Treba li zabraniti mobitele u školama? Samo ako za to postoji jasan i mjerljiv edukacijski cilj

Treba li zabraniti mobitele u školama? Samo ako za to postoji jasan i mjerljiv edukacijski cilj

77% vas je na Netokracijinoj anketi provedenoj na LinkedInu podržalo zabranu mobilnih uređaja u školama. Sve više škola, posebice osnovnih, uvelo je određena ograničenja. No, provedba mjera, time i rezultati, variraju.

Nova školska godina počinje za točno tjedan dana, stoga se ponovno aktualizira tema korištenja mobilnih uređaja u i oko školskih klupa. Razloga za njihovo nekorištenje je mnogo, posebice u osnovnim školama, od toga da ometaju nastavu, narušavaju koncentraciju učenika, utječu na njihove komunikacijske vještine ili olakšavaju varanje na ispitima. Istodobno, vjerojatno je i jednak broj komplikacija oko provođenja potpune zabrane korištenja mobilnih uređaja.

Ipak, ima zemalja gdje se ona provodi. Tijekom ljeta odjeknula je vijest kako je Nizozemska odlučila da će od ove školske godine mobiteli biti zabranjeni u učionicama. Iznimno će se dopustiti osobama kojima je uređaj potreban zbog zdravstvenih poteškoća. Uz mobitele, neće se dopustiti ni tableti ni pametni satovi, osim na dijelovima nastave koji se tiču digitalnih vještina. Točna pravila će svaka škola donositi za sebe.

Iako kod nas neće biti zabrane na razini države, što je i naš ministar obrazovanja Radovan Fuchs tada pojasnio, i svaka naša škola može donijeti svoja pravila oko korištenja uređaja za vrijeme nastave.

Zabrana funkcionira samo uz njeno provođenje

Na LinkedInu se razvila rasprava oko uporabe mobitela u školama – kliknite na sliku da biste došli do objave.

Takvih je škola sve više, poput Osnovne škole Rapska u Zagrebu koja je prije više od dvije godine donijela odluku da učenici neće koristiti mobitele u prostorijama škole, osim u iznimnim situacijama, pisala je Srednja.hr u povodu DanaBezVeze u kojemu je prošle školske godine sudjelovalo više od 130 škola. No, iako je ovo pravilo doneseno u suradnji s roditeljima, postoji mnogo izazova, otkrila nam je ravnateljica Dijana Dujmović u raspravi koja se razvila ispod naše ankete.

Zabrana funkcionira kod djece osnovnoškolske dobi ako je netko provodi. Ako nema sustava nadzora koji će sankcionirati prekršaje, sve pada u vodu. Kod nas i dalje sve funkcionira na način: ako me nitko ne uhvati – varam, lažem, manipuliram i slično. Tema je zahtjevna i možda jedna od većih s kojom se mi u školama bavimo. Radi se o ovisnosti, a ovisnost je u najvećoj mjeri psihološki problem.

Istodobno, važno je educirati roditelje i društvo u cijelosti, smatra. Usprkos pravilima njene škole, pojedini roditelji smatraju da su djetetu oduzimanjem mobitela ugrožena njegova prava.

Dokle god roditelji ne shvaćaju da savjete koje dobiju od učitelja treba dosljedno provesti i doma, dokle god kao društvo ne znamo što želimo postići obrazovanjem, niti ova tema neće biti razriješena.

Pozitivni aspekti zabrane

Ipak, ima roditelja koji su skroz na strani ravnatelja poput Dijane Dujmović. Olga Mirković Maksimović, inače COO Videobolta, iznijela je iskustva iz Srbije. Kako je navela, u osnovnoj školi koju pohađaju njena djeca u drugom je polugodištu prošle školske godine zabranjena upotreba mobilnih telefona i rezultati su, smatra, odlični. A što je najzanimljivije, tvrdi da su čak i djeca zadovoljna rezultatima.

Rezultati se ogledaju u sljedećem: više paze na satu, sudjeluju u aktivnostima i slušaju što profesor govori, bolja je atmosfera, manje se svađaju i prozivaju jedni druge i slično. Uz to roditelji se manje miješaju i ne dolijeću tijekom malih odmora za svakojake gluposti.

Problem upotrebe mobilnih telefona u osnovnim školama ne dolazi od upotrebe u nastavi, već od činjenice da djeca zbog telefona i praćenja sadržaja na društvenim mrežama (trenutno prednjači TikTok) uopće ne slušaju, ne paze, ne sudjeluju u nastavi, za vrijeme provjera znanja masovno prepisuju, zovu roditelje ako ih neko krivo pogleda i slično.

Kad se nešto brani, to želimo još više

37,3% djece iz Hrvatske priznalo je negativan utjecaj na kvalitetu slobodnog vremena zbog previše korištenja tehnologije, čulo se prošle godine kad su se predstavljali rezultati istraživanja provedenog na 17.500 djece iz Hrvatske. Carnet CUC 2022

U SAD-u postoji inicijativa “čekajte do 8.” kojom roditelji javno proglašavaju da neće svojoj djeci davati pametne telefone do 8. razreda osnovne škole. Iako u teoriji zanimljive, takve su mjere upitne ako ih se ne pridržavaju svi jer se djeca mogu osjećati izopćeno i imati strah da nešto propuštaju, ako njihovi vršnjaci imaju pristup tehnologiji. Također, propušta se i prilika za korisni dio tehnologije, a svakako se potpunim zabranama pojačava i jaz između odraslih i djece, čemu u dokaz idu komentari školaraca na tu temu na blogu Alekseja Leona Gajice, mladog ambasadora za prava djece i mladih Europske unije, koji je na Unicefovim stranicama pisao o ovoj temi.

Tako pojedini smatraju da su mobiteli danas neophodni te da mogu pomoći da nastava bude zanimljivija. Svjesni su da postoje i negativne strane pretjeranog korištenja tehnologije, ali smatraju da odrasli u ovom slučaju trebaju pokazati više empatije, a manje nerazumijevanja ili čak ismijavanja.

Kako Aleksej kaže:

Moje mišljenje je da se mobiteli ne bi trebali zabranjivati u školama jer, kad god se nešto brani, onda to želimo samo još i više.

Treba imati na umu i istraživanje provedeno na 17.500 djece iz Hrvatske koje je pokazalo da djeca i sama vide negativne posljedice tehnologije, ali da se teško mogu sama ograničiti oko njenog korištenja.

Nerazumijevanje novih generacija

Mora postojati valjan razlog za zabranu mobitela u školama. Osuđivanje da “učenici ništa pametno ne rade na mobitelima” dolazi iz nerazumijevanja nove digitalne generacije, smatra Marko Matijević.

Srednja.hr, kao portal koji detaljno pravi školstvo, prošle je godine izbacio bombu od prvoaprilske šale u kojoj se tvrdilo da je potpuna zabrana mobitela na nastavi došla i kod nas. Marko Matijević, osnivač Srednje.hr, ističe da je razlog zabrane koji su koristili u tekstu, a koji je i objektivno dobar razlog za zabranu, pokušaj sprječavanja fotografiranja i daljnjeg distribuiranja ispita znanja. No, čini mu se da vapaji oko ukidanja mobitela dolaze uglavnom iz drugog smjera.

Dominantni narativ oko korištenja mobitela koji dolazi od starijih, pritom mislim na roditelje i nastavnike, jest da su učenici previše vremena na mobitelima i da to donosi po njima štetne posljedice. Od sve slabijih komunikacijskih vještina među učenicima pa do cyberbullyinga. Uz neke opravdane razloge, postoji i cijeli niz argumenata koji nisu suvisli i dolaze iz nerazumijevanja nove digitalne generacije, poput toga da učenici ništa pametno ne rade na mobitelima.

Što je validan razlog za zabranu?

Pozdravlja primjere kada profesori na ulazima u razred imaju kutijice u koje učenici moraju staviti mobitele kako ih ne bi koristili za vrijeme nastave jer takva akcija profesora ima i jasan cilj.

S druge strane, postoje situacije kada profesori žele da učenici imaju mobitele kako bi pomoću njih mogli koristiti neke korisne alate. Kada bi škola htjela zabraniti mobitele tijekom odmora, volio bih čuti jasne razloge zašto je to tako. Npr., validan razlog bi bila želja škole da potakne bolje verbalnu komunikaciju među učenicima.

Kada bi se takvo nešto napravilo, volio bih onda da škola prati i analizira stanje te da vidi je li došlo do željenog rezultata. Nisam nikako za zabrane bez jasnog edukativnog cilja koji se može mjeriti kako bi se vidjela uspješnost kampanje.

Nizozemska će tako krajem školske godine 2024./2025. provjeriti rezultate, revidirati odluku i odlučiti je li potrebno zabranu staviti u zakon. I to bi i trebao biti zaključak priče – zabrana mobitela u školama može proći samo uz jasan i mjerljiv edukacijski cilj, jasne iznimke i uz edukaciju svih uključenih. Jer, doista, potrebno je selo da bi se selo i (pre)odgojilo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Tvrtke i poslovanje

Na HAKOM-ovom Danu novih tehnologija predstavio se i SpaceX, ali i hrvatski igrači

Hrvatska se treba pripremati za budućnost svemirske industrije. Iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, imamo aduta za utrku u toj brzorastućoj industriji. Ali, ne bismo trebali stati na tome!

Tvrtke i poslovanje

Native Teams osigurao 6,23 milijuna eura, rundu predvode Eleven Ventures i FRC

Native Teams, globalna platforma za digitalna plaćanja namijenjena freelancerima, remote radnicima i poslodavcima, uspješno je ostvarila još jednu rundu investicija u iznosu od 6,275 milijuna eura.

Veliki intervjui

Kako se postaje AI etičar – i čime se bavi, otkriva nam Katja Andrić

Brz rast upotrebe umjetne inteligencije dolazi sa sve glasnijim, često i paničnim, zahtjevima da se osigura njezino odgovorno korištenje. Iz te potrebe pojavilo se sasvim novo zanimanje – AI etičar. Koja znanja i vještine on/a treba imati, što i s kim radi i kako ćemo živjeti s umjetnom inteligencijom objasnila nam je AI etičarka Katja Andrić.