Nakon što je Dave Trott iz Velike Britanije otvorio ovogodišnju Blogomaniju, na scenu je izašao Ivan Ćosić koji je govorio više o pričanju priča - tzv. storytelling. Ćosić je započeo svoje predavanje izjavivši da je nakon 15 godina rada u dizajnerskoj i marketinškoj industriji, na kraju i sam odlučio da otvori firmu kako bi brendovima još više pomogao oko kreiranja sopstvenog identiteta i podizanja svesti o brendu.
Nakon što je Dave Trott iz Velike Britanije otvorio ovogodišnju Blogomaniju, na scenu je izašao Ivan Ćosić koji je govorio više o pričanju priča – tzv. storytelling. Ćosić je započeo svoje predavanje izjavivši da je nakon 15 godina rada u dizajnerskoj i marketinškoj industriji, na kraju i sam odlučio da otvori firmu kako bi brendovima još više pomogao oko kreiranja sopstvenog identiteta i podizanja svesti o brendu.
Svi volimo priče
“Priče su veoma moćne i one nam omogućavaju da šetamo kroz prostor i vreme” – istakao je Ćosić. Priče nam omogućavaju da se setimo ljudi i događaja, da se vratimo u svet mašte i upravo iz tog razloga one igraju veoma veliku ulogu u našim životima.
Priče su putanja kojom se aktivira naša mašta.
Ljudi se poistovećuju sa glavnim akterima neke radnje – oni dele njihovu sreću i radost, ali i bol i tugu. U priču ulazimo sa dosta empatije te je sasvim logično da ona ostavlja tako veliki uticaj na nas. Statistnika često nije bitna, već je srž u priči koju ćemo plasirati našoj publici.
Kao uspešan primer pričanja jedne takve priče, naveo je Steve Jobsa i promotivnu kampanju koju je Apple sproveo kada je 2001. godine predstavio prvi iPod. Umesto da se fokusiraju na tehničke karakteristike uređaja koje su u to vreme bile superiorne u odnosu na konkurente, ljudi iz marketinga odlučili su da pošalju jednostavnu poruku: iPod – uređaj na koji staje 1000 vaših pesama.
Priče su glavna komponenta svesti o brendu
Pored nekoliko uspešnih primera pričanja priče sa strane brenda, Ćosić je pomenuo i veliku kampanju koja se odigrala u Mičigenu a koja je rezultovala spašavanjem gradske biblioteke. Građani su svojevoljno pristali da se porez poveća za 0.7% zarad spasavanja desetina hiljada vrednih knjiga.
Šta ih je na to nateralo? Priča o istim tim knjigama koje će se spaliti ukoliko biblioteka ne bude spašena. Sama pomisao na takav čin izazvala je snažnu emotivnu reakciju kod glasača i odluka je doneta – povećati porez i spasiti knjige.

Pored ovih primera, Ivan Ćosić naveo je i nedavnu akciju fondacije Make a Wish, u kojoj je Miles Scott (dečak koji je oboleo od leukemije), na dan postao Betmen, preuzevši San Francisco pod svoj patronat i spasivši ga tako od Jokera. Intenzitet emocija je bio toliko jak da je priča obišla čitav svet u veoma kratkom vremenskom periodu, a danas gotovo da nema osobe koja nije čula za akciju Batkid.
Za kraj, Ćosić je istakao da su najjednostavnije priče uobičajeno i one najbolje. On je dodao da se proces kvalitetnog brendiranja treba što više pojednostaviti i da se jednostavno mora napraviti dobra stvar. Ukoliko uspemo da ispričamo dobru priču, ona će se dalje deliti kroz svakodnevni razgovor, medije i društvene mreže.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.