Bez iznenađenja: Hrvati vole internetsku kupovinu i bankarstvo, ali ne i javne servise

Tijekom veljače 2016. godine, tvrtka Perpetuum Mobile s partnerima provela je istraživanje kako bi saznala stavove građana prema različitim aspektima života i rada u digitalnoj ekonomiji. U istraživanju je sudjelovalo više od 6500 osoba koje su dale odgovore na pitanja od korištenja internetskog bankarstva do online kupovine, a čiji su rezultati predstavljeni danas. Ivo Špigel iz tvrtke Perpetuum Mobile istaknuo je kako nije bilo većih iznenađenja te da su rezultati na razini očekivanih.

Prema istraživanju, 47 posto građana koristi usluge internetskog bankarstva, a njih 26 posto usluge mobilnog bankarstva. I jedan i drugi podatak ispod su europskog prosjeka, od 57 posto korisnika internetskog, odnosno 33 posto mobilnog bankarstva. Komentirajući ove brojke, Špigel ističe:

Hrvatska, nažalost, po relevantnim indikatorima, a prije svega po DESI indeksu, ne spada u razvijenije “digitalne ekonomije” što i ovi indikatori, odnosno rezultati, potvrđuju.

Brzi internet pretpostavka je za razvoj #digitalnaekonomija pic.twitter.com/eIkMLjWAnt

— Perpetuum Mobile (@PerpetuumZg) March 16, 2016

Istraživanje se također pozabavilo navikama građana kad je u pitanju online kupovina. Tako je 65 posto ispitanika reklo kako kupuje preko interneta, a od toga je njih 78 posto u proteklih godinu dana na ovaj način kupovalo pet ili više puta. Kad je riječ o tome što najčešće kupuju, odnosno plaćaju, na prvom su mjestu knjige, softver i tehnička oprema, zatim slijedi plaćanje računa, plaćanje usluga poput zrakoplovnih karata te ulaznica za različita kulturna događanja. Plaćanje na internetu najčešće se odvija putem kreditnih kartica (76 posto), slijedi PayPal (72 posto), internetsko bankarstvo (58 posto), zatim mobilno bankarstvo (24 posto), a zanimljivo je kako jedan posto građana koristi i Bitcoin. Na pitanje možemo li očekivati porast ovakve vrste plaćanja Špigel objašnjava:

Teško je proricati sudbinu Bitcoina. Nama je kao organizatorima bilo drago vidjeti da se, iako u malom postotku, ipak javio određeni broj korisnika koji ga koristi. Digitalne i virtualne valute će, očekujemo, s vremenom imati sve više korisnika kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Većina građana ne koristi javne digitalne usluge

Prema istraživanju tek manji dio građana koristi javne digitalne usluge, njih 39 posto koristi uslugu e-Građani, isto toliko ih koristi uslugu e-Pošta, a 28 posto uslugu e-Račun. Komentirajući ove rezultate, Špigel ističe kako su u tom području napravljeni određeni pomaci, ali da je i dalje riječ o prvim koracima:

Postojeće usluge treba znatno unaprijediti u smislu funkcionalnosti, dizajna i korisničkog iskustva. Dodatno, osobito kada je riječ o uslugama središnje države i javne uprave, potrebna je njihova snažna promocija koje gotovo da i nema. Sve članice Europske unije imaju svog “digitalnog lidera” (digital champion) i to su u pravilu istaknuti poduzetnici ili druge javne osobe koje tu funkciju vrlo aktivno provode. I mi smo imali “digitalnog lidera” u mandatu prošle Vlade, no on je bio toliko samozatajan da to gotovo nitko nije znao ili primijetio. Što se aktualne Vlade tiče, vidimo da niti na razini ključnih, medijski eksponiranih osoba poput ministara ili šefova tajnih službi nema odluka tjednima ili mjesecima, pa se vjerojatno ne trebamo ni zanositi razmišljanjem o promociji digitalnih javnih usluga.

Briga za sigurnost

Kad je riječ o povjerenju građana u banke, 18 posto ispitanih dalo je ocjenu odličan sigurnosti internetskog bankarstva, a njih 17 posto smatra da je istu ocjenu zaslužilo i mobilno bankarstvo. Sigurnost internetskog bankarstva ocjenom vrlo dobar ocijenilo je 44 posto građana, a njih 32 posto istu ocjenu dalo je mobilnom bankarstvu. Razlozi zbog kojih građani biraju online bankarstvo ne iznenađuju previše: 72 posto ispitanika je navelo dostupnost, a 20 posto ne želi čekati u redu u poslovnici.

Prema istraživanju, Hrvati su poprilično osviješteni kad je u pitanju sigurnost – 52 posto građana ne bi dopustilo da se prati njihovo kretanje u zamjenu za bolju ponudu ili promotivnu akciju, 75 posto ih koristi samo provjerene web stranice velikih prodavatelja, 68 posto ih ne pohranjuje nikakve osjetljive podatke na računalo, a 33 posto ih provjerava i sigurnosne certifikate stranica. Špigel objašnjava:

Hrvatske IT tvrtke, kako one specijalizirane za sigurnost, tako i one koje imaju šire kompetencije ali im je i sigurnost važna, posvećuju sigurnosti dosta pažnje. Ujedno, poslovni i tehnološki mediji poput, uostalom, i Netokracije, ističu i naglašavaju važnost brige o sigurnosti. Dodatno, i banke na svoj način educiraju građane o opasnostima i prijetnjama tako da se iz istraživanja vidi da su svi ovi zajednički napori urodili pozitivnim rezultatima.

Potrebno je veće zalaganje privatnog sektora

Kad je riječ o online kupnji, 45 posto ispitanika domaćim web trgovcima zamjera iste cijene kao i u klasičnoj trgovini, 42 posto visoku cijenu dostave, a 30 posto što nema dodatnih pogodnosti u odnosu na klasične trgovine. Pri tome su im najveći strahovi da neće biti zadovoljni onime što su naručili (38 posto), zatim se boje da neće dobiti što su naručili (28 posto), a njih 22 posto se brine da bi im netko mogao isprazniti bankovni račun. Na pitanje što priječi veći rast online trgovine u Hrvatskoj, Špigel odgovara:

S jedne strane inertnost samih trgovaca od kojih mnogi još ne razumiju da im je to ključ rasta, a s druge strane pak građana i poduzeća koji ne prihvaćaju dovoljno brzo napredne usluge.

Gledajući ukupne rezultate istraživanja, Špigel zaključuje kako privatni i poslovni korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju suvremene i digitalne tehnologije, ali još uvijek ne dovoljno. Kao problem ističe prevelika očekivanja da država nekim svojim potezima unaprijedi okruženje i osigura iskorak prema digitalnoj ekonomiji, no napominje da to ne znači kako uloga države nije važna jer i na toj razini kaskamo i kasnimo. Dodaje kako bi privatne tvrtke, bile one male i velike, trebale biti puno ambicioznije i aktivnije u promoviranju digitalnih usluga i digitalnog poslovanja.

Naši poduzetnici prečesto misle da je “to za informatičare” ili “za IT tvrtke”. Nema sektora niti područja poslovanja, od proizvodnje automobila do poljoprivrede i svih drugih, koji ne doživljavaju radikalnu transformaciju pod utjecajem digitalne ekonomije. Trendovi su jasni i neizbježni – oni koji već sad ne razmišljaju o korjenitoj digitalizaciji svih aspekata svog poslovanja već sutra su osuđeni na zaostajanje za svojim naprednijim konkurentima, zvali se oni Uber, Airbnb ili nekako drugačije.

Ako mlade, koji se rađaju, s mobitelom u ruci, digitalno ne opsimenimo, ne možemo očekivati ni da će razvijati digitalnu ekonomiju.

— Perpetuum Mobile (@PerpetuumZg) March 16, 2016