WordPress je od svojih početaka slovio kao 'blogging' platforma, alat pomoću kojega možete 'brzinski' objaviti sadržaj na webu. Svjetski poznata '5 minute install' krilatica samo je pogurnula cijeli WordPress među alate kojima navodno nije mjesto u većim organizacijama. Za takvo obilježje su nesvjesno zaslužni i sami promicatelji platforme, želeći se marketinški distancirati od hladnog termina kao što je CMS. No ako je sigurnost WordPressa (opisana u početku serijala) najdosadnija glasina, WordPress kao blogging platforma je mit najviše udaljen od istine.
Linije 'open source' koda su dugo kucale na zatvorena vrata državnih institucija. Svileni prodavači zatvorenog softvera potpirivali su glasine o otvorenim rješenjima, uključujući i alate za web razvoj. Jedan od tih alata je i WordPress, a prikazati ćemo da su takve otvorene aplikacije odlično rješenje za razvoj državnih internetskih sjedišta i komunikaciju interaktivnih informacija.
WordPress, popularan sustav za upravljanje sadržajem odnosno CMS, pao je na pamet njegovom osnivaču Mattu Mullenwegu prije točno 8 godina zahvaljujući komentaru na njegovom tadašnjem blogu.
Mullenweg je počeo raditi na WordPressu tijekom 2003., a presudan trenutak dogodio se 2004. godine kada se MovableType, tada iznimno popularan CMS, počeo naplaćivati svoju platformu. Tisuće korisnika tada su prešle na WordPress koji je do danas preuzet preko 12 milijuna puta.
Svaku web stranicu danas pokreće nešto što se vrti u pozadini, nešto što nitko ne vidi, a to je sustav za upravljanje sadržajima, CMS ili Content Management System. Preplavljeni smo raznim open source CMS-ovima. Od malih koji su prilagođeni isključivo dizajnerima, naprednijih koji imaju moćnu podršku za gotovo sve zahtjevima pa i posebno izrađeni sistemi koji su prilagođeni isključivo potrebama pojedinog projekta.
Koji odabrati? Da li koristiti jedno od gotovih rješenja ili se upuštati u izradu vlastitog CMS-a kojeg ćemo možda moći iskoristiti i na drugim projektima? Je li vam vlastiti sustav za upravljanje sadržajem potreban?
Zemanta, slovenska tvrtka koja razvija dodatak koji pomaže blogerima u traženju slikovnih i drugih materijala, dobila je investiciju od 3 milijuna dolara od američkog Square Ventures i britanskog Eden Ventures.
Zemanta je u nekoliko rundi dobila ukupno 6 milijuna dolara za svoj dodatak koji u međuvremenu integriran i na jedan od većih blogerskih servisa Blogger.
Dodatak vam predlaže sadržaje povezane za vaš članak koje možete slobodno koristiti, a dostupan je za Internet Explorer, Firefox, WordPress, Drupal, MovableType i Joomlu. Što će napraviti s novih 3 milijuna dolara investicije?
WordPress 3.0, najnovija verzija najraširenije blogerske platforme i jednog od najpopularnijih sustava za upravljanje sadržajima, trebala bi osvanuti u narednim tjednima (ili mjesecima). Nove mogućnosti najviše će oduševiti krajnje korisnike.
Mogućnosti poput boljeg upravljanja navigacijom te vrstama članaka omogućuje efikasnije i jednostavnije održavanje web stranica. Custom post types? Upravljanje navigacijom? Podrška za više web stranica? Čini se da najnoviji WordPress nećete zaobići...
Programeri i dizajneri prema svojem se CMS-u (Content Management System) odnose kao vlasnici skupih restorana prema svom objektu i ponudi: sve je cakum pakum, skupo je s razlogom, usluga je natprosječna, no mi urednici najčešće trebamo restoran brze hrane koji se strogo drži istih pravila i za koji uvijek znamo da radi i nakon što se svi ostali restorani zatvore. Posebice ako radite na portalu kao što je, primjerice, Jutarnji.hr gdje se dnevno unese stotinjak članaka.
U većim tvrtkama postoje osobe zadužene za svaki dio izrade web stranice (dizajn, frontend development, implementacija sustava za upravljanje sadržajem odnosno CMS-om), dok ste u manjim tvrtkama ili kao slobodnjak prepušteni sami sebi.
Ograničava li manji budžet izradu kvalitetnog korisničkog iskustva i web stranica?
Ovoga prosinca u Zagrebu čeka nas prvo izdanje Beyond Esports konferencije koja se, kao što joj i ime kaže, bavi esport industrijom i svemu onome što ju pokreće.
Tko god je imao doticaja s EU regulativama zna da nisu jednostavne niti ih se smije shvatiti olako. Jedna takva stiže i u svijet vinara, a hrvatski Craft Technology mogao bi im tu biti od velike pomoći.
Nakon uspješnog prvog izdanja s više od 250 prijava, krenule su prijave za drugo izdanje LAQOthona, nagradnog natječaja idejnih tech rješenja na temu održivosti u organizaciji Croatijinog LAQO osiguranja, prvog 100 posto digitalnog osiguranja.
