Kako izraditi web stranicu uz ograničen budžet
Lucijan Blagonić
05. 02. 2010.
U većim tvrtkama postoje osobe zadužene za svaki dio izrade web stranice (dizajn, frontend development, implementacija sustava za upravljanje sadržajem odnosno CMS-om), dok ste u manjim tvrtkama ili kao slobodnjak prepušteni sami sebi. Ograničava li manji budžet izradu kvalitetnog korisničkog iskustva i web stranica?
Ovaj članak dio je tjedna dobrog dizajna na Netokraciji, tijekom kojeg će vodeći hrvatski web dizajneri i dizajneri korisničkih sučelja podijeliti s nama svoja iskustva, strahove i želje u vidu dobrog dizajna na internetu, ali i drugim sučeljima.
U većim tvrtkama postoje osobe zadužene za svaki dio izrade web stranice (dizajn, frontend development, implementacija sustava za upravljanje sadržajem odnosno CMS-om), dok ste u manjim tvrtkama ili kao slobodnjak prepušteni sami sebi. Ograničava li manji budžet izradu kvalitetnog korisničkog iskustva i web stranica? Nikako!
Nedostatke manjeg budžeta za izradu web stranica možete nadoknaditi svojim iskustvom i izradom rješenja na razini većih budžeta. Morate biti u stanju isporučiti kvalitetan dizajn, izraditi kvalitetan HTML i CSS te kvalitetno ga integrirati u neki od postojećih besplatnih CMS rješenja poput WordPressa, Drupala ili čak Joomle. Ponekad ćete morati i urediti sadržaj kako bi stranica bila prepoznatljiva te reprezentativna.
Kako izraditi išta uz malen budžet
Na prvi pogled ne čini se lako i možda vam je čak i žao što ne radite u većoj tvrtki gdje ste zaduženi samo za određeni dio rada. No, nije sve tako crno… Upravo zbog toga što u radu s manjim tvrtkama morate raditi gotovo sve poslove, ne trošite vrijeme na nepotrebnu komunikaciju unutar tima, što vam olakšava rad. Uz izravnu komunikaciju s klijentom, možete vrlo kvalitetno odraditi cijeli posao.
Manje tvrtke i slobodnjaci mogu i moraju birati poslove koje mogu sami odraditi. Uglavnom je riječ o manjim stranicama za tvrtke koje raspolažu ograničenim budžetom pa stoga i pretežito rade s manjim web agencijama koji mogu ponuditi povoljnije cijene. No, jeftina stranica (a “jeftina” je zaista subjektivan pojam) ne znači i loša web stranica!
Neke stvari poput korisničkog iskustva ne možemo marginalizirati samo zato što je budžet ograničen. Kako bi isporučili kvalitetno rješenje, morate upoznati posao kojim se tvrtka bavi…
- Turistička agencija, frizerski salon, ili trgovina specijaliziranom robom?
- Što će se nalaziti na stranici?
- Koliko klijent ima vremena, ali i mogućnosti i znanja da održava stranicu?
- Je li spreman platiti održavanje i koja je uopće ciljana publika?
- …
Takva pitanja će utjecati na način na koji ćete pristupiti projektu.
Sadržaj kao sveta krava
Vjerovali ili ne, sadržaj je jedan od najvećih problema kod većine klijenata. Klijenti uglavnom nisu u stanju pripremiti kvalitetne tekstove, jer često ne znaju što se se očekuje od tih tekstova i ostalih sadržaja. Pokažite im neke dobre primjere, dajte im natuknice i smjernice. Kvalitetno odrađena stranica s informacijama o klijentu kvalitetno će predstaviti tvrtku, čime će lakše ostvariti i opravdati povjerenje prema eventualnim kupcima i korisnicima.
Iako vam se nekada može činiti da teksta imate premalo (tako je najčešće s web stranicama ograničenim budžetom), nemojte strepiti. Whitespace odnosno prazan prostor u vašem dizajnu pomaže vam u raspodjeli sadržaja te naglašavanju dijelova dizajna. Osim toga, uvijek imate fotografije…
Ukoliko vam klijent ne može dostaviti vlastite fotografije (niti u ludilu ne prihvaćajte fotografije slikane mobilnim telefonom – da, ima i toga), predložite mu kupnju fotografija preko interneta ili pribavite besplatne fotografije s nekog od royalty free arhiva fotografija poput SXC.hu. Fotografije ne samo da razbijaju monotoniju dužih tekstova, već služe i kao vizualno popunjavanje stranice, a vama olakšavaju rad u slučaju manjka tekstualnog sadržaja.
Potaknite posjetitelje na kontakt
Kontakt stranica ne mora sadržavati samo e-mail adresu i broj telefona. Ubacite kontakt formu kako bi omogućili korisniku što jednostavniji i brži kontakt. Uz adresu stavite kartu koja prikazuje lokaciju tvrtke (npr. Google Maps), a uz telefon nije loše staviti i kontakt osobu, možda i sliku (svi volimo znati s kime razgovaramo).
WordPress, Joomla,… Jednostavno!
Kada koristite gotove sustave za upravljanje sadržajima poput Joomle, WordPressa, Drupal i sl., izbjegnite prekomjerno korištenje nepotrebnih dodataka i funkcija. Zastarjele novosti i besmislene ankete odvlače pozornost od bitnog, a dugoročno bi mogle klijentu stvarati samo muke pri održavanju web stranice.
Susrest ćete se s različitim tipovima klijenata, ali ovisno o iskustvu morate zauzeti određeni stav koji govori da ste vi ipak stručnjak u tome što radite. Odmjerenim i pravovremenim savjetima klijentu dajte do znanja što bi trebalo promijeniti ili prilagoditi kako bi se predstavio na najbolji mogući način.
Probajte naći kompromis koji će zadovoljiti i vas i klijenta ali i struku. Nema smisla da radite nešto čime nećete biti zadovoljni, kao što nema smisla da klijent plati stranicu kojom on/ona neće biti zadovoljan.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Dario Krznar
05. 02. 2010. u 10:38 am
vrlo dobar clanak,…
trebao bi napisati jedan za ljude koji neznaju sto je internet, ali su culi za NJEGA 🙂
jako puno firmi i firmica nezna kako uopce poceti, koji su prvi koraci koje treba napraviti da bi dosli do koraka koje si pokrio ovim clankom
gg!
Marko Dugonjić
05. 02. 2010. u 11:23 am
Fora! “Nema smisla da radite nešto čime nećete biti zadovoljni, kao što nema smisla da klijent plati stranicu kojom on/ona neće biti zadovoljan.”
Lucijan Blagonić
05. 02. 2010. u 1:01 pm
@Dario Heh, edukacija klijenta je vjerojatno najvažniji dio cijelog procesa izrade (svakako ne bi škodilo još tekstova na tu temu) ali tu stvar počinje i od dizajnera (odnosno glavnog i odgovornog) i njegovog stava prema klijentima. Naravno da ne možemo uvijek očekivati da će nas klijenti poslušati, no ne treba niti slijepo slijediti njihovu volju već probati razumjeti i objasniti ili bar pronaći kompromis.
Emanuel Blagonić
05. 02. 2010. u 2:51 pm
Dobar je članak, mada mi je bio draži u duljoj varijanti jer si dao još nekoliko dobrih savjeta…
Ono što mislim da moramo paziti kada radimo na Low Budget UX:
1. Sadržaj – nemojte se bojati sadržaja, ako ga imate malo napravite ga kvalitetno
2. NIKAKO, ali baš NIKAKO – niti u ludilu, niti da vam prijete nemojte stavljati na stranicu nepotrebne elemente. Pravo je pitanje za svakog vlasnika stranice: Treba li mi to tamo ili stavljam samo da popunim prostor? Ako nešto (npr. anketu) stavljate samo da popunite prostor, onda je jednostavno izbacite.
3. Whitespace je bitan (na taj način naglašavamo bitne stvari na stranicama) pogotovo u “suradnji” s većim fontovima, bojama ili ostalim dizajnerskim elementima
4. vjerojatno ima toga još, ali ovo mi je trenutno bilo na pameti…
Inače, svi dizajneri koji se bave Low Budget stranicama svakako neka pročitaju knjigu Don’t Make Me Think, Autor: Steve Krug > ovo je apsolutni “must have” za web usability. Steve je inače izdao i novu knjigu: Rocket Surgery Made Easy, koju još nisam imao prilike pročitati ali ako netko je neka javi kakva je 🙂
Vibor Cipan
05. 02. 2010. u 6:00 pm
Jako dobar članak koji se dotiče nekoliko vrlo bitnih realnosti u odnosima s klijentima i njihovom percepcijom weba, ali i uloge dizajnera i svih ostalih uključenih u proces.
Jedna digersija – često vidim situacije kada freelanceri, male ili srednje velike agencije idu s pričom – e ovo je dizajn, ovo je CMS, ovo je UX i onda posebno naplaćuju (tj. pokušavaju naplatiti) sve te elemente. No – nema tu smisla – UX je generalna stvar – dobar CMS, dobar dizajn (ajmo se ograničiti na onaj vizualni apsket istoga), dobar sadržaj čine dobar UX. Na nama je kao na ponuđačima tih usluga da to klijentu predstavimo kao nešto što mu realno pomaže u poslovanju ili čak “drivea” to poslovanje, ako baš hoćemo. Holistički pristup, pa čak ako su i sredstva ograničena. Napravi manje, ali i dalje vrhunske kvalitete. Baš smo jučer unutar tima i s klijentom imali raspravu o tome kako danas, u dobar ove krize, tvrtke idu štedjeti na kvaliteti. Pa ono, uzmu copywritera ili nekoga generalno zaduženog za content čisto zato jer je “besplatan”. Besplatan – da – u trenutku kada ga angažiraš. Kolika je cijena njegove nekompetentnosti nakon toga? E to je već ozbiljnije pitanje. No da se vratim na sam članak…
Ako bih išta istaknuo u cijeloj priči onda je to ono što je Lucijan napisao u komentaru –
“(…) Edukacija klijenta je vjerojatno najvažniji dio cijelog procesa izrade (svakako ne bi škodilo još tekstova na tu temu) ali tu stvar počinje i od dizajnera (odnosno glavnog i odgovornog) i njegovog stava prema klijentima.”
Jasni je da je dobar user experience i dobar customer experience, a edukacija je temeljna poluga te ideje! Odgovornost je, naravno, onda na svim stranama uključenim u proces. Izazov je, međutim, sve to odraditi u low budget projektima. No nikako nije nemoguće.
Još jednom, pohvale za članak!
Vladimir Remenar
07. 02. 2010. u 1:15 pm
“(…) Osim toga, uvijek imate fotografija… ”
U jednom od najboljih i orginalnijih članaka koji se mogu pročitati na netu samo se neću složiti s gore navedenim. Bože me sačuvaj “stock photo” ere web dizajna a pogotovo popunjavanja web stranice u nedostatku sadržaja.
Andy Ruthledge je odlično pokazao na svojem Design View kako se tipografijom može kvalitetno ispuniti web. Možda bi bila bolja preporuka tipografijom umanjiti problem nedostatka sadržaja. A opet, lakše je napucati slike na web i da to liči na nešto nego tipografskim elementima i white spaceom…
Malo off-topic: Netokraciji bi odlično došao neki favicon.ico 🙂
Ivan Brezak Brkan
07. 02. 2010. u 4:17 pm
Favicon dolazi u 1.1 😉
Lucijan Blagonić
07. 02. 2010. u 7:20 pm
@Vladimir
Slažem se da besmisleno napucavanje fotografija s stock siteova nije najbolje rješenje, no prvenstveno sam ciljao na smislenu upotrebu istih. Npr. imao sam situaciju internet stranica jednog vrtića gdje je bilo puno jednostavnije kupiti desetak stock fotografija koja su autorizirana od strane autora za korištenje, nego poslikati klince i onda tražiti dopuštenje svakog roditelja za objavu fotografija i sl. (zakon je dosta rigorozan oko takvih stvari). “Stock era” je procvjetala ne samo s prodajom fotografija nego i drugim materijalima koje puno olakšavaju proces izrade i overall UX (ikone, ilustracije i sl…) tako da mislim da nije potrebno bježati od toga – već se ograničiti na umjereno korištenje 🙂
Jasmin Halkic
07. 02. 2010. u 8:55 pm
Odličan članak i dobar naputak kako raditi za neke firme/pojedince…
Vladimir Remenar
07. 02. 2010. u 10:07 pm
@Lucijan: Smislena upotreba fotografija je dizajn 🙂 I svakako se slažem da je u nekim situacijama puno efikasnije kupiti stock fotografije nego ih ići raditi (što može ispasti i skuplje i lošije jer ipak dizajneri nisu fotografi, barem ne svi 🙂 )