Ako ne znate AI, poznavanje Officea vam neće spasiti karijeru!

Odgovore na ova pitanja i svoje viđenje uloge AI-ja u našim životima dalo je troje profesionalaca koji se iz različitih aspekata bave ljudskim potencijalima i umjetnom inteligencijom: Damir Firšt (GrowthFix), Ana Tomašić (Evo me consulting) i Andrija Vrhovnik (A1).

Svaki razgovor o umjetnoj inteligenciji još uvijek počinje definiranjem tog pojma jer on u široj javnosti nije svima samorazumljiv. Dakle, što svatko treba znati o umjetnoj inteligenciji? Damir objašnjava:

AI nije nešto misteriozno ili nedodirljivo – to je alat koji su stvorili ljudi za rješavanje specifičnih problema. Ono što AI radi dobro je procesiranje velike količine podataka i prepoznavanje obrazaca koje ljudski mozak ne bi odmah uočio. Važno je da znamo da AI funkcionira na principima koje možemo naučiti i razumjeti. To ga čini dostupnim svima, a ne samo tehnološkim stručnjacima.

U svakodnevnom radu s računalima koristimo alate poput Google Workspacea ili Microsoft Officea za produktivnost, Slacka za komunikaciju, Adobe Creative Suitea ili Canve za dizajn, Visual Studio Codea za kodiranje, WordPressa za web dizajn….  svi oni, poput AI-a, služe kao produžetak naših sposobnosti. 

“AI je dobar koliko je dobar čovjek koji ga koristi”

Ana naglašava da korištenje umjetne inteligencije kao alata zahtijeva promjenu ponašanja i mentaliteta te upozorava da moramo biti oprezni da ne naškodi našim sposobnostima:

Ključno je razumjeti da je AI kao alat i njegov output samo toliko dobri koliko je dobar čovjek koji ga koristi. Ako se previše oslanjamo na ove alate bez kritičkog promišljanja, riskiramo eroziju naših vještina zaključivanja.

Zamislite da posjedujete supermoći, ali nemate osnovno znanje kada i kako ih pametno koristiti.  Dakle, iako možemo povećati produktivnost korištenjem AI alata, moramo također biti oprezni da ne postanemo prekomjerno ovisni o njima, što može dovesti do nečega što nažalost učestalo vidim –  “paradoks lažnog samopouzdanja” −  AI alati nam pružaju lažan osjećaj vještina, ali u isto vrijeme i strah od situacije ako ostanemo bez njih i bude razotkriveno da naša ekspertiza proizlazi iz korištenja raznih AI alata. Tako da je razumijevanje ograničenja AI-ja jednako važno kao i poznavanje njegovih mogućnosti.

Andrija smatra da je (samo)edukacija nužna jer je umjetna inteligencija došla do razine zastupljenosti kad se više ne može ignorirati:

Razvoj AI-ja odvija se eksponencijalnom krivuljom, stoga je važno držati korak s njim. Unazad par godina imamo eksploziju GenAI tehnologije, a pogotovo LLM-a poput ChatGPT-ja. AI je nikad dostupniji i baš zato je važna edukacija o njemu.

Na pitanje kome treba edukacija iz AI-ja, sugovornici odgovaraju – svima.

Ana pojašnjava:

Obrazovanje o AI potrebno je svima − od izvršnih direktora do juniora na početku karijere. Iznenađujuće je da mnogi stručnjaci i dalje podcjenjuju značaj umjetne inteligencije. Vjerujem da se radi o čistom ljudskom strahu da će AI automatizacija procesa naprosto zamijeniti ljude u određenim zanimanjima.

Damir među ciljane skupine za edukaciju, uz profesionalce različitih struka i opću javnost, posebno izdvaja one u čijim je rukama legislativa:

Političarima je edukacija o AI-ju bitna kako bi mogli donositi promišljene odluke o njegovoj regulaciji i etičkoj primjeni. AI otvara kompleksna pitanja: pristranost algoritama, zaštita privatnosti, utjecaj na radna mjesta… Potrebni su nam lideri koji razumiju kako ova tehnologija funkcionira i kako je iskoristiti za neko „opće dobro”.

Dodaje da edukacija o AI ima i jedan benefit za širu javnost:

Edukacija je način da se smanji jaz između onih koji razumiju tehnologiju i onih koji se osjećaju isključeno i iskorišteno. Dobar primjer je upravo činjenica da je EU AI Act najbrže donesena legislativa u povijesti EU-a i već nas štiti od rudarenja naših podataka..

Povećava motivaciju na radnom mjestu

Na radnom mjestu, posebno za zaposlenike koji nisu IT stručnjaci, korištenje alata umjetne inteligencije delikatno je pitanje, koje nije pametno odgađati. Andrija kaže da edukacija o umjetnoj inteligenciji radnicima daje komparativnu prednost:

Poznavanje AI alata je prednost na postojećem radnom mjestu ili tržištu rada te zaštita od rizika koji su vezani uz njegovo korištenje. Primjena umjetne inteligencije izaziva brojna etička pitanja poput intelektualnog vlasništva nad sadržajem koji je generirao AI ili odgovornosti za potencijalnu štetu nastalu njegovim korištenjem.

I Ana upozorava na opasnost neregulirane upotrebe AI u tvrtkama odnosno na fenomen BYOAI:

Mnogi stručnjaci za učenje i razvoj (L&D i HR) u tvrtkama zaostaju u integriranju edukacija o AI-u u svoje obrazovne programe, što predstavlja ozbiljan problem za zaposlenike jer ostaju prepušteni sami sebi. Microsoftovo istraživanje iz svibnja ove godine pokazalo je da, bez smjernica ili odobrenja od strane nadređenih, zaposlenici preuzimaju stvari u svoje ruke i koriste AI u tajnosti; 78 % korisnika AI-a donosi vlastite AI alate na posao (Bring your own AI − BYOAI), najčešće u malim i srednjim poduzećima (zamislite pravne i GDPR implikacije ove priče!).

Nije riječ samo o generaciji Z − BYOAI prisutan je među svim generacijama. 52 % ljudi koji koriste AI na poslu nevoljko priznaje da ga koriste za svoje najvažnije zadatke. 53 % ljudi koji koriste AI na poslu brinu se da će koristeći AI-a za važne radne zadatke postati zamjenjivi.

Ona smatra da taj strah nije utemeljen:

U istom istraživanju većina čelnika tvrtki na pitanje: “Što biste najviše cijenili u vezi AI na radnom mjestu?” dvostruko je više odabrala povećanje produktivnosti, a ne smanjivanje radnih mjesta.

Vjerujem da će AI više zamijeniti zadatke na raznim radnim mjestima nego sama radna mjesta. Nema sumnje da će neka radna mjesta promijeniti oblik ili prestati postojati, ali pojavit će se i nova.

Mogućnost da AI preuzme dosadne i ponavljajuće zadatke rezultirat će većim angažmanom zaposlenika, uvjeren je Andrija:

Gledano iz perspektive i poslodavca i zaposlenika vjerujem da šire korištenje AI-ja može značajno i pozitivno djelovati na zadovoljstvo i motivaciju na radnom mjestu.

Svi ćemo morati znati prompt engineering

Nitko od sugovornika ne dvoji da će rad s AI-jem biti temeljna kompetencija na tržištu rada, a Damir smatra ćemo svi morati znati bar dio ovoga:

• Prompt engineering: Pisanje optimiziranih uputa (promptova) za generativne AI modele poput ChatGPT-ja.
• Osnovna analiza podataka uz AI: Korištenje alata poput Tableaua ili AI funkcionalnosti u Excelu za obradu i vizualizaciju podataka.
•  Izrada sadržaja uz pomoć AI: Izrada sadržaja (tekstova, vizuala, videa) uz pomoć alata kao što su Runaway, Kling, Writesonic ili Synthesia.
• Automatizacija procesa: Razumijevanje i implementacija AI alata za automatizaciju repetitivnih zadataka.
• AI etika i odgovorna upotreba: Osnove etičkog korištenja AI-a, fokus na privatnost, pristranost i donošenje odgovornijih odluka u primjeni korištenja alata (posebice u javnom sektoru).

U takvim okolnostima, kad ćemo svi biti učinkovitiji i raditi zajedno s AI-jem, Ana kao najvažnije vještine budućnosti izdvaja:

• Analitičko zaključivanje: procjenjivanje kredibiliteta raznih izvora informacija bez pritiska i pristranosti)
• Kreativno razmišljanje: oslobađanje od uobičajenih obrazaca razmišljanja i istraživanje novih načina rješavanja problema)
• Digitalnu inteligenciju: tehnička stručnost i digitalna pismenost), prilagodljivost (emocionalna otpornost i spremnost na učenje, otvorenost k novome bez predrasuda)
• Emocionalnu inteligenciju: komunikacija, vjerodostojnost i autentičnost u ljudskoj interakciji).

Andrija je siguran da će među vještinama budućnosti svakako biti i vještina rada s generativnom umjetnom inteligencijom, a za konkretne mikrokvalifikacije budućnosti preporučuje pogledati interaktivnu Mapu poslova i vještina budućnosti, koju je razvio A1 u suradnji s timom od 30 različitih stručnjaka.

Vještina razgovaranja s chatbotovima

Naposljetku, da samo ne pričamo o edukaciji, nego da je i kratko provedemo, evo preporuka za razumijevanje funkcioniranja chatbota i razgovor s njim. Naime,  to je oblik umjetne inteligencije s kojim se svatko bez sumnje susresti i u privatnom životu, dakle praktički već je dio opće kulture.

Damir kaže da je chatbot kao idealni mladi zaposlenik koji je došao na praksu i to baš kod tebe:

Ta je osoba nevjerojatno marljiva i spremna odmah odraditi u svaki zadatak – ali joj često nedostaje iskustva i šireg razumijevanja konteksta. Kad mu daš neki zadatak, on će ga izvršiti brzo, ali nekvalitetno. Ako ne postaviš stvari jasno, velika je vjerojatnost da će se izgubiti u detaljima ili otići u smjeru koji ne očekujemo.

Ako primijetiš da tvoj  “zaposlenik” daje odgovore koji zvuče čudno ili doslovno, sjeti se – nije problem u njegovom entuzijazmu, već u tome što ne razumije širu sliku. Srećom, za razliku od ljudi, nema ego, pa se neće ljutiti kad ga kreneš non-stop ispravljati.

Isti problem u interakciji s chatbotovima i drugim AI sustavima ističe i Ana pa odmah napominje  da ga je moguće riješiti primjenom jednostavnih komunikacijskih strategija kao što su jezgrovitost i pružanje konteksta. Preporučuje da nikad ne koristite bilo što dobiveno od alata umjetne inteligencije bez uređivanja stila, preispitivanja pristranosti i, svakako, provjere činjenica, navedenih istraživanja ili podataka koje dobijete.

Nemojte biti kao ovaj odvjetnik!

ChatGPT 1 – Odvjetnici 0, ili kako te umjetna inteligencija može poraziti na domaćem terenu