i vizualni način učenja matematike pomoću animiranih instrukcija. Uz njih korisnik ima dojam kao da pred sobom ima instruktora matematike, a mi smo provjerili kako se takve animacije uopće kreiraju uz Andriju Ražnatovića i Janu Čičko.

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...