Kako bi izgledao CMS da ga rade urednici (10 zlatnih pravila)
Nebojša Grbačić
26. 03. 2010.
Programeri i dizajneri prema svojem se CMS-u (Content Management System) odnose kao vlasnici skupih restorana prema svom objektu i ponudi: sve je cakum pakum, skupo je s razlogom, usluga je natprosječna, no mi urednici najčešće trebamo restoran brze hrane koji se strogo drži istih pravila i za koji uvijek znamo da radi i nakon što se svi ostali restorani zatvore. Posebice ako radite na portalu kao što je, primjerice, Jutarnji.hr gdje se dnevno unese stotinjak članaka.
Programeri i dizajneri prema svojem se CMS-u odnosno sustavu za upravljanje sadržajima (Content Management System) odnose kao vlasnici skupih restorana prema svom objektu i ponudi: sve je cakum pakum, skupo je s razlogom, usluga je natprosječna, no mi urednici najčešće trebamo restoran brze hrane koji se strogo drži istih pravila i za koji uvijek znamo da radi i nakon što se svi ostali restorani zatvore.
Posebice ako radite na portalu kao što je, primjerice, Jutarnji.hr gdje se dnevno unese stotinjak članaka.
U tom brzom dnevnom ritmu manje nam je važno ima li CMS opciju integracije raznih dodataka koji su odlični za unapređivanje sporovozećih web stranica. Ono što nam treba da bi posao bi odrađen brzo je user friendly sučelje naglašene funkcionalnosti. Radio sam do sada na nekoliko news portala koristeći razne platforme (Joomla!, Drupal, WordPress, S&T, Vudu, Escenic…) te ću iznijeti desetak prijedloga/opažanja koja bi trebali uvažiti svi programeri, developeri i dizajneri prilikom izrade custom CMS-a koji će (urednici) koristiti za news web stranice.
Krenimo od najvažnijeg.
Naslovnica je najvažnija
Alfa i omega CMS-a, polje na kojemu se prolije najviše uredničke krvi, editor naslovnice, često je napravljen nezgrapno i nezahvalno za upotrebu. Idealno bi bilo da govorimo o WYSIWYG editoru s drag&drop opcijom, no s obzirom na naše standarde i ponudu, takav je editor relativna rijetkost. Najbolji koji sam do sad vidio je onaj Tportala (tvrtke S&T).
Dvije najvažnije opcije koje editor naslovnice mora imati su kontrola opreme (naslov, nadnaslov, lead, abstract) neovisna o članku te mogućnost rotiranja članka s jedne na drugu poziciju. Dakle, želim mogućnost jednog naslova članka na naslovnici i drugog u samom članku koji mogu, ali ne moraju biti isti, s obzirom na prostor i prezentaciju.
U starijim verzijama Escenica, primjerice, da bih prilagodio naslov za naslovnicu, moram se vratiti na članak i tamo ga promijeniti. Mučan i nepotreban korak.
Rotacija članaka mora biti napravljena tako da u bilo kojem trenutku mogu zamijeniti pozicije članaka na naslovnici. Idealno bi bilo, ponavljam, da to radim koristeći drag&drop opciju, no ništa manje kvalitetna alternativa je i „pomakni na broj taj i taj“ opcija. Također, osim svakog članka u editoru naslovnice želim upozorenje ukoliko je članak ‘povučen’ na naslovnicu, a iz nekog razloga nije aktivan (online).
Pregledaj uz live preview
Bez ove opcije web stranica s mnogo novosti jednostavno ne može funkcionirati. U svakom trenutku moram vidjeti kako izgledaju promjene koje sam napravio, prije nego što kliknem na update ili publish. Ono što je problem mnogih CMS-ova brzina je previewa koja je ponekad očajna. Kad treba nešto hitno promijeniti na naslovnici, zaista ne mogu čekati 30 sekundi (što je vječnost) da bih vidio kako će izgledati. Također, ako govorimo o dugačkim naslovnicama, ne želim trošiti vrijeme na skrolanje do dna kako bih pronašao tu opciju, već ona mora biti pri ruci, pri vrhu ili na sredini, u svakom slučaju u prvom screenu.
Master Cache control button i makni cache
Osim što želim u istom trenutku vidjeti kako će izgledati promjena na stranici, iz praktičnih razloga ponekad želim da se ta promjena dogodi istovremeno. Ako u roku manjem od minute želim breaking news na naslovnici, potrebna mi je dostupna i jednostavna opcija za brisanje cachea.
Crop tool
Većina CMS-a automatski generira različite verzije originalne fotografije koje se prikazuju ovisno o poziciji članka na sajtu. No većinom ta je automatika beskorisna jer sustav radi resize umjesto crop, a i kako će fotografija izgledati u pojedinom formatu naprosto mora biti određeno ljudskim faktorom, ne nekim standardnim vektorom.
Također, ne želim koristiti dodatni program (Photoshop), s obzirom da već gubim vrijeme ručnom prilagodbom varijacije fotografije. CMS bi trebao imati build in crop tool kao što ima već spomenuti Vudu tvrtke Nivas i koji mi (konkretno na portalu Globusa) spašava minutu vremena po članku/fotografiji. Pomnožite to vrijeme sa stotinjak članaka i shvatit ćete koliko je ta opcija bitna.
Zaključajte te članke
U redakciji news portala nerijetko se dogodi da na istom članku radi više osoba (novinar, lektor, urednik), ali nikako se ne smije dogoditi da su u njemu istovremeno. Opcija koju u pravilu moramo zatražiti kao dodatnu opremu je jednostavni article lock koji automatski zaključa jednog korisnika u članak onemogućujući drugu osobu da vam „uleti“ usred posla. Također, kao dio te opcije treba postojati i mogućnost kickanja odnosno izbacivanja jednog korisnika od strane drugoga (novinara od strane urednika, npr.) i to na dva načina – ručno, te automatski, određeno vremenskim intervalom.
Popis članaka i tražilica
Na news portalima članci se u pravilu objavljuju odmah nakon unosa. Iz tog je razloga bitno da su oni u svakom trenutku dostupni u editoru naslovnice, razvrstani prije svega po vremenu unosa (najnoviji na vrhu), a onda i po kategorijama. Dakako, želim vrhunsku tražilicu koja će mi u trenu izlistati članke po ključnoj riječi, kategoriji, datumu unosa ili ID-u, no prije svega želim vidjeti 15-ak posljednjih članaka, njihov status (online, draft…), što imaju uz tekst (foto, video) te tko je trenutno u članku.
Ograničenje na unos naslova, podnaslova,…
Vrlo jednostavno – uvijek postoji maksimalni broj znakova koji stane u naslov, podnaslov, lead, abstract… i urednik u pravilu s iskustvom stekne osjećaj o tome kako će se naslov lomiti na naslovnici i koliko treba skratiti podnaslov. No, opcija koja spašava mnogo dragocjenog vremena je ograničenje broja znakova opreme. Bilo da sustav fizički načini blokadu ili da vam drugom bojom (crvenom, primjerice) pokaže koji dio teksta curi.
Mnogo fotografija? Mass edit, molim!
Prilikom izrade fotogalerija nerijetko se dogodi da sve fotografije sadrže istu ključnu riječ, opis ili autora. No, svaka se fotografija u pravilu obrađuje kao zasebna jedinica. Svaki novinar bi u CMS-u želio vidjeti mogućnost velikog broja fotografija. Drugim riječima, označiš desetak fotografija u galeriji i na sve primijeniš istu ključnu riječ. Opet sitna, ali vremenski izuzetno bitna promjena.
Sve na jednom mjestu
Da bi unos više desetaka članaka u CMS i njihovo manevriranje bili jednostavni, poželjno je da se srodne akcije odvijaju u istom prozoru.
Ne želimo za jedan članak i njegovih nekoliko elemenata imati otvoreno sedam tabova i raditi po dva, tri nepotrebna koraka samo zato što se programerima to činilo kao sekunda vremena.
Idealno je da se unos svih elemenata članaka može obaviti iz jedne pozicije te da vam drugi otvoreni tab služi za izmjenu naslovnice.
Operativne statistike & kontrole
Kao urednik želim u svakom trenutku znati tko je autor kojega članka, tko je bio posljednji u njemu i napravio posljednju promjenu, koliko ljudi trenutačno radi u sustavu i gdje se nalaze te tko je trenutačno u editoru naslovnice. Također, želim jednostavnu mogućnost promjene ovlasti svima koji su u CMS-u i želim mogućnost otključavanja/zaključavanja svih članaka na kojima se radi. Olakšava život, vjerujte.
Kakav CMS vi želite ili radite?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Daniel Ferenc
26. 03. 2010. u 11:28 am
Ja bih rekao da je, IMHO, najčešći problem korištenje generičkih i postojećih CMSova koje je vjerojatno teže modificirati, prilagoditi, ili im dodati nešto novo po zahtjevu klijenta nego napraviti novi CMS od nekog scratch-a. Tu ne mislim na potpuno novi CMS nego da recimo tvrtka i/ili freelancer ima neko vlastito CMS riješenje koje ima osnovne funkcionalnosti (članci, blog, komentari, user management) uz neki vrlo jednostavni template engine pa se to sve skupa vrlo brzo prilagodi ili proširi, ovisno o potrebama kupca.
Nisam freelancer niti (trenutačno) radim ovako nešto za nekog klijenta svoje kompanije ali radim sad već 2. iteraciju vlastitog CMSa koji je baziran na PHPu, CodeIgniteru i PostgreSQLu. CMS trebam za neke osobne potrebe i sitne projekte i isprobao sam vjerojatno 20 različitih riješenja dok nisam shvatio da mi manje vremena treba da svaki put prilagodim svoje “bare bone” riješenje nego da pokušam u npr. Joomlu ubaciti nekakav registration/login bridge prema vBulletinu (ovo je samo glupi primjer from the top of my head).
I kao dugogodišnji developer web servisa u raznim programskim jezicima mogu još reći da je uvijek lakše održavat i mijenjat svoj kod nego pokušati shvatiti tuđi i na osnovu tuđe logike upogoniti vlastitu logiku (tu mislim na logiku razmišljanja developera a ne business logiku).
I da na kraju još pohvalim odličan članak sa puno dobrih ideja i savjeta!
sloser
26. 03. 2010. u 11:29 am
Ključna stvar je uključiti urednike u izradu CMS-a, pitati ih što im treba i imati CMS koji se može prilagoditi. Ono što se nama u emusoft-u pokazalo kao problem, je to što su urednici (pogotovo stara grada novinara) naučeni na neke strarije CMS-ove koji imaju ne baš najbolja rješenja, pa im treba pokazati da se neke stvari mogu napraviti i na drugačiji i jednostavniiji način.
Goran Peuc
26. 03. 2010. u 11:36 am
Nivas razmišlja već neko vrijeme napraviti neku otvorenu verziju Nivas Vudu CMSa kojoj bi bilo tko mogao pristupiti. Taj CMS ne bi ništa kontrolirao, samo bi bio tu kao dummy pokazni primjerak koji bi se svake noći u 00:00 resetirao nazad na nulu (pobrisao sve što su zainteresirani posjetitelji preko dana unjeli).
Budući je Nivas Vudu produkt godina i godina rada sa klijentima i njihovih direktnih zahtjeva, sve u njemu je napravljeno tako da ga KLIJENTI mogu koristiti. A ti klijenti su zbilja bili šaroliki, od novinarskih redakcija, preko multimedijalnih divova (MTV), do hard-core corporate (Croatia Osiguranje) i webshopova (Kolektiva). Dakle, nije da se 10 programera sjelo i napravilo CMS kako bi oni to htjeli, nego direktan input od klijenata je kreirao veliku većinu logike. Nebojša je jedan od tih vrijednih inputa putem kojeg smo napravili neke stvari.
Ova logika produkcije se ispostavila kao vrlo dobra (no shit Sherlock, ali moram reći =)
Danijel
26. 03. 2010. u 12:34 pm
Programiram svoj CMS i ovaj članak će mi vjerojatno mnogo pomoći pri dizajnu korisničkog sučelja te nekih novih mogućnosti (recimo, mislim da ću pokušati integrirati ovakav cropper).
Problem kod open source CMS-ova je što su često vrlo komplicirani za korištenje običnim klijentima (čak i WordPress), a ovakav input od urednika mnogo će pomoći nama koji zapravo radimo na CMS-ovima :))
Vanja Bertalan
26. 03. 2010. u 1:17 pm
Ključna stvar je da one-size-fits-all pristup ne radi. Baš grdo faila. I tu najčešće padaju generički / out-of-the-box / opensource CMS-ovi. A ako bi i htio dublje zakopati i promijeniti UX ili workflow – nije jednostavno plus velike su šanse da će postojati problemi kod nadogradnje na novu verziju.
Nebojša je odlično opisao proces u velikoj redakciji, s velikim brojem objava po danu i velikom posjećenosti. Urednik nekog drugog online magazina koje recimo radi sam, ima osjetno manje dnevnih objava itd. ne treba toliko mogućnosti. Čak suprotno, neće biti sretan, smetat će mu hrpa stvari koje ne koristi. Npr. ne treba mu x statusa članka (draft, lektorirano, odobreno, objavljeno) jer odluke donosi samostalno i jedino što mu treba je published/not published. Ista stvar sa zaključavanjem članaka, editorom za naslovnicu / kategorije. Takvih primjera ima more.
Ključ je pogoditi balans potreba i mogućnosti, a to ide jedino kroz dobar dijalog s klijentom, analizu situacije, workflowa, uredničke politike. I to ne sa managementom nego s ljudima “na terenu”, urednicima, novinarima, fotografima.
3kolone
26. 03. 2010. u 1:25 pm
Odličan članak i sve što kažeš stoji, međutim kao developer ponekad bi mogao reći samo jedno … Tvoje je da unosiš tekst, a ne da izvodiš neke fancy akrobacije u CMS-u, CMS treba biti čim više user-friendly, ali istovremeno ne bi trebao dozvoliti previše slobode. Jer nisu ni urednici uvijek cakum pakum, pa više stvari pokvare, nego što bi i trebali, ako u CMS-u ima previše slobode. Ovo je nekakvo iskustvo s developerske strane, s tim da naglašavam da sve što si napisao u članku sa strane urednika stoji da se ne bi krivo razumjeli.
Mario Kostelac
26. 03. 2010. u 10:59 pm
Sjajan članak.
Mislim da bi si developeri češće trebali postavljati pitanje kome je namijenjen njihov proizvod.
Nakon ovog članka mi se nameće i pitanje “kome je wordpress namijenjen i trebaju li ga koristiti portali koji nemaju veze sa bloganjem?”. Sve više portala se počinje vrtit’ na WP-u, a nisam siguran koliko je prilagođen potrebama takvih portala. Jedan CMS ne može biti primjenjiv na sve sfere.
Danas sam baš pisao o problemu s kojim smo se susreli prelaskom na WordPress sa znatno jednostavnijeg sustava – “Editori ne vole Dashboard? Presumjeri ih!” (lang = EN http://ow.ly/1rqYw)
Nebojša Grbačić
27. 03. 2010. u 1:10 pm
Vanja, ja na Globusu radim sve sam i u relativno sporom ritmu i statusi članaka su mi super, obzirom da imam memoriju ribe! 🙂 Ostalima hvala na hvala! 🙂 Mislim da je strašno bitno da developeri i urednici zajedno krčkaju po CMS-u i pritom ne mislim na savjete poput “jel’ mi može ovo ovdje iskočiti kad stisnem ovaj tu gumb’! : ))
Zorin
27. 03. 2010. u 9:39 pm
@Nebojša – kad bi barem svi tako razmišljali posao bi svakako bio puno kvalitetniji i ugodniji za obje strane, i developere i urednike.
Tu se uvijek javlja stara dilema za korisnike – prisiliti se na rad na nekom postojećem CMS-u (koji do određene mjere zadovoljava osnovne potrebe) ili raditi custom CMS gdje korisnik definitivno mora biti maksimalno uključen ali pod pretpostavkom da ima dovoljno znanja o sustavu i zna prenijeti informacije/zahtjeve developeru.
Vanja je odlično pogodio veliku slabost “gotovih” rješenja na kojima se rade neki custom zahvati, upgrade=problem, no uz pažljivo planiranje to nije nerješiv problem.
@Goran – logičan potez osobito ako je proizvod spreman za takav oblik prezentacije (a vjerujem da je)
Ivan Maros
27. 03. 2010. u 10:41 pm
Mislio sam duži komentar pisati, ali u međuvremenu se pojavio Vanja… Dakle, ovi svi zahtjevi su specifičan slučaj gdje treba postojati određena (veća) redakcija koja se svakodnevno bavi unosom i obrađivanjem sadržaja news portala i ove sve mogućnosti su u tom slučaju poželjne. Ali u bilo kojem drugom slučaju ovo sve je too much. Nije bit u programiranju, nego u samom korisničkom sučelju. Takve stvari mogu jako smetati i djelovati zbunjujuće.
Dakle, većinu stvari ovdje koje si naveo Nebojša ja ne bih stavio u defaulnu verziju CMS-a za news portal, nego bih ih postavio točno na zahtjev nakon što urednici (naravno u dogovoru sa developerima) ustanove koje im sve stvari trebaju. I to na takav način na kojem će ga za točno taj portal urednici (novinari, administratori, moderatori, …) koristiti najlakše.
A kao drugo, sami CMS, generalno gledajući po meni treba biti takav da ga može koristiti novinar (ili bilo koji korisnik) kojemu se daju pristupni podaci, a napredne mogućnosti da su tu, ali da ne smetaju i da ne zbunjuju. I da ne treba tečaj završiti za sami CMS da bi se mogao koristiti…
A jeb$%& ispade duži 🙂 Sve pohvale za članak i temu…
IgorB
29. 03. 2010. u 1:47 pm
Koristimo Liferay Portal. Portal dolazi s CMS rješenjem koje ima skoro sve funkcije osim crop-anja slika. Napominjem da je CMS samo dio onog što portal može a najbolje je to da je potpuno besplatan obzirom da je open source.
Naravno, inicijalne postavke, gradnja predložaka, izgled, uštimavanje sustava po ukusu urednika zahtjeva angažman inženjera ali ono što nakon toga pruža je uistinu impresivno. Bacite pogled na http://www.liferay.com tamo su linkovi za download, upute i sl.