Manfred Spitzer: "Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji"
Matija Habljak/PIXSELL

Manfred Spitzer: “Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece najbogatijim tvrtkama na Zemlji”

Pametni telefoni negativno utječu na djecu u svakom pogledu - od povećanog rizika za kratkovidnost do smanjenih kognitivnih sposobnosti. Oni se zato, smatra neuroznanstvenik i psihijatar, ne bi smjeli koristiti niti za zabavu, ali ni za učenje.

Mobilni telefoni djecu čine krank (bolesnima), dumm (glupima) i süchtig (ovisnima), zaključak je predavanja međunarodno priznatog njemačkog neuroznanstvenika, psihijatra i psihologa Manfreda Spitzera na Weekend Media Festivalu. Spitzer je postao poznat po vrlo kritičnom stavu prema pametnim telefonima, a njegovu smo jednu knjigu već imali priliku recenzirati na Netokraciji.

Predavanje na WMF-u naslovljeno prema njegovoj najnovijoj knjizi: Epidemija pametnih telefona: Prijetnja zdravlju, obrazovanju i društvu rafinira njegov stav, potkrijepljeno je znanstvenim analizama, istraživanjima i svime što je naučio čitajući 3000 znanstvenih radova. Također, Manfred je direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u istome gradu. Kredibilitet mu je neupitan, no mnogima je dan danas teško prihvatiti ozbiljnost situacije u koje nas je dovelo novo digitalno doba…

Matija Habljak/PIXSELL

Spitzer je sva istraživanja o pametnim telefonima sažeo u par točaka počevši s tim kako oni: 1) smanjuju empatiju i solidarnost; 2) smanjuju općenito obrazovanje; 3) smanjuju vrijeme koje provodimo u prirodi te 4) povećavaju osjećaj usamljenosti.

Od kratkovidnosti do depresije

Pored problema s lošim držanjem i spavanjem zbog plavih ekrana pametnih telefona te smanjenim kretanjem koje vodi pretilosti, Manfred je u svom predavanju istaknuo i problem kratkovidnosti kad je u pitanju korištenje poznatih pametnih uređaja.

Ona se događa kada izoštravamo pogled na predmet koji je udaljen dvadesetak centimetara od našega lica poput mobitela. Oko se tim procesom počinje izduživati što uzrokuje kratkovidnost. A kada dijete postane kratkovidno u ranoj dobi, mogu proizaći drugi problemi, upozorava:

Kratkovidnost je rizični faktor za 4 najveća uzročnika slijepoće, a to su: makularna degeneracija, ablacija mrežnice, glaukom i siva mrena. Samo 10% ljudi oslijepi zbog kratkovidnosti, no to bi u Kini predstavljalo 70 milijuna slijepih osoba. Zbog toga je Kina, primjerice, zabranila pametne telefone u školama početkom ove godine.

Istaknuo je i veliko istraživanje koje je provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koje je pokazalo negativne posljedice Facebooka na djevojčice.

Prema tome istraživanju djevojčice koje provode dva sata dnevno na Facebooku imaju dvostruku veću šansu obolijevanja od depresije s 18 godina. Zapanjujuće u ovoj priči je činjenica što je Facebook svjestan tih podataka, a u javnosti ih potkopava, kako je Wall Street Journal dokazao u nedavnoj istraživačkoj seriji članaka The Facebook Files.

Digitalni alati u školama…

Spitzer se dalje u svom predavanju osvrnuo i na dugoročne posljedice na kognitivni razvoj djece. Istraživanja pokazuju kako djeca koja provode više vremena gledajući u ekran postaju s vremenom manje bistra. S tim zaključuje: dijete koje puno gleda ekrane s 3 godine bit će manje bistro s 5 godina.

Ne čudi stoga što nema ni pretjerano pozitivno mišljenje o digitalizaciji kurikuluma odnosno postavljanju računala/tableta u svaki razred. Smatra kako takvi uređaji nazaduju proces učenja i kao dokaz tome navodi nekoliko istraživanja koja su pokazala kako su razredi bez ikakvih alata bolje rješavali svoje zadatke. Dapače, prema PISA testiranju, pokazalo se kako na istom najbolje prolaze “siromašnije” zemlje koje nisu uvele računala i tablete u škole.

Gdje vam trenutno stoji mobitel?

Manfred je tijekom svojeg predavanja iznio rezultate mnogih istraživanja, no možda je i najupečatljivije bilo ono o tome gdje ostavljamo svoje pametne telefone. Cilj istraživanja bio je otkriti kako uz nas odloženi pametni telefon utječe na produktivnost.

Tako je prva grupa ispitanika uređaj imala neposredno pokraj sebe na stolu, druga u ruksaku, a treća grupa uređaj je ostavila izvan prostora u kojem rade.

Rezultati su potvrdili tezu te se pokazalo kako blizina uređaja zbilja utječe na produktivnost, čak i kada je isti okrenut licem prema dolje i zaključan. No, zašto se to događa? Manfred ovu činjenicu objašnjava time što neposredno prisustvo pametnog telefona dodatno opterećuje našu kogniciju jer se neprestano moramo suzdržavati od korištenja uređaja.

“Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.”

Matija Habljak/PIXSELL

Manfred naglašava kako svijetu mozak ispiru najmoćniji i najbogatiji lobiji na svijetu, a to su Microsoft, Amazon, Google, Apple i Facebook. Kao primjer nekada moćnog lobija navodi industriju duhana:

U 60-ima otkrili smo kako cigarete sadrže karcinogene tvari i trebalo je proći 45 godina kako bi neki političar obratio pažnju dok smo u međuvremenu imali milijune preminulih. Lobij nas je neprestano bombardirao sa znanstvenicima koji bi govorili kako ipak ne postoji opasnost. Kada usporedimo lobij duhana s digitalnim lobijem, on je izrazito malen.

Svaki dan slušamo kako je digitalnost budućnost, kako moramo biti digitalni i kako sve što je digitalno je dobro, a Manfred tome svemu govori veliko ne:

Ne smijemo žrtvovati zdravlje i obrazovanje svoje djece, naš najvredniji resurs za našu budućnost, najbogatijim tvrtkama na Zemlji. Digitalni proizvodi su odličan alat, ali od njega ne smiju korist imati samo šačica milijardera.

Što Manfred Spitzer savjetuje?

Ono što djetetu ne date od prvoga dana, nećete mu morati zabranjivati do kraja života.

Prvi je savjet kojeg Manfred daje publici. Osmogodišnjak ili čak dvanaestogodišnjak ne bi trebao imati pametni telefon, njegovo je mišljenje. Ipak, s druge strane, roditelji se boje da će zbog zabrane korištenja mobitela ili društvenih mreža njihova djeca biti izolirana od svojih vršnjaka koji ih koriste. Spitzer u takvim zabranama ne vidi takve opasnosti jer smatra da ako djeci branimo slatkiše kako ne bi uništili zube, zašto onda ne bi i pametne telefone?

Idući jednostavan savjet je manje je bolje jer podsjeća kako ekrani smanjuju kognitivni razvoj. Pametne telefone usporedio je i s jednom starom praksom koja je bila popularna prije 100 godina: umirivanje bebe s krpom umočenom u alkohol. Kako se danas zgražavamo na taj čin, tako ćemo se jednog dana zgražati na korištenje pametnih telefona i tableta kao sredstva umirivanja, zaključuje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Oliver Mucafir

    Oliver Mucafir

    27. 01. 2022. u 11:22 am Odgovori

    Dobar članak i osvrt. Čitao sam knjigu i slažem se sa svime. Radim u školi pa imam uvid u problematiku iz prve ruke. Trebalo bi više ovakvih članaka …
    Nikad nisam čuo za riječ “lobij”! Znam za lobi (od engl. lobby). Etimologija riječi vuče porijeklo od srednjovjekovne latinske laubia ili lobia za natkrivenu šetnicu u samostanu, a koja pak vuče porijeklo od staronjemačke louba za dvoranu ili krov.
    Samo tako naprijed, možda se nekom “otvore oči” …

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...