Što stoji iza dobrog dizajna koji povećava broj korisnika, aktivnost pa i poslovne rezultate?

Svaki projekt agencije FIVE koji su prezentirali na svom webu ističe jedan od bitnih rezultata za taj digitalni proizvod: 32% aktivnih tjednih korisnika, 5.8x uvećani prihodi, 6 mjeseci do MVP-a, 62% korisnika koji se vraćaju aplikaciji… Niz se nastavlja, od broja korisnika do njihove aktivacije.

Što stoji iza tih rezultata? Super korisne funkcionalnosti, jednostavnost korištenja, izvrsno istraživanje korisnika…

Iako se uvijek priča o tome kako je jednostavnost i intuitivnost korištenja nekog digitalnog proizvoda bitna, potencijal dizajna – da može utjecati na uspjeh i neuspjeh nekog proizvoda i na kraju, na poslovni uspjeh firme koja ga lansira – nerijetko se previdi.

Međutim, dizajn aplikacije je prvi dodir korisnika s aplikacijom o kojem će dugo biti uvjetovan svaki njegov korak kroz istu. Kako je organiziran dizajnerski tim koji je usmjeren na rezultate i koji jasno kroz faze zna kako utjecati dizajnom na uspješnost konačne aplikacije otkrila nam je Suzana Košćak, Design Director u FIVE agenciji.

Što čini dobar produktni dizajn?

Suzana u agenciji FIVE, koja je od prošle godine dio Endava grupe, radi više od 5 godina gdje je napredovala od senior produkt dizajnerice do Design Directora. Njezine obveze i odgovornosti su se u tom periodu prilično mijenjale, tako da danas najvažniji dio njezinog posla uključuje briga za tim i ljude koji čine taj tim:

Kao lead dizajner sam naravno najviše vremena provela radeći na samom projektu i mentoriranju ljudi na istom. Iskustvo rada na različitim projektima, s različitim klijentima i timovima je nešto što me oblikovalo kao dizajnera. Danas mi je dio odgovornosti podijeljen na više aspekata kao što su tehnička izvrsnost, Career Coaching, proces zapošljavanja, rad na istraživanju za dizajn tim, rast vještina, procesa i inovacija unutar tima.

A kao što su se mijenjali sami procesi u agenciji tako se mijenjalo i Suzanino razmišljanje o tome što čini dobar produktni dizajn.

Prije 5 godina (na samom početku mog rada u Fiveu), to je bio poprilično nepoznat teritorij u kojem je bilo mnogo eksperimentiranja, no danas je već jasno definirano. Možda je najbolji primjer samo vrijeme kojeg sada još više ulažemo u razvoj dobrog proizvoda. Vrijeme je na neki način povezano s procesima. Naravno, jasno definirani procesi nisu uvijek recept za dobar krajnji produkt, uvijek treba sve prilagoditi potrebama i ciljevima određenog projekta.

“Uvijek se trudimo napraviti najbolji match dizajnera i projekta”

Dizajnerski tim agencije FIVE kroz godine je izgradio jasno definiranu strukturu i raspodjelu odgovornosti te svi međusobno dijele znanje, feedback na rad te osmišljavaju nove inicijative, pojašnjava Suzana:

Ono što mi je super da inicijative dolaze od samih ljudi unutar tima, nedavno smo krenuli raditi na projektu izrade plakata koji će krasiti zidove ureda agencije u Hrvatskoj. Što se tiče samih projekata, imamo jako široku lepezu od kratkoročnih do dugoročnih projekata. Raspored po projektima jako ovisi o samom projektu. Na njima minimalno rade dva dizajnera: jedan senior dizajner koji ujedno preuzima ulogu mentora drugog dizajnera. Uvijek se trudimo napraviti najbolji match dizajnera i projekta, uzimajući u obzir sve potrebe.

Kao direktorica produktnog dizajna, Suzana danas vodi tim od 35 dizajnera, a kako su u potrazi za novim kolegama, taj broj će još više rasti. U tako velikom timu, navodi kako im je trenutno najbitnije da zadrže i njeguju zdravu kulturu rada.

Čini mi se da u proteklih godinu dana tema burnouta sve više izlazi na površinu i to je upravo ono što želimo prevenirati. To je uvelike i razlog zašto inzistiramo na minimalno 2 dizajnera na projektu. Također, učimo dizajnere prioritizirati zadatke na projektima tako da ne budu “zatrpani” i da se ne dovedu do burnouta.

Kako izgleda proces dizajniranja digitalnih proizvoda u agenciji FIVE?

Tipičan razvojni proces za njih kreće s Discovery fazom u kojoj kroz različite aktivnosti zajedno s klijentom definiraju ciljeve samog proizvoda. Od istraživanja tržišta, definiranja korisničkih persona i puteva do planiranja growth i user acquisition strategija.

U inicijalnoj Discovery fazi usko surađujemo s glavnim dionicima prilikom čega stječemo duboko razumijevanje njihovog poslovanja i korisnika, kao i sve tehničke aspekte. To uključuje intervjue s dionicima, definiranje ciljeva proizvoda, analizu postojeće analitike te intervjue sa samim korisnicima. Postavljamo pitanje zašto, osluškujemo probleme korisnika, i samog klijenta. To nam je teren za uvođenje kvalitetnih praksi koje u konačnici utječu na uspješnost korištenja digitalnog produkta.

Potom, koristeći zaključke iz inicijalne faze, razvijaju low fidelity prototip koji testiraju s ciljanim korisnicima i ponavljaju sve dok ne budu sigurni u svoja rješenja.

U posljednjem koraku Discoveryja odlučujemo o prioritizaciji funkcionalnosti. Taj se proces temelji na svih dosadašnjim aktivnostima Discoveryja. Iz ove faze izlazimo s dogovorom o opsegu MVP-a i planom za dizajn i development.

Nakon Discoveryja slijede UX faza, zatim validacija, UI faza i handoff iliti predaja.

Sljedeća je faza dizajna u kojoj pratimo standardni proces s informacijskom arhitekturom – UX dijelom kojeg validiramo s korisnicima. Nakon validacije primjenjujemo vizualni dizajn koji se bazira na brandingu samog klijenta. Završna faza je izrada dizajn sistema i handoff development timu.

Uvijek spremni za zaokret plana

Ipak, Suzana ističe da procese konstantno mijenjaju i prilagođavaju ih.

Rekla bih da najviše učimo sa svakim novim projektom te prilagođavamo proces potrebama klijenata.

Dodaje kako im se znalo dogoditi da su zbog inicijalne Discovery faze kompletno promijenili proizvod koji su planirali raditi. Iako im je klijent prvotno došao s idejom mobilne aplikacije, nakon istraživanja zaključili su da bi bolja opcija bila web aplikacija.

Zaintrigirana takvim obratom, zanimalo me i općenito – kako njihove dizajnerske odluke utječu na to koliko uspješno se korisnici koriste aplikacijom? Suzana pojašnjava kako se većina bitnih odluka oslanja upravo na njihove procese i kako kao dizajneri u agenciji FIVE pristupaju produktu.

Znatiželja zašto je nešto izazov ili prepreka za korisnike nas često usmjeri u pravom smjeru da pristupimo s najboljom UX praksom. Jedan od primjera je Napster aplikacija, na kojoj smo radili na poboljšanju playliste.

Klijent im je prenio kako korisnici nisu zadovoljni procesom kreiranja playliste. No, iz Google Play i App store komentara nisu mogli puno više saznati od: “Playlist creation sucks”. Odlučili su istražiti zašto.

Proučili smo analitike, poslušali feedback, prošli kroz testiranje s korisnicima i uočili uzorke koji bi mogli utjecati na korisničko iskustvo i njihovo zadovoljstvo. Kroz taj proces uočili smo koja rješenja bi najbolje odgovarala samim potrebama korisnika. Nakon implementacije novog flowa bilo je super vidjeti povratnu informaciju kroz analitike, a i pozitivan feedback. Uz promjene koje smo uveli, samo vrijeme kreiranja playlista povećalo se te se smanjio drop-off korisnika za 300%.

Dobar proizvod može doći samo od dobrog tima

Uz sve posložene procese, dobar produktni dizajn se ipak na kraju dana svodi na dobro uigran dizajnerski tim.

Dosta vremena ulažemo u onboardanje ljudi u sve procese, stavljajući ih na projekte gdje to mogu i naučiti. Isto tako trudimo se promovirati i primjenjivati kulturu shareanja feedbacka, koji je jako bitan za razvoj tima i identificiranju problema općenito u procesima. Rekla bih da je ovo povezano sa samom kulturom agencije gdje svi ljudi u timu utječu na to da na kraju dana dođemo do boljih procesa i samim time kvalitetnih proizvoda.

Onboarding novih članova im je zato veoma bitan, dodaje Suzana. Uz to što uvijek imaju svog onboarding buddyja u prvih par tjedana, nastoje se s njima i neformalno povezati kroz timska druženja.

Također brinemo da novi članovi, a i ostatak tima ima kvalitetnu komunikaciju i pristup svim potrebnim materijalima i alatima. Na raspolaganju svim dizajnerima je interna Notion dokumentacija koja služi kao vodič za nove zaposlenike, ujedno za prenošenje iskustava, isprobavanje novih alata i praksi te kao izvor znanja, stvaranja standarda i praćenja trendova u struci.

Što se tiče alata, Figma je standard kojeg se drže, no ovisno o potrebama klijenta koriste se i drugim alatima poput Sketcha, Adobea i Miroa (za vođenje radionica).

Agencija FIVE traži Senior Product dizajnera!

Suzana je veći dio svoje dizajnerske karijere provela u agenciji te ističe kako je takvom modelu u odnosu na rad u produktnoj tvrtki najviše privlači rad na različitim projektima. Ipak, naglašava kako rad u agenciji nije za svakoga:

Najbolje je probati raditi i jedno i drugo te vidjeti kome što više odgovara. Svaki način rada ima svoje prednosti i mane. Agencijski način rada je više nepredvidljiv jer ne možete sa sigurnošću reći koji projekt ili koji klijent će doći sljedeći, dok in-house projekti imaju određenu “nišu” za koju rade. Neki dizajneri vole raditi na long-term projektima, dok drugi uživaju mijenjati projekte češće što im agencijski način rada omogućava.

Ono što se meni sviđa kod agencijskog načina rada je definitivno rad na različitim projektima. Iz osobnog iskustva mogu reći kako sam često mijenjala projekte – samim time sam i brže prolazila kroz razne procese, te dobila šire znanje.

Za kraj, zanimalo nas je i što joj je bitno kod budućih kolega kad su u pitanju vještine i iskustva. Suzana ne dijeli puno detalja o kompetencijama, više joj je važan stav osobe:

Mislim da je timu najbitnije da osoba ima volju i želju za učenjem. Naravno, za to je potreban mindset u kojem ego ne vodi glavnu ulogu, već želja za napredovanjem.

Zanima li vas više detalja kakve rezultate postižu proizvodi agencije FIVE te koje pozicije imaju otvorene svakako posjetite njihov službeni portfelj i stranice karijera.