Kripto više nije igraonica, a Ukrajina i Terra Luna znaju zašto

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kripto više nije igraonica, a Ukrajina i Terra Luna znaju zašto

Sada već kultni govor Zelenskog da mu “treba municija, a ne odlazak iz Kijeva” dočarao je svijetu kako će se Ukrajinci nositi s Rusima. Podrška zapada i sankcije su uslijedile; no dio kripto zajednice, skrivajući se iza tobožne neutralnosti, još uvijek nije “zagrizao metak”.

Hipersonični Iskanderi koji su u 5 ujutro udarili na Kijev nagovijestili su brutalnu rusku agresiju; ali i brzinu Ukrajinaca da podignu otpor na svim frontama – uključujući i digitalnoj. Valerija Ionan je tada u maniri multitasking covid roditelja smirivala svog sina Marsa, pripremajući se za ratni zoom sa šefom – Mihajlom Fedorovom, ministrom Ukrajinske digitalne transformacije.

Taj praskozorni sastanak ući će u povijest kao početak velikog “smartphone rata”, od čijeg bi se zapleta naježio i Jason Bourne – konstelacija Starlink satelita pomaže dronovima u gađanju ruskih meta, TikTok botovi kompiliraju vojne open-source izvještaje, a web3 protokoli i kripto donacije postale su krucijalan dio ukrajinske obrambene doktrine.

I premda je svijet bio složan u osudi invazije (više) i sankcijama (manje); dio kripto zajednice zapetljao se u čvor auto-masturbativne tehnološke neutralnosti, izbjegavajući uvesti embargo prema Rusiji.

Dilema “što bi kripto trebao biti” poznata je već godinama – transparentnost i sigurnost s jedne strane; privatnost i financijska sloboda s druge. Problem je što debate i razjedinjenosti i po drugim pitanjima neukusno prolongiraju rat; a u slučaju kriptovaluta još i dublje zakopavaju web3 u vlastite izazove.

Analizirajući te izazove (i jesu li pomogli kripto zajednici da odraste); u ovom tekstu ću se osvrnuti na ukrajinsko korištenje kriptovaluta, a potom i na ruske ilegalne kripto radnje koje se ispostavljaju kao objektivan razlog za uvođenje embarga. U drugom dijelu, vratit ćemo se na temelje razjedinjenosti web3 zajednice poput toksične pozitivnosti i opijene potrebe da se kroz tokene ili prinose gleda na svaku ljudsku aktivnost.

Dotaknuti ću se i aktualne Terra Lune koja nažalost ima poveznice s Ukrajinom, no krenimo za početak s pozitivnom stranom medalje…

Ukrajinski web3 trokut

Ne morate biti PR stručnjak da vidite kako Valerija i Mihajlo šamaraju Ruse u virtualnom dijelu sukoba. Podrška tech industrije Ukrajini objektivno je bezrezervna pa čak i ako uzmete u obzir da živimo u zapadnom medijskom balonu.

Svesrdnoj podršci su se pridružili i osnivači većih blockchain sustava – Gavin Wood (osnivač Polkadota), Anatoly Yakovenko (su-osnivač Solane), ali i Sam Bankman-Fried (CEO FTX burze) + Vitalik Buterin (pokretač Ethereuma) koji su se aktivno uključili u kreiranje ukrajinskog kripto fonda (Ukraine Emergency Relief Fund).

U samo dva dana nakon početka agresije, Ukrajinci su uspostavili financijski trokut između narodne banke, FTX burze i ministarstva; u suštini stvarajući ogroman virtualni sef dostupan (za uplatu) svima na svijetu. Alex Bornyakov, Valerijin zoom kolega, prenosi više detalja o tom presedanu…

Pokretanje fonda ojačalo je narativ kriptovaluta kao primarne metode budućih javnih ratnih doniranja:

  • fond je do trenutka pisanja ovog teksta skupio preko 60 milijuna dolara (Dune dashboard);
  • kripto je po Alexovim riječima bio značajan u hitnoj nabavci vojne opreme pošto su SWIFT transakcije bile otežane uslijed narušene operative domaćih banaka (18:45);
  • mnogi zapadni dobavljači pootvarali su Coinbase račune samo kako bi Ukrajinci mogli brže procesuirati nabavku opreme (26:05);
  • Alex napominje kako su kriptovalute bile ekstenzivno korištene u očuvanju izbjegličkih sredstava. Volumen se mjeri u stotinama milijuna dolara, a dio tih sredstava bio je položen i u Terra Luna mrežu što ću opisati u zadnjoj sekciji teksta;
  • otvorena pipa donacija ubrzala je i izglasavanje blagonaklonog ukrajinskog zakona o web3 industriji koji je nedavno dobio i pečat od Zelenskog.

Kako bi dodatno “zapaprio” stvari, Valerijin tim je 2. ožujka objavio i token airdrop, kreirajući time prvu svjetsku kripto ratnu obveznicu (war bond) koja dobročiniteljima omogućava možebitni povrat ili nagradu za donaciju.

Ovakve brze i smislene reakcije nisu se dogodile stihijski – Ukrajina ima posebno “IT” ministarstvo, postotak ljudi koji radi u digitaliji tri puta je veći nego u Hrvatskoj, a ista ekipa ima podebljeg iskustva u kripto operativi – malo je poznato da su 2018. isprobavali centralnu digitalnu valutu (CBDC), puštajući u cirkulaciju oko 5.500 testnih e-grivni tokena.

No ako mislite da Ukrajinci nose kripto krunu; pričekajte da ispričam priču o štednim Rusima, ali i o jednom tajnovitom crnom neboderu.

Spas rublje u toploj kripto čarapi

Makroekonomisti su tijekom invazije govorili da kripto tržišta imaju premalu likvidnost za rusko izbjegavanje sankcija – primjerice, da moskovska kompanija kriomice uveze šlepere čipova te da iste plati u nekom tokenu; ili da recimo usplahireni oligarh prikrije milijarde dolara. To je u načelu istina – cijeli ekosustav miksera (aplikacije pomoću kojih se “pere” kripto, npr. Tornado Cash) imaju dnevnu likvidnost od oko 30 milijuna dolara što nije dovoljno za kontinuirano igranje skrivača.

No, tech zajednica dobro zna da je transakcijsko mimoilaženje sankcija tek manji dio kreativnih kripto opcija.

Putin je recimo počeo podržavati rudarenje bitcoina, uzdajući se u “Teheranski model” ublažavanja sankcija – Iran je godinama među prvih 7 država po aktivnom bitcoin rudarenju; a morali su uvesti i rudarsku “obrtnicu” kako bi mogli sustavno planirati opterećenje na električnu mrežu.

Još važnije, kripto se u ruskim domaćinstvima i zakonitim radnjama iskoristio kao utočište protiv realnog gubitka vrijednosti rublje

U samo par dana nakon početka invazije, promet konverzija u kriptovalute skočio je pet puta, a jedan moskovski vidikovac odigrao je važnu ulogu u tim mešetarenjima…

Vostok: Legenda o tamnom tornju

Moskovski Federation Tower East (Vostok) bio bi tipičan uredski neboder da nema određenih detalja – na adresi je registrirano preko pedeset kripto kompanija, over-the-counter (OTC) burzi, “sigurnosnih IT firmi”, ali i par kričavih Lamborghinija; nagovješćujući da se zapravo radi o paravanu i najvećem svjetskom čvorištu militariziranih kripto radnji.

Za početak, Rusija drži preko 80% cijelog Darkneta – neindeksirani dio interneta kojem pristupate putem TOR preglednika; a pomoću kojeg možete kupiti revolvere, vikend zabavu pa čak i bubreg.

Ruska Hydra drži 80% Darkneta. Izvor: Chainalysis, 2022.

Darknet ima direktnu poveznicu s oružanim sukobima pošto je instrumentalan u distribuciji i radu mnogih malware / ransomware / cyber warfare operacija. Za takve akcije nećete previše slušati u medijima jer organizacije zahvaćene ransomware napadom, šutke pristanu na uvjete hakera, kalkulirajući da im je krizno komuniciranje veća glavobolja od plaćanja otkupnine.

Upotreba kriptovaluta i darkneta, kao i ransomware alata, pokazala se kao sastavni dio ruske agresije. Primjerice, Valerijini uredi bili su pod aktivnim napadom od siječnja pa nadalje, a i predsjednik Biden je još ranije osjetio glavobolju izazvanu cyber napadom na američke naftovode.

No ruska mreža hakera ne cilja samo na Ukrajinu i SAD – otprilike tri četvrtine svih globalnih ransomware akcija može se direktno povezati s Rusijom. Najveći tzv. Ransomware-As-A-Service igrači poput Contija, Darksidea, Phoenixa… svi oni imaju poveznice s Vostokom. Isto vrijedi i za armiju lažnih korisnika i trolera koji šire rusku kriptom-pogonjenu propagandu.

Čak i kada analiziramo sve globalne ilegalne kripto radnje, znači ne samo cyber warfare, dolazimo do momenta da se većina krimi kripto igrača nalazi u longitudinalnom području Vostoka…

U gornjim grafovima i podacima se vidi da mit o moskovskim cyber-ratnicima (za razliku od šeprtljave klasične vojske) ima realnu pozadinu pa se postavlja logično pitanje zašto kripto industrija nije jače “nagazila” na Rusiju; a posebice i selektivno na ekipu iz Vostoka?

Za odgovor se moramo odmaknuti od crnog tornja i pogledati prema likovima s ružičastim naočalama jer kao što to obično biva – web3 zajednica već dugo ignorira digitalnu rusku prijetnju.

Opijena kripto braća velika su prijetnja za web

O militariziranom korištenju kriptovaluta počelo se pričati taman negdje oko uvođenja zabrane SWIFT-a (druga runda sankcija?) – zapadne regulatore svrbio je opisani “municijski” potencijal kriptovaluta pa su počeli predlagati da web3 zajednica uvede maksimalno moguću zabranu na poslovanje s Rusijom.

Prijedlog kripto embarga i nije bio posebice čudan pošto su tradicionalne tech kompanije tada već provodile maksimalne sankcije; a pričamo o FAANMG “web2” skupini koja vrijedi otprilike 10 bilijuna dolara (pisao bih “šest puta više od ruskog BDP-a”, no stock & flow se ne smiju uspoređivati).

Dio kripto zajednice odbio je prijedloge regulatora i uredno nastavio poslovati s Rusijom – esencijalno omogućavajući nesmetan rad ruskog cyber ratnog stroja. I ne samo to, web3 momci (Binance, Coinbase, Kraken…) odlučili su docirati javnost kako bi kripto trebao ostati tehnološki i poslovno neutralan tj. maksimalno decentraliziran.

Taj lijeni argument već je dosadna “go-to” retorika kada se treba izbjeći razgovor o teškim temama. A teških tema uz prikazani cyberwarfare ne manjka – loša korisnička iskustva, nedostatak inkluzije (udio žena u kriptu tri je puta manji nego u ostatku IT-a), zagađenje planete i financijske prevare samo su refleksija stanja uma dijela techbro momaka koji u obilju besplatnog VC novca divane o tehnološkom determinizmu koji propovijeda da će algoritmi sami po sebi riješiti probleme ovoga svijeta…

  • Prvo, takav rezon osvajanje je krivog brda – decentralizirana tehnologija ne može sama od sebe stvoriti pravedno decentralizirano tržište jer online društvo ne muče tehnološki, već “ljudski” problemi koordinacije / komunikacije.
  • Drugo, sveti gral decentraliziranosti zapravo je lažan developerski gral jer tehnologija, algoritmi i automatizacije vape za konsolidacijom, a ne obrnuto – četvrtinu cijelog Ethereum pogona već sada drži Jeff Bezos (AWS), a klika od samo tri kompanije (Foundry, Poolin, F2) rudari polovicu Bitcoin mreže.

Zamislite si recimo da Google odluči kupiti ConsenSys kako bi integrirao MetaMask u svoj osvježeni digitalni novčanik… Otvara li taj potez inženjerska pitanja ili pak pitanja privatnosti / cenzure / zatvaranja korisnika u ekosustav ?

Tim O’Reilly i Moxie Marlinspike još su ranije opisali problematiku “obećane web3 zemlje” – zaključak je da su konsolidacija i centraliziranost kontinuirani ekonomski plesnjaci, koji se po potrebi razbijaju i smislenom regulativom i dinamičnim tržištem, a ne samo tehnološkom intervencijom. Uostalom, “tech” ne može prepoznati niti čimpanzu; a kamoli botove ili govor mržnje.

Najveća je ironija što su ta ista kripto braća koja zagovaraju decentraliziranost i  “financijsku slobodu” za male ruske korisnike, upravo ljudi koji će te iste korisnike baciti pod autobus. Reuters je tijekom rata otkrio da je Binance ekipa imala tijesne odnose s ruskom vladom te da je FSB-u kontinuirano (!) davala podatke o svim transakcijama i mešetarenjima.

Ovo sve ne znači da od “decentraliziranosti” treba odustati; dapače, smislena decentralizacija osnažuje dijelove web3 gradivnih blokova (pogledajte novi OpenSea NFT Seaport), no ona nije jedini zupčanik društva, a niti dobar “catch all” odgovor za izbjegavanje teških tema.

Balkanizacija kao majka svih problema

Zapravo, ateriranje Terra / Luna / UST sustava aktualnije oslikava izbjegavanje važnih tema i bacanje korisnika pod autobus.

U najvećem povijesnom kripto debaklu, 60 milijardi dolara izbrisano je s lice zemlje, a manje je poznato da je među štedišama bio i značajan broj Ukrajinaca kojima je UST bio utočište od devalvacije grivnje (sjetite se gornjeg grafa i tople štedne čarape).

Preko četvrtine zahvaćenih korisnika dizalo je kredite da bi ulagalo u Lunu / UST, prosječna vrijednost štednje bila je na razini petogodišnjih prihoda, a 40% ulagača zahvaćenih slomom razmišljalo je ili počinilo neku vrstu samo-ozljeđivanja.

Ovdje dolazimo da dublje realnosti – web3 je vrla nova branša s pregršt potencijala i inovacija, no koja trenutno boluje od metastazirane toksične pozitivnosti u kojoj pretjerano monetiziranje “svega živog i neživog” balkanizira kompletnu industriju. Primjerice, Vitalik Buterin i mnogi drugi članovi kripto zajednice dugo su upozoravali na problem spirale smrti kod Terra sustava, no njihove sirene dočekane su s podsmijehom i odmahivanjem. Nažalost, razjedinjenost prema osiguranju Terra Luna sustava bio je zapravo i očekivan, a isto vrijedi i za temu kripto sankcija prema ilegalnim moskovskim igračima.

Kripto više nije samo igraonica za odabrane

Istina, izvanredne okolnosti poput ruske agresije ili velikog “stablecoin” sloma nezahvalna su i kaotična stanja za propitivati industriju; no upravo nam takvi momenti osvjetljavaju realno stanje branše pa su stoga i dobar katalizator dugoročnog razvoja.

Radi se o tome da kripto više nije igraonica gdje ljudi “odlaze biti slobodni” – kripto je postao pazarište dostupno cijelom svijetu, mjesto gdje se nalaze sve nijanse zaštićenih i manje zaštićenih korisnika.

Inkluzija, pristupačnost (A11Y), fokus na krajnjeg korisnika, razvijanje samokritičnosti, kvalitetno usuglašeni brak s regulatorima i da, primjena kirurških sankcija kada je potrebno; trebali bi biti konstantni ciljevi ne samo kripto zajednice, već i tech industrije općenito.

Jer, ako samo bezglavo gradimo bez da popravljamo i postojeću i novu web infrastrukturu; nastavit ćemo gomilati probleme korisničkog iskustva, ali i prizivati ishitrenu regulativu koja nikome nije potrebna. Web3 tehnologija na taj način može evoluirati, ali će pritom izgubiti sve one korisnike koje je objeručke htjela spasiti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Prikaz

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Sponzorirano

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Sigurniji internet

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.