Profesio: Svijet zapošljavanja se promijenio, a mi smo u tome pronašli nišu
Foto: Marin Pavlović

Svijet zapošljavanja se promijenio. Ova zagrebačka tvrtka u tome je pronašla svoju nišu

Na krilima globalnog trenda i kod nas su u usponu agencije koje nude bitno drugačije, na klijente usmjereno i digitalizirano iskustvo zapošljavanja.

Za tvrtke koje žele svoje poslovanje širiti globalno pronalaženje odgovarajućih zaposlenika na novim tržištima može biti vrlo zahtjevan, pa i izazovan proces.

Svjetski gospodarski forum kao rješenje tog problema preporučuje pristup poznat kao Employer of Record (EoR), koji tvrtkama omogućuje zapošljavanje u stranim zemljama bez osnivanja pravne osobe na lokalnoj razini, osiguravajući zakonsku i regulatornu usklađenost.

To, između ostalog, podrazumijeva prepuštanje poslova poput, primjerice, obrade plaća, poreza, beneficija i ugovore o radu tvrtkama koje se time bave na određenom tržištu. Ideja je pojednostaviti proces zapošljavanja, poboljšati operativnu učinkovitost i svesti pravne komplikacije za tvrtke na najmanju moguću mjeru.

Procjenjuje se kako je gobalno tržište EoR usluga 2022. godine vrijedilo 1,8 milijardi američkih dolara. Do 2032. bi se trebalo udvostručiti, na 3,7 mlrd. USD.

Niša u moru agencija

U Hrvatskoj se EoR-om bavi Profesio, tvrtka pokrenuta 2018. godine. U to se vrijeme počeo mijenjati dugogodišnji trend pristupa i komunikacije na tržištu rada.

Poslodavci su se sve češće nalazili u poziciji u kojoj su trebali kontaktirati buduće zaposlenike, umjesto obrnuto. Oglasi za zapošljavanje zbog toga više nisu bili podjednako učinkoviti, pa se primjena aktivne potrage za zaposlenicima – ranije rezervirana za ljude koji su trebali popuniti više izvršne pozicije – raširila i na druge segmente. S druge strane, s rastom IT industrije došlo je i do povećanja potražnje za privremenim zapošljavanjem.

Kako je Netokraciji rekao njegov glavni izvršni direktor Vanja Horvat, Profesio je nastao kao odgovor na ta dva tržišna trenda.

Shvatili smo kako postoji niša u moru agencija koju možemo popuniti. Pojavila se potreba za znatnim povećanjem kvalitete EoR-a. Naime, ustupljeni zaposlenici više nisu bili obični niskokvalificirani radnici, već i IT zaposlenici te njihovi krajnji poslodavci – internacionalne tvrtke.

Freelanceri mogu uživati benefite kao stalno zaposleni

Cilj je bio otići korak, dva dalje od klasičnog posredovanja u zapošljavanju, ponuditi klijentima veću dodanu vrijednost, ali i obuhvatiti dosad slabije zastupljene kategorije zaposlenika.

Tako je, recimo, Profesio specifičan i po tome što im je fokus na slobodnim strijelcima (freelancerima). U prilog im je išao pritisak države na freelancere koji rade samo s jednim naručiteljem ili malim brojem njih, što je potaklo potražnju za uslugama i platformama EoR. Profesio im nudi mogućnost rada kao da su stalno zaposleni.

Vidim samo benefite za freelancere kad je riječ o zapošljavanju putem usluge EoR. Rješava im problem, omogućava im zapošljavanje i kad poslodavac nije spreman za takav aranžman, pruža im sigurnost, stavlja ih na istu ili sličnu razinu kakvu imaju zaposlenici stranih tvrtki u njihovim matičnim državama.

Više od posrednika u zapošljavanju

Iako su većinski u stranom vlasništvu, sjedište im je u Zagrebu. Trenutno upravljaju s oko 180 ustupljenih radnika i pružaju usluge na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Prošlu su godinu završili s oko 2,6 milijuna eura prihoda.

Direktor razvoja prodaje Matija Mirković komentira kako takve brojke mogu zahvaliti opsegu i kvaliteti onoga što nude. Primjerice, pri usluzi traženja i selekcije (headhunting) zaposlenika rade sa svim razinama kandidata – od specijalističkih, ekspertnih i menadžerskih do izvršnih profila.

Također se bave i pronalaženjem te uvozom stranih radnika u Hrvatsku.

Međutim, Profesio nije obična agencija za posredovanje u zapošljavanju. Nude široku lepezu usluga u području ljudskih resursa, računovodstva, savjetovanja i treninga, istraživanja tržišta

Mirković posebno izdvaja privremeno zapošljavanje, odnosno ustupanje radne snage (već spomenuti EoR).

Naši klijenti i kandidati mogu očekivati najvišu razinu usluge jer je sve u potpunosti digitalizirano. Platne liste dolaze radnicima na e-mail, možemo ih slati na hrvatskom ili engleskom jeziku. Sve se radi u Microsoft Navisionu. Možemo se vrlo brzo prilagoditi prilagoditi klijentu i njegovim potrebama. Uvijek tražimo najbolje rješenje za njih kao korisnike i za radnika kojeg zapošljavamo.

“Naši česti korisnici su velike platforme koje nisu prisutne u Hrvatskoj”

Ideja je klijentima olakšati poslovanje, omogućiti im da se bave svojim temeljnim poslovanjem, dok im Profesio služi kao podrška i baza za zapošljavanje. Također, cilj je olakšati dolazak stranim tvrtkama koje nemaju pravni entitet u Hrvatskoj.

Naši česti korisnici su velike platforme koje nisu prisutne u Hrvatskoj, pa im mi služimo kao produžena ruka za domaće tržište. Posebno se tu ističu IT i ICT industrija, ali imamo zaposlenike raznih razina iz različitih industrija.

Takva tvrtka može računati na raznovrsne usluge, u rasponu od savjetovanja o specifičnostima domaćeg tržišta kad je riječ o plaćama i radnom pravu do osiguravanja službenog vozila za zaposlenike.

Savjetnici u svakom dijelu procesa

U slučaju usluge traganja za zaposlenicima potrebno je upoznati klijente s trenutnom situacijom na tržištu, s naglaskom na to koliko je teško ili lagano naći profil koji im je potreban.

Mi smo boutique agencija sa senior konzultantima, zbog čega imamo klijente koji s nama rade niz godina. Naši konzultanti su dedicirani prema pozicijama i industrijama, tako da klijenti iz prve ruke mogu dobiti savjete i informacije s tržišta.

Savjetuju ih od samog početka: od toga koliko moraju biti brzi zbog situacije na tržištu, koliki rang plaća je potrebno osigurati za određeno radno mjesto, kakav ugovor o radu ponuditi kandidatima, kako prezentirati tvrtku i poziciju kod upoznavanja s kandidatima (employer branding), a pomažu i oko izrade opisa pozicije koji će kasnije biti objavljen kao oglas.

Zašto je savjetovanje potrebno? Pa, kod privremenog zapošljavanja ili ustupanja radne snage klijenti imaju puno pitanja i nedoumica, naročito oko Zakona o radu.

Kada na hrvatsko tržište dolaze strane tvrtke, detaljno ih upoznajemo s našim Zakonom o radu, što je sve potrebno osigurati zaposlenicima, koje su tržišne prakse, kako izgleda platna lista, kakve neoporezive isplate možemo osigurati radnicima, kakav ugovor o radu ćemo pripremiti za radnike i slične pravne i administrativne savjete.

I u takvim situacijama igraju više uloga, opslužujući i klijenta i radnika.

Moramo uvijek predložiti rješenje s kojim su svi zadovoljni.

Suradnja na zadovoljstvo svih

Uz sve to, tijekom samog selekcijskog procesa može doći do raznih situacija s kandidatima koje je teško predvidjeti. Zato Profesio nudi podršku sve dok kandidat prvi dan ne dođe na novo radno mjesto. Podrška obuhvaća i kandidate za posao, koje savjetuju kako se što kvalitetnije predstaviti budućem poslodavcu. Ta je usluga za njih besplatna.

Mirković ukratko opisuje kako teče postupak traženja potencijalnih kandidata i regrutiranja.

Obično kada klijent odluči naručiti projekt traženja i selekcije, u Profesiu prvo održimo radni sastanak na kojem se upoznajemo s izazovom koji klijent ima i kakvu osobu treba. Nakon toga predstavljamo klijentu strategiju samog procesa, kako bismo pristupili potencijalnim kandidatima te na kojim kanalima bi oglašavali otvoreno radno mjesto.

Kada imamo prve zainteresirane kandidate slijedi kratak telefonski razgovor u kojem mi predstavimo kandidatima našeg klijenta i poziciju, a i oni nama ukratko predstave sebe. Zatim slijedi intervju s kandidatom, nakon čega predstavljamo kompletan profil našem klijentu. Podrška smo im kod organizacije intervjua, do kraja procesa i prvog radnog dana odabranog kandidata.

Ako ste zainteresirani – bilo kao poslodavac ili kao zaposlenik – možete im se izravno javiti. Predstavit će vam kako usluga izgleda, napraviti kalkulaciju troškova, izraditi nacrt ugovora o radu i odgovoriti na pitanja.

Prođe li sve kako treba, ponudit će objema stranama ugovor o suradnji.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?