Istraživanje o povjerenju građana u digitalnu ekonomiju

Bez iznenađenja: Hrvati vole internetsku kupovinu i bankarstvo, ali ne i javne servise

U kojoj mjeri Hrvati koriste usluge online plaćanja, koliko ih kupuje preko interneta te što ih pritom najviše brine, što zamjeraju domaćim web trgovcima, samo su neka od pitanja na koje je odgovor dalo istraživanje o povjerenju građana u digitalnu ekonomiju provedeno tijekom veljače ove godine. Rezultate istraživanja za Netokraciju je prokomentirao Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum Mobile koja je provela istraživanje u suradnji s agencijom Zrika i drugim partnerima.

Privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno, rekao je Ivo Špigel
Privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno, rekao je Ivo Špigel

Tijekom veljače 2016. godine, tvrtka Perpetuum Mobile s partnerima provela je istraživanje kako bi saznala stavove građana prema različitim aspektima života i rada u digitalnoj ekonomiji. U istraživanju je sudjelovalo više od 6500 osoba koje su dale odgovore na pitanja od korištenja internetskog bankarstva do online kupovine, a čiji su rezultati predstavljeni danas. Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum Mobile istaknuo je kako nije bilo većih iznenađenja te da su rezultati na razini očekivanih.

Prema istraživanju, 47 posto građana koristi usluge internetskog bankarstva, a njih 26 posto usluge mobilnog bankarstva. I jedan i drugi podatak ispod su europskog prosjeka, od 57 posto korisnika internetskog, odnosno 33 posto mobilnog bankarstva. Komentirajući ove brojke, Špigel ističe:

Hrvatska, nažalost, po relevantnim indikatorima, a prije svega po DESI indeksu, ne spada u razvijenije “digitalne ekonomije” što i ovi indikatori, odnosno rezultati, potvrđuju.

Istraživanje se također pozabavilo navikama građana kad je u pitanju online kupovina. Tako je 65 posto ispitanika reklo kako kupuje preko interneta, a od toga je njih 78 posto u proteklih godinu dana na ovaj način kupovalo pet ili više puta. Kad je riječ o tome što najčešće kupuju, odnosno plaćaju, na prvom su mjestu knjige, softver i tehnička oprema, zatim slijedi plaćanje računa, plaćanje usluga poput zrakoplovnih karata te ulaznica za različita kulturna događanja. Plaćanje na internetu najčešće se odvija putem kreditnih kartica (76 posto), slijedi PayPal (72 posto), internetsko bankarstvo (58 posto), zatim mobilno bankarstvo (24 posto), a zanimljivo je kako jedan posto građana koristi i Bitcoin. Na pitanje možemo li očekivati porast ovakve vrste plaćanja Špigel objašnjava:

Teško je proricati sudbinu Bitcoina. Nama je kao organizatorima bilo drago vidjeti da se, iako u malom postotku, ipak javio određeni broj korisnika koji ga koristi. Digitalne i virtualne valute će, očekujemo, s vremenom imati sve više korisnika kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Većina građana ne koristi javne digitalne usluge

Prema istraživanju tek manji dio građana koristi javne digitalne usluge, njih 39 posto koristi uslugu e-Građani, isto toliko ih koristi uslugu e-Pošta, a 28 posto uslugu e-Račun. Komentirajući ove rezultate, Špigel ističe kako su u tom području napravljeni određeni pomaci, ali da je i dalje riječ o prvim koracima:

Postojeće usluge treba znatno unaprijediti u smislu funkcionalnosti, dizajna i korisničkog iskustva. Dodatno, osobito kada je riječ o uslugama središnje države i javne uprave, potrebna je njihova snažna promocija koje gotovo da i nema. Sve članice Europske unije imaju svog “digitalnog lidera” (digital champion) i to su u pravilu istaknuti poduzetnici ili druge javne osobe koje tu funkciju vrlo aktivno provode. I mi smo imali “digitalnog lidera” u mandatu prošle Vlade, no on je bio toliko samozatajan da to gotovo nitko nije znao ili primijetio. Što se aktualne Vlade tiče, vidimo da niti na razini ključnih, medijski eksponiranih osoba poput ministara ili šefova tajnih službi nema odluka tjednima ili mjesecima, pa se vjerojatno ne trebamo ni zanositi razmišljanjem o promociji digitalnih javnih usluga.

Briga za sigurnost

spigel_ekonomija_resize
Privatni sektor trebao bi biti puno aktivniji u promoviranju digitalnih usluga i digitalnog poslovanja (slika: Perpetuum Mobile Twitter)

Kad je riječ o povjerenju građana u banke, 18 posto ispitanih dalo je ocjenu odličan sigurnosti internetskog bankarstva, a njih 17 posto smatra da je istu ocjenu zaslužilo i mobilno bankarstvo. Sigurnost internetskog bankarstva ocjenom vrlo dobar ocijenilo je 44 posto građana, a njih 32 posto istu ocjenu dalo je mobilnom bankarstvu. Razlozi zbog kojih građani biraju online bankarstvo ne iznenađuju previše: 72 posto ispitanika je navelo dostupnost, a 20 posto ne želi čekati u redu u poslovnici.

Prema istraživanju, Hrvati su poprilično osviješteni kad je u pitanju sigurnost – 52 posto građana ne bi dopustilo da se prati njihovo kretanje u zamjenu za bolju ponudu ili promotivnu akciju, 75 posto ih koristi samo provjerene web stranice velikih prodavatelja, 68 posto ih ne pohranjuje nikakve osjetljive podatke na računalo, a 33 posto ih provjerava i sigurnosne certifikate stranica. Špigel objašnjava:

Hrvatske IT tvrtke, kako one specijalizirane za sigurnost, tako i one koje imaju šire kompetencije ali im je i sigurnost važna, posvećuju sigurnosti dosta pažnje. Ujedno, poslovni i tehnološki mediji poput, uostalom, i Netokracije, ističu i naglašavaju važnost brige o sigurnosti. Dodatno, i banke na svoj način educiraju građane o opasnostima i prijetnjama tako da se iz istraživanja vidi da su svi ovi zajednički napori urodili pozitivnim rezultatima.

Potrebno je veće zalaganje privatnog sektora

perpetuum istrazivanje

Kad je riječ o online kupnji, 45 posto ispitanika domaćim web trgovcima zamjera iste cijene kao i u klasičnoj trgovini, 42 posto visoku cijenu dostave, a 30 posto što nema dodatnih pogodnosti u odnosu na klasične trgovine. Pri tome su im najveći strahovi da neće biti zadovoljni onime što su naručili (38 posto), zatim se boje da neće dobiti što su naručili (28 posto), a njih 22 posto se brine da bi im netko mogao isprazniti bankovni račun. Na pitanje što priječi veći rast online trgovine u Hrvatskoj, Špigel odgovara:

S jedne strane inertnost samih trgovaca od kojih mnogi još ne razumiju da im je to ključ rasta, a s druge strane pak građana i poduzeća koji ne prihvaćaju dovoljno brzo napredne usluge.

Gledajući ukupne rezultate istraživanja, Špigel zaključuje kako privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno. Kao problem ističe prevelika očekivanja da država nekim svojim potezima unaprijedi okruženje i osigura iskorak prema digitalnoj ekonomiji, no napominje da to ne znači kako uloga države nije važna jer i na toj razini kaskamo i kasnimo. Dodaje kako bi privatne tvrtke, bile one male i velike, trebale biti puno ambicioznije i aktivnije u promoviranju digitalnih usluga i digitalnog poslovanja.

Naši poduzetnici prečesto misle da je “to za informatičare” ili “za IT tvrtke”. Nema sektora niti područja poslovanja, od proizvodnje automobila do poljoprivrede i svih drugih, koji ne doživljavaju radikalnu transformaciju pod utjecajem digitalne ekonomije. Trendovi su jasni i neizbježni – oni koji već sad ne razmišljaju o korjenitoj digitalizaciji svih aspekata svog poslovanja već sutra su osuđeni na zaostajanje za svojim naprednijim konkurentima, zvali se oni Uber, Airbnb ili nekako drugačije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Bitcoin obara rekorde: Prešao vrijednost 23.000 dolara (i konačno dospio u medije nakon 2017.)

Kako se Bitcoin uspoređuje s hrvatskom kunom? I zašto, osim ako ne pratite aktivno vijesti o njemu, niste o Bitcoinu puno čuli od 2017. naovamo - sve dok nije počeo ponovno obarati rekorde?

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.