20 godina WordPressa: Prednosti i mane (zajednice) sustava na kojem počiva skoro 50% weba

20 godina WordPressa: Prednosti i mane (zajednice) sustava na kojem počiva skoro 50% weba

Možemo li bolje proslaviti 20 godina WordPressa od detaljne analize u kojoj raspravljamo njegove uspone i padove, prednosti i mane, viziju za budućnost, ali i trenutne goreće probleme u WP ekosustavu...

Najpoznatiji sustav za upravljanje web sadržajem WordPress (WP) slavi okruglih 20 godina, a njegov rođendan će se proslaviti meetupima diljem svijeta. Govorimo o sustavu koji je neupitno ostavio ogroman trag u digitalnom svijetu, a kako bismo se bolje upoznali sa situacijom u kojoj se WP danas nalazi, razgovarali smo s Krešimirom Končićem, osnivačem Neuralaba koji WP koristi preko 10 godina.

Zaronimo dublje u platformu koja je čitavu digitalnu sferu zadužila demokratizacijom online izdavaštva, dobrim praksama vođenja zajednice otvorenog koda te utjecajem na rast cijele filozofije otvorenog weba.

Najomiljenije, ali i najomraženije promjene koje su se dogodile u WP svijetu?

Razvoj Gutenbergova editora začuđujuće pogađa omiljenu i omraženu notu, objašnjava nam Krešimir. S jedne strane, moćniji i moderniji uređivač sadržaja trebao je WP ekosustavu kako bi se unaprijedilo tada već zakržljalo uredničko iskustvo, a s druge strane Gutenberg i njegova krajnja implementacija izazvala je toliko debata i prijepora da smo taj sukob obradili na Netokraciji:

Ulje na vatru je bilo i političko forsiranje Gutenberga od strane Automattica kako bi se zaustavio streloviti rast web buildera (Wix, Squarespace …) što je na kraju dana legitimna borba za tržišnim udjelom, no koja potom generira ishitrene odluke i neželjene reperkusije.

Također, Gutenberg je zakucao ono što je Krešimir predviđao, a to je “JavaScriptasta budućnost WordPressa”:

U globalu, inženjer koji želi sveobuhvatno raditi na WP sustavima će morati milom ili silom znati React framework. Nekome taj JS smjer može biti omiljen ili omražen, ali put je svakako već debelo utaban.

Problematika WP ekosustava (i svega što se oko njega pokušava napraviti) je što je postao de facto operativni sustav weba što znači da mora zadovoljiti i velike i male, kompatibilne i nekompatibilne, stare i nove načine razvoja aplikacija, ističe Krešimir:

A samo taj “too big to fail” moment znači da će oko bilo koje teme biti podijeljenih mišljenja i upitnog progresa.

WordPress se trenutno koristi na 43% svih web aplikacija ili stranica.

“Jednom kada se podesi čitav web tim, WP projekti nemaju UX ograničenja”

Kada je Neuralab postao VIP partner WordPressa, naveli su kako im drugi programski jezici i okruženja jednostavno nisu potrebni. Par godina nakon, htjeli smo provjeriti je li se što promijenilo. Krešimir navodi kako WP još uvijek za njih dobar sveobuhvatni framework:

Temeljna značajka WP-a je nativna mogućnost arhitekture bilo koje vrste sadržaja, koju potom možete modelirati i prikazivati na najrazličitije načine. Navedeno podrazumijeva tijesan rad između dizajnera, inženjera, sistemaša i marketingaša, no jednom kada se podesi takav tim, onda WP projekti nemaju UX ograničenja.

Također, WordPress ima izrazito razgranatu zajednicu agencija, developera, hostinga i raznoraznih integracija zbog čega Neuralab vjeruje da sve što na njemu rade je “otporno na budućnost”, navodi Krešimir:

Ruku na srce, mi jesmo web-only tim tako da naravno da je nama WP “default” alat, no kada uzmete u obzir da se WP može koristiti i samo kao Data Management Sustav (kroz njegov REST API), onda doista nema granica oko toga kakvu web aplikaciju možete napraviti.

S druge strane, postoje neki projekti koji nisu primjenjivi poput raznih intranet aplikacija, no čak i na njima se pokazuje potreba za nekom vrstom “klasičnog” sadržaja poput info stranica ili postova za što je WordPress optimalan, ističe Krešimir:

Primjerice, gradili smo eCommerce marketplaces pomoću WP-a i WooCommercea, što su projekti od preko 4000 radnih sati, koji sadržavaju jedne od najkompleksnijih korisničkih iskustava – pogotovo kada gradite sučelja koje trebaju omogućiti komunikaciju / konverziju između dviju nepoznatih strana (nešto kao eBay).

Neuralab vjerojatno ne bi izabrao WP da moraju napraviti interni web-based alat koji upravlja s nekim drugim IT sustavima (daje za primjer Altusov Cloud management sustav koji su radili), ali takvi projekti se ionako posebno ekipiraju i budžetiraju, objašnjava Krešimir. 

Projektima otvorenog koda nedostaje ljudi, vremena i novca, “…dugoročno i sveobuhvatno rješenje bi bilo da open-source projekte počnemo tretirati kao službeno javno dobro ta da imaju isti tretman kao ceste, parkovi, vode i šume,” zaključuje Končić.

“Vrijedi li jedan prodani WP VIP hosting paket više od pomaganja lokalnoj zajednici?”

WordPress se trenutno koristi na 43% svih web aplikacija ili stranica, ali važnija činjenica je ta što se WP koristi na 65% svih web aplikacija koje koriste neku vrstu sustava za uređivanje sadržaja (CMS). Drugim riječima, uskoro dolazimo u u situaciju gdje će WordPress biti instaliran na više od dvije trećine svih ozbiljnijih web sjedišta.

Prema tome, iza WP-a stoji jedna impresivna zajednica, no i takva zajednica ima svoje boljke. Krešimir daje svoj iskren osvrt:

Ono što je očigledno je da kompanija koja najviše “gura” WordPress (op.a. čitaj Automattic) od toga ima male direktne (!) koristi pa je počela ulaziti u konfrontaciju s drugim većim kompanijama koje nude raznorazna WP-based rješenja tj. iskorištavaju popularnost sustava, a ne pridonose toliko nazad u samu zajednicu (kao navodno Automattic).

Matta Mullenwega zapravo svrbe veći igrači i konkurenti poput GoDaddy-a, a temelj konfrontacija bio je tzv. “5 for the future” koncept kojeg je Matt promovirao, govoreći da “ako koristiš WP u svom poslovanju, moraš odvajati barem 5% svojih resursa nazad prema zajednici”.

Toxic scorekeeping tj. javno prozivanje članova zajednice je dubinski problematično pošto realne kontribucije nisu mjerljive, a svakako su i subjektivne. To jest, vrijedi li više nečije pisanje koda u srž sustava, održavanje dokumentacije ili organiziranje meetupa? 

Nervoza Automattica može se osjetiti i po njihovim partnerskim programima, u kojem inače sudjeluje i Neuralab, priznaje Krešimir. Navodi kako im se dosta jasno i aktivno govori da se interno vrednuju samo aktivnosti koje donose direktan prihod Automatticu poput WP VIP hostinga, prodaje WooCommerce pluginova, integracije sa Salesforce itd.

To po nama nije fer niti smislena igra. Neuralab recimo organizira WooCommerce meetup koji broji već više od 400 lokalnih članova, a sad – vrijedi li jedan prodani WP VIP hosting paket više od pomaganja lokalnoj zajednici? Iskreno sumnjam. 

“Ono što bi WP mogao još naučiti web3 zajednicu je razvoj samokritičnosti…”

Unatoč tim nekim boljkama, WordPress se u mnogo stvari postavio kao dobar primjer i uzor – od kojeg drugi mogu učiti. Krešimir zato smatra da bi Web3 zajednica, a poglavito Ethereum ekosustav mogao dosta naučiti od WP-a pogotovo kada znamo da je Ethereum preuzeo filozofiju od WP ekosustava – kako kroz koncepte meetupa, konferencija, ali i rada cijele zajednice na samom projektu:

Svaka nova funkcionalnost se usuglašava kroz developerske sastanke, git komentare, no prije svega kroz asinkronu pisanu komunikaciju. Možete recimo usporediti Ethereumov EIP (Ethereum Improvement Proposals) s WordPress TRAC sustavom i vidjet ćete da postoji puno sličnosti oko toga kako se vode bugovi, change requestovi, nove značajke i promjene za sustavom.

Oba dvije zajednice podržavaju otvorene i vatrene diskusije, decentralizirani i distribuirani rad. Bilo tko može napisati core change request, no progres na samom sustavu je (kao što sam pisao ranije) sporiji nego kod drugih takmaca – poglavito zato što i Ethereum i WP vrte značajan dio web2 i web3 svijeta.

Ono što bi WP mogao još naučiti web3 zajednicu je razvoj samokritičnosti (niti web2 niti web3 više nisu bezbrižne igraonice), no polako se ide i u tom smjeru.

WordPress se koristi na 65% svih web aplikacija koje koriste neku vrstu sustava za uređivanje sadržaja (CMS).

WP oprimjeruje 4 glavne poante velikih projekata otvorenog koda

Krešimir je te četiri poante sažeo ovako:

  • Konsenzus, a ne autoritet – otvoreni kod je kvalitetniji pošto je usuglašavan, a ne diktiran. Iako je takav proces šumovitiji od direktnog upravljanja, on dugoročno dovodi do tržišno jačeg proizvoda u kojeg je ugrađeno znanje i testiranje više kontributora (developera).
  • Decentraliziranost rada na sustavu, koja je direktno vezana uz ranije spomenuti konsenzus. S time omogućavamo pogled iz više uglova te obraćanje pažnje na tržišne detalje neprimjetne iz skrivenih kutaka centralizacije.
  • Open-source gradi tržište, a ne jednu kompaniju – slijedno decentralizaciji, jedna od glavnih značajki i poanti projekata otvorenog koda je da više pomažu tržištu u globalu nego jednoj kompaniji. Linux, Apache, Android i WordPress demokratizirali su i ojačali internet u najširem smislu. WooCommerce čini isto za eCommerce i web prodaju. 
  • Neovisan i prenosiv – otvoreni kod voli rasti, evoluirati i iskakati iz vlastitih okvira. Čim je otvoreniji, veća je šansa da za vašu poslovnu potrebu možete naći kvalificiranog inženjera ili konzultanta. Suprotnu stranu ove medalje, tzv. vendor lock-in, iskusile su sve organizacije koji su temeljile poslovanje na sustavima koji održavaju “nezamjenjivi”. 

Što Krešimir predviđa za WordPress?

Neće doći do nekih tektonskih pomaka, predviđa Krešimir, jer svaka tehnologija ide u smjeru kalcifikacije – što se može vidjeti i s Linux ili Windows sustavima, ali i hardver proizvodima poput iPhonea ili tableta. Ipak, kalcifikacija i robusnost su zapravo poželjne značajke ovako važnih sustava, dodaje.

Usprkos tome, Krešimir vidi par izazova za daljnji razvoj WP-a.

Prvi problem je kojem se tržištu primarno obraćati. Krešimir smatra kako ima više smisla da se Automattic i cijela WP zajednica fokusiraju na srednje i velike web projekte tj. tržište srednjih i velikih organizacija:

Radi se o tome da je tržište malih projekata zasićeno s raznim builderima poput Wixa ili Squarespacea, a eCommerce tržište s raznim platformama kao što su Shopify, eBay ili Amazon stores. Samim time mi nije baš jasna Automattic želja da izbacuje Woo Express sustav koji bi se trebao boriti za mikro trgovce, no vidjet ćemo kako ide taj pomak.

Zatim imamo izazov backward compatibilityja, tj. kako osigurati smisleni razvoj platforme u modernom smjeru, ali i da ne naruši funkcionalnosti svih aplikacija koje ga koriste:

To je nezahvalna zadaća oko koje malo ljudi ima uopće iskustva. Jedno od rješenja bi moglo biti da se uvede tzv. LTS (long term support) za neke verzije WP-a no to opet otvara tisuću novih pitanja, od kojih je najvažnije koji će to točno programeri održavati open-source sustav takve veličine i opsežnosti?

Open-source kao “službeno javno dobro”

Krešimir za kraj dolazi i do problema kojeg prepoznaje kao najvećeg:

Svim projektima otvorenog koda nedostaje ljudi, sredstava, resursa i vremena pa se kao zajednica uvijek moramo pitati kako možemo sami pridonijeti ekosustavu te s time olakšati cijeli razvoj web tržišta.

Web3 koncepti poput kvadratnog financiranja open-source projekata mogu doduše nešto pomoći, no mislim da bi dugoročno i sveobuhvatno rješenje bilo da open-source projekte počnemo tretirati kao službeno javno dobro ta da imaju isti tretman kao ceste, parkovi, vode i šume.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

Osnivač Njuškala uz Hanza Mediju pokreće novi digitalni oglasnik – Dealio

Dealio u tržišnom okršaju za korisnike u Hrvatskoj i šire ima stratešku podršku medijske grupacije Hanza, ali čini se kako se neće zaustaviti na tome.

Izvještaj

Metaverse nije mrtav. Njegov zli brat iz Mete možda jest…

Rebrendingom u Metu, Facebook je pokušao preuzeti vlasništvo nad pojmom metaversea, no svjedoci smo koliko mu je to uspjelo. Metaverse više nije u hypeu kao nekad, ali oni koji su se nastavili baviti njime - znaju da priča tek počinje.

Veliki intervjui

Program Forward to Health Innovation otvara prijave za treću generaciju polaznika

U modernom post pandemijskog okruženju u kojem se tehnologija ubrzano razvija nikad nije bilo važnije ulagati u zdravstvene inovacije. Forward to Health Innovation je tu da pomogne onima koji imaju ideju, ali ne znaju kako bi je ostvarili.

Što ste propustili

Startupi

Hrvatski Hypefy na natjecanju slovenskog Podima odnio pobjedu među 148 startupa

Na natjecanju Podim Pitching Competition birao se najbolji od 148 startupa iz 24 zemlje. Na glavnu pozornicu izašlo je 5 finalista, ali titulom najboljeg pitcha okrunjen je Hypefy iz Hrvatske.

Obrazovanje

STEMwave Innovation Day hrvatskim je učenicima još jednom omogućio tehnološki spektakl

Četvrtu godinu zaredom, Stemi i Infobip, uz podršku generalnog partnera A1 Hrvatska, uspješno su proveli sezonu 23/24 edukacijskog projekta STEMwave - Škola budućnosti te ga obilježili uz učeničku konferenciju ‘Innovation Day’.

Veliki intervjui

Lada Borovina Kovjanić, Inženjerka godine: Programiranje se uči – programiranjem, a najbolje na greškama

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Tvrtke i poslovanje

Na HAKOM-ovom Danu novih tehnologija predstavio se i SpaceX, ali i hrvatski igrači

Hrvatska se treba pripremati za budućnost svemirske industrije. Iako smo mali i često usmjereni na manje važne stvari, imamo aduta za utrku u toj brzorastućoj industriji. Ali, ne bismo trebali stati na tome!

Tvrtke i poslovanje

Native Teams osigurao 6,23 milijuna eura, rundu predvode Eleven Ventures i FRC

Native Teams, globalna platforma za digitalna plaćanja namijenjena freelancerima, remote radnicima i poslodavcima, uspješno je ostvarila još jednu rundu investicija u iznosu od 6,275 milijuna eura.

Umjetna inteligencija

Kako se postaje AI etičar – i čime se bavi, otkriva nam Katja Andrić

Brz rast upotrebe umjetne inteligencije dolazi sa sve glasnijim, često i paničnim, zahtjevima da se osigura njezino odgovorno korištenje. Iz te potrebe pojavilo se sasvim novo zanimanje – AI etičar. Koja znanja i vještine on/a treba imati, što i s kim radi i kako ćemo živjeti s umjetnom inteligencijom objasnila nam je AI etičarka Katja Andrić.