Istraživanje o povjerenju građana u digitalnu ekonomiju

Bez iznenađenja: Hrvati vole internetsku kupovinu i bankarstvo, ali ne i javne servise

U kojoj mjeri Hrvati koriste usluge online plaćanja, koliko ih kupuje preko interneta te što ih pritom najviše brine, što zamjeraju domaćim web trgovcima, samo su neka od pitanja na koje je odgovor dalo istraživanje o povjerenju građana u digitalnu ekonomiju provedeno tijekom veljače ove godine. Rezultate istraživanja za Netokraciju je prokomentirao Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum Mobile koja je provela istraživanje u suradnji s agencijom Zrika i drugim partnerima.

Privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno, rekao je Ivo Špigel
Privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno, rekao je Ivo Špigel

Tijekom veljače 2016. godine, tvrtka Perpetuum Mobile s partnerima provela je istraživanje kako bi saznala stavove građana prema različitim aspektima života i rada u digitalnoj ekonomiji. U istraživanju je sudjelovalo više od 6500 osoba koje su dale odgovore na pitanja od korištenja internetskog bankarstva do online kupovine, a čiji su rezultati predstavljeni danas. Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum Mobile istaknuo je kako nije bilo većih iznenađenja te da su rezultati na razini očekivanih.

Prema istraživanju, 47 posto građana koristi usluge internetskog bankarstva, a njih 26 posto usluge mobilnog bankarstva. I jedan i drugi podatak ispod su europskog prosjeka, od 57 posto korisnika internetskog, odnosno 33 posto mobilnog bankarstva. Komentirajući ove brojke, Špigel ističe:

Hrvatska, nažalost, po relevantnim indikatorima, a prije svega po DESI indeksu, ne spada u razvijenije “digitalne ekonomije” što i ovi indikatori, odnosno rezultati, potvrđuju.

Istraživanje se također pozabavilo navikama građana kad je u pitanju online kupovina. Tako je 65 posto ispitanika reklo kako kupuje preko interneta, a od toga je njih 78 posto u proteklih godinu dana na ovaj način kupovalo pet ili više puta. Kad je riječ o tome što najčešće kupuju, odnosno plaćaju, na prvom su mjestu knjige, softver i tehnička oprema, zatim slijedi plaćanje računa, plaćanje usluga poput zrakoplovnih karata te ulaznica za različita kulturna događanja. Plaćanje na internetu najčešće se odvija putem kreditnih kartica (76 posto), slijedi PayPal (72 posto), internetsko bankarstvo (58 posto), zatim mobilno bankarstvo (24 posto), a zanimljivo je kako jedan posto građana koristi i Bitcoin. Na pitanje možemo li očekivati porast ovakve vrste plaćanja Špigel objašnjava:

Teško je proricati sudbinu Bitcoina. Nama je kao organizatorima bilo drago vidjeti da se, iako u malom postotku, ipak javio određeni broj korisnika koji ga koristi. Digitalne i virtualne valute će, očekujemo, s vremenom imati sve više korisnika kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Većina građana ne koristi javne digitalne usluge

Prema istraživanju tek manji dio građana koristi javne digitalne usluge, njih 39 posto koristi uslugu e-Građani, isto toliko ih koristi uslugu e-Pošta, a 28 posto uslugu e-Račun. Komentirajući ove rezultate, Špigel ističe kako su u tom području napravljeni određeni pomaci, ali da je i dalje riječ o prvim koracima:

Postojeće usluge treba znatno unaprijediti u smislu funkcionalnosti, dizajna i korisničkog iskustva. Dodatno, osobito kada je riječ o uslugama središnje države i javne uprave, potrebna je njihova snažna promocija koje gotovo da i nema. Sve članice Europske unije imaju svog “digitalnog lidera” (digital champion) i to su u pravilu istaknuti poduzetnici ili druge javne osobe koje tu funkciju vrlo aktivno provode. I mi smo imali “digitalnog lidera” u mandatu prošle Vlade, no on je bio toliko samozatajan da to gotovo nitko nije znao ili primijetio. Što se aktualne Vlade tiče, vidimo da niti na razini ključnih, medijski eksponiranih osoba poput ministara ili šefova tajnih službi nema odluka tjednima ili mjesecima, pa se vjerojatno ne trebamo ni zanositi razmišljanjem o promociji digitalnih javnih usluga.

Briga za sigurnost

spigel_ekonomija_resize
Privatni sektor trebao bi biti puno aktivniji u promoviranju digitalnih usluga i digitalnog poslovanja (slika: Perpetuum Mobile Twitter)

Kad je riječ o povjerenju građana u banke, 18 posto ispitanih dalo je ocjenu odličan sigurnosti internetskog bankarstva, a njih 17 posto smatra da je istu ocjenu zaslužilo i mobilno bankarstvo. Sigurnost internetskog bankarstva ocjenom vrlo dobar ocijenilo je 44 posto građana, a njih 32 posto istu ocjenu dalo je mobilnom bankarstvu. Razlozi zbog kojih građani biraju online bankarstvo ne iznenađuju previše: 72 posto ispitanika je navelo dostupnost, a 20 posto ne želi čekati u redu u poslovnici.

Prema istraživanju, Hrvati su poprilično osviješteni kad je u pitanju sigurnost – 52 posto građana ne bi dopustilo da se prati njihovo kretanje u zamjenu za bolju ponudu ili promotivnu akciju, 75 posto ih koristi samo provjerene web stranice velikih prodavatelja, 68 posto ih ne pohranjuje nikakve osjetljive podatke na računalo, a 33 posto ih provjerava i sigurnosne certifikate stranica. Špigel objašnjava:

Hrvatske IT tvrtke, kako one specijalizirane za sigurnost, tako i one koje imaju šire kompetencije ali im je i sigurnost važna, posvećuju sigurnosti dosta pažnje. Ujedno, poslovni i tehnološki mediji poput, uostalom, i Netokracije, ističu i naglašavaju važnost brige o sigurnosti. Dodatno, i banke na svoj način educiraju građane o opasnostima i prijetnjama tako da se iz istraživanja vidi da su svi ovi zajednički napori urodili pozitivnim rezultatima.

Potrebno je veće zalaganje privatnog sektora

perpetuum istrazivanje

Kad je riječ o online kupnji, 45 posto ispitanika domaćim web trgovcima zamjera iste cijene kao i u klasičnoj trgovini, 42 posto visoku cijenu dostave, a 30 posto što nema dodatnih pogodnosti u odnosu na klasične trgovine. Pri tome su im najveći strahovi da neće biti zadovoljni onime što su naručili (38 posto), zatim se boje da neće dobiti što su naručili (28 posto), a njih 22 posto se brine da bi im netko mogao isprazniti bankovni račun. Na pitanje što priječi veći rast online trgovine u Hrvatskoj, Špigel odgovara:

S jedne strane inertnost samih trgovaca od kojih mnogi još ne razumiju da im je to ključ rasta, a s druge strane pak građana i poduzeća koji ne prihvaćaju dovoljno brzo napredne usluge.

Gledajući ukupne rezultate istraživanja, Špigel zaključuje kako privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno. Kao problem ističe prevelika očekivanja da država nekim svojim potezima unaprijedi okruženje i osigura iskorak prema digitalnoj ekonomiji, no napominje da to ne znači kako uloga države nije važna jer i na toj razini kaskamo i kasnimo. Dodaje kako bi privatne tvrtke, bile one male i velike, trebale biti puno ambicioznije i aktivnije u promoviranju digitalnih usluga i digitalnog poslovanja.

Naši poduzetnici prečesto misle da je “to za informatičare” ili “za IT tvrtke”. Nema sektora niti područja poslovanja, od proizvodnje automobila do poljoprivrede i svih drugih, koji ne doživljavaju radikalnu transformaciju pod utjecajem digitalne ekonomije. Trendovi su jasni i neizbježni – oni koji već sad ne razmišljaju o korjenitoj digitalizaciji svih aspekata svog poslovanja već sutra su osuđeni na zaostajanje za svojim naprednijim konkurentima, zvali se oni Uber, Airbnb ili nekako drugačije.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Tehnologija

Tidal stigao u Hrvatsku – audiofili jedva dočekali, ali isplati li vam se ako ste prosječan slušatelj?

Prošle godine su nam u Hrvatsku stigli Spotify i Apple Music, a od prije već imamo Deezer i YouTube Music... eto sada i Tidala. Što još jedan glazbeni servis može ponuditi novoga uz ovakvu konkurenciju?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Infobip akvizirao Shift: Ivan Burazin će kao član uprave jačati odnose s developerima

Ovom akvizicijom Shift postaje podbrend Infobipa i nastavlja rasti i razvijati se unutar domaće tehnološke tvrtke - ali što Infobip zapravo planira sa Shiftom i koju ulogu u svemu ima sam Ivan Burazin?

Kultura 2.0

Future of Work: Luka Kladarić će nam pojasniti kakav “remote” kaos nam tek slijedi

Kaotična 2020. mnogima je promijenila radne navike, ali oni koji rade od kuće već godinama nedvojbeno su bolje podnijeli krizu od osoba koje prije pandemije nisu izlazili iz ureda.

Startupi i poslovanje

U Visage Technologiesu monotono ne postoji: Radi se u industrijama od kozmetičke – do automobilske

Tehnologija praćenja, analize i prepoznavanja lica može se primijeniti na mnoge industrije, a švedsko-hrvatski Visage Technologies fokusirao se na dvije specifične. Saznali smo kako ih je to usmjerilo na dva poslovna modela - agencijski i proizvodni te kako unutar njih izgleda razvoj "cutting edge" rješenja iz područja računalnog vida.

Startupi i poslovanje

GNK Dinamo prvi je partner aplikacije Sportening Ivana Klarića!

Aplikacija koja spaja navijače s njihovim najdražim klubovima danas je predstavila partnerstvo s GNK Dinamom, prvo ove vrste u domaćem sportu. Što to donosi za njih, ali i navijače?

Vodič

Spremate se za Job Fair Meetup? Poslodavci, studenti – poslušajte savjete organizatorica!

Planirate li već pripremu za Job Fair Meetup? Ako niste, evo vam poticaja da krenete na vrijeme. Uz organizatorice poznatog sajma poslova saznali smo što kod studenata prolazi, a što ne.

Startupi i poslovanje

Uz SofaScore Editor pratite rezultate “beton lige” kao da je Liga Prvaka

Rezultati malih lokalnih liga i natjecanja do sada su bili nepravedno zanemareni od strane aplikacija za praćenje sportskih rezultata. Uz inovativno rješenje SofaScorea možete sami unositi rezultate svoje lokalne lige - što već rade igrači u više od 180 liga diljem svijeta!