Manfred Spitzer: "Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji"
Matija Habljak/PIXSELL

Manfred Spitzer: “Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji”

Pametni telefoni negativno utječu na djecu u svakom pogledu - od povećanog rizika za kratkovidnost do smanjenih kognitivnih sposobnosti. Oni se zato, smatra neuroznanstvenik i psihijatar, ne bi smjeli koristiti niti za zabavu, ali ni za učenje.

Mobilni telefoni djecu čine krank (bolesnima), dumm (glupima) i süchtig (ovisnima), zaključak je predavanja međunarodno priznatog njemačkog neuroznanstvenika, psihijatra i psihologa Manfreda Spitzera na Weekend Media Festivalu. Spitzer je postao poznat po vrlo kritičnom stavu prema pametnim telefonima, a njegovu smo jednu knjigu već imali priliku recenzirati na Netokraciji.

Predavanje na WMF-u naslovljeno prema njegovoj najnovijoj knjizi: Epidemija pametnih telefona: Prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu rafinira njegov stav, potkrijepljeno je znanstvenim analizama, istraživanjima i svime što je naučio čitajući 3000 znanstvenih radova. Također, Manfred je direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istome gradu. Kredibilitet mu je neupitan, no mnogima je dan danas teško prihvatiti ozbiljnost situacije u koje nas je dovelo novo digitalno doba…

Matija Habljak/PIXSELL

Spitzer je sva istraživanja o pametnim telefonima sažeo u par točaka počevši s tim kako oni: 1) smanjuju empatiju i solidarnost; 2) smanjuju općenito obrazovanje; 3) smanjuju vrijeme koje provodimo u prirodi te 4) povećavaju osjećaj usamljenosti.

Od kratkovidnosti do depresije

Pored problema s lošim držanjem i spavanjem zbog plavih ekrana pametnih telefona te smanjenim kretanjem koje vodi pretilosti, Manfred je u svom predavanju istaknuo i problem kratkovidnosti kad je u pitanju korištenje poznatih pametnih uređaja.

Ona se događa kada izoštravamo pogled na predmet koji je udaljen dvadesetak centimetara od našega lica poput mobitela. Oko se tim procesom počinje izduživati što uzrokuje kratkovidnost. A kada dijete postane kratkovidno u ranoj dobi, mogu proizaći drugi problemi, upozorava:

Kratkovidnost je rizični faktor za 4 najveća uzročnika slijepoće, a to su: makularna degeneracija, ablacija mrežnice, glaukom i siva mrena. Samo 10% ljudi oslijepi zbog kratkovidnosti, no to bi u Kini predstavljalo 70 milijuna slijepih osoba. Zbog toga je Kina, primjerice, zabranila pametne telefone u školama početkom ove godine.

Istaknuo je i veliko istraživanje koje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje je pokazalo negativne posljedice Facebooka na djevojčice.

Prema tome istraživanju djevojčice koje provode dva sata dnevno na Facebooku imaju dvostruku veću šansu obolijevanja od depresije s 18 godina. Zapanjujuće u ovoj priči je činjenica što je Facebook svjestan tih podataka, a u javnosti ih potkopava, kako je Wall Street Journal dokazao u nedavnoj istraživačkoj seriji članaka The Facebook Files.

Digitalni alati u školama…

Spitzer se dalje u svom predavanju osvrnuo i na dugoročne posljedice na kognitivni razvoj djece. Istraživanja pokazuju kako djeca koja provode više vremena gledajući u ekran postaju s vremenom manje bistra. S tim zaključuje: dijete koje puno gleda ekrane s 3 godine bit će manje bistro s 5 godina.

Ne čudi stoga što nema ni pretjerano pozitivno mišljenje o digitalizaciji kurikuluma odnosno postavljanju računala/tableta u svaki razred. Smatra kako takvi uređaji nazaduju proces učenja i kao dokaz tome navodi nekoliko istraživanja koja su pokazala kako su razredi bez ikakvih alata bolje rješavali svoje zadatke. Dapače, prema PISA testiranju, pokazalo se kako na istom najbolje prolaze “siromašnije” zemlje koje nisu uvele računala i tablete u škole.

Gdje vam trenutno stoji mobitel?

Manfred je tijekom svojeg predavanja iznio rezultate mnogih istraživanja, no možda je i najupečatljivije bilo ono o tome gdje ostavljamo svoje pametne telefone. Cilj istraživanja bio je otkriti kako uz nas odloženi pametni telefon utječe na produktivnost.

Tako je prva grupa ispitanika uređaj imala neposredno pokraj sebe na stolu, druga u ruksaku, a treća grupa uređaj je ostavila izvan prostora u kojem rade.

Rezultati su potvrdili tezu te se pokazalo kako blizina uređaja zbilja utječe na produktivnost, čak i kada je isti okrenut licem prema dolje i zaključan. No, zašto se to događa? Manfred ovu činjenicu objašnjava time što neposredno prisustvo pametnog telefona dodatno opterećuje našu kogniciju jer se neprestano moramo suzdržavati od korištenja uređaja.

“Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.”

Matija Habljak/PIXSELL

Manfred naglašava kako svijetu mozak ispiru najmoćniji i najbogatiji lobiji na svijetu, a to su Microsoft, Amazon, Google, Apple i Facebook. Kao primjer nekada moćnog lobija navodi industriju duhana:

U 60-ima otkrili smo kako cigarete sadrže karcinogene tvari i trebalo je proći 45 godina kako bi neki političar obratio pažnju dok smo u međuvremenu imali milijune preminulih. Lobij nas je neprestano bombardirao sa znanstvenicima koji bi govorili kako ipak ne postoji opasnost. Kada usporedimo lobij duhana s digitalnim lobijem, on je izrazito malen.

Svaki dan slušamo kako je digitalnost budućnost, kako moramo biti digitalni i kako sve što je digitalno je dobro, a Manfred tome svemu govori veliko ne:

Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece, naš najvredniji resurs za našu budućnost, najbogatijim tvrtkama na Zemlji. Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.

Što Manfred Spitzer savjetuje?

Ono što djetetu ne date od prvoga dana, nećete mu morati zabranjivati do kraja života.

Prvi je savjet kojeg Manfred daje publici. Osmogodišnjak ili čak dvanaestogodišnjak ne bi trebao imati pametni telefon, njegovo je mišljenje. Ipak, s druge strane, roditelji se boje da će zbog zabrane korištenja mobitela ili društvenih mreža njihova djeca biti izolirana od svojih vršnjaka koji ih koriste. Spitzer u takvim zabranama ne vidi takve opasnosti jer smatra da ako djeci branimo slatkiše kako ne bi uništili zube, zašto onda ne bi i pametne telefone?

Idući jednostavan savjet je manje je bolje jer podsjeća kako ekrani smanjuju kognitivni razvoj. Pametne telefone usporedio je i s jednom starom praksom koja je bila popularna prije 100 godina: umirivanje bebe s krpom umočenom u alkohol. Kako se danas zgražavamo na taj čin, tako ćemo se jednog dana zgražati na korištenje pametnih telefona i tableta kao sredstva umirivanja, zaključuje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Oliver Mucafir

    Oliver Mucafir

    27. 01. 2022. u 11:22 am Odgovori

    Dobar članak i osvrt. Čitao sam knjigu i slažem se sa svime. Radim u školi pa imam uvid u problematiku iz prve ruke. Trebalo bi više ovakvih članaka …
    Nikad nisam čuo za riječ “lobij”! Znam za lobi (od engl. lobby). Etimologija riječi vuče porijeklo od srednjovjekovne latinske laubia ili lobia za natkrivenu šetnicu u samostanu, a koja pak vuče porijeklo od staronjemačke louba za dvoranu ili krov.
    Samo tako naprijed, možda se nekom “otvore oči” …

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Startup 101 program BIRD inkubatora obvezna je početnica za sve koji žele ideju pretvoriti u djelo

U organizaciji BIRD inkubatora uskoro kreće edukacijski program Startup 101 koji je osmišljen kako bi prenio osnove svima koji razmišljaju o pokretanju startupa, a nisu sigurni što bi to sve od njih zahtijevalo.

Intervju

Kako je nastao prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj?

Potpisivanjem prvog kolektivnog ugovora hrvatske gaming industrije, Gamechuck tim je ostvario mirniji san, a prema nekima i "vrli novi svijet".

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Što ste propustili

Novost

Zoran Božičević novi je Delivery direktor u Poslovnoj inteligenciji

Ako ste iole aktivni na društvenim mrežama kao IT-jevac, već ste naletjeli na Zorana Božičevića. Dalje ćete ga imati priliku pratiti u Poslovnoj inteligenciji u koju dolazi iz Combisa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Underline Science uz pomoć SCV-a i nizozemskog VC fonda zatvorio rundu od 2.5 milijuna dolara

Digitalna videoteka hrvatskog startupa Underline Science osvojila je priznata svjetska sveučilišta i organizacije, a potom i VC fondove.

Startupi i poslovanje

Dva američka healthtech startupa povjerila su nam razvoj svoje platforme, što smo napravili?

Healthtech je postao jedan od najperspektivnijih tech segmenata, a oni stručnjaci koji sada rade na takvim rješenjima ovladat će znanjima koja će biti bitna za čitav zdravstveni sektor ubuduće. Neki od tih ljudi su definitivno stručnjaci hrvatskog Kodiusa koji iza sebe već ima nekoliko značajnih healthtech projekata. Saznali smo više o tehničkim i regulativnim detaljima izgradnje takvih rješenja.

Startupi i poslovanje

Manje investicija, rezanje troškova, otpuštanja… kako će se globalna startup kriza odraziti na hrvatske startupe?

Imaju li se hrvatski startupi čega bojati u nadolazećoj startup krizi? Kako su ih okolnosti podizanja poslovanja u okruženju koje se nikad nije moglo podičiti velikim investicijama zapravo najbolje pripremile na sve vrste nepovoljnih uvjeta? Otkrivam više u razgovoru s hrvatskim osnivačima i stručnjakom za investicije udruge Cro Startup, uz osvrt i na vlastita startup iskustva...

Startupi i poslovanje

Može li javna nabava biti lakša? Nova aplikacija ma.te.a opremila se planovima, tenderima i analizama

U protekle 3 godine putem javne nabave kupljeno je preko 140 milijardi kuna vrijednosti usluga, roba i radova - a možda bi bilo još i više da oni koji nude/traže imaju jedno mjesto gdje mogu pratiti sve potrebno. Može li nova aplikacija tvrtke PJR donijeti promjenu?

Intervju

Što radi tester, a što Quality Assurance inženjer – QA sudjeluje u cijeloj igri, dok tester brani gol od bugova

Kako se QA inženjer razlikuje od testera, što zapravo radi i zašto mu posao počinje već kod čitanja dokumentacije te kako se zaljubiti u taj posao ispričale su Ivana i Jelena, QA inženjerke iz Undabota.