Nakon 5 godina programiranja u Infobipu, Aldin sada pomaže programerima da budu još efikasniji

Nakon 5 godina programiranja u Infobipu, Aldin sada pomaže programerima da budu još efikasniji

Kako se odnosi s developerima razlikuju od odnosa s javnošću, zašto Developer Advocate mora znati programirati (i što još osim toga) te što developeri žele - otkrio nam je Aldin Kiselica koji se upravo time bavi u Infobipu.

Za osobu čija titula sadrži riječi developer i relations ili advocate jedni će vam reći da radi jako zahtjevan posao koji znači biti više osoba u jednoj – developer, marketingaš, komunikator, community i produkt menadžer… Drugi će pak odmahnuti rukom i reći da su to uglavnom developeri kojima se ne da programirati pa samo idu po konferencijama i dijele kompanijske majice, platnene vrećice i naljepnice za laptop!

Posao: olakšati život developerima

Gotovo da nema bolje osobe koju sam mogla pitati – tko je od ta dva tabora u pravu – od Aldina Kiselice, Developer Advocatea u Infobipu, jednoj od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja ulaže napore u odnose s developerima i koja se može pohvaliti postojanjem takvog odjela. Aldin već nešto više od godinu dana radi kao zagovaratelj developera u Infobipu, a za tu ga je poziciju itekako kvalificiralo pet godina developerskog iskustva u prvom hrvatskom jednorogu.

S obzirom na prilično rijetko i novo zanimanje kod nas, čak i u tehnološkim tvrtkama, pitam ga što odgovara kad ga ljudi pitaju čime se bavi:

Ako osoba koja pita ne poznaje uopće tehnološku industriju, kažem samo da radim s programerima. Ako poznaje, onda kažem da radim za tvrtku kojoj su ciljani korisnici, među ostalima, i developeri te da je moj posao da ti developeri što je moguće brže, jednostavnije i uz što manje truda iskoriste što god im treba od onoga što Infobip nudi kroz svoju platformu.

Developer Advocate nije samo tehnički potkovan PR-ovac…

Više od pet godina ukupnog developerskog iskustva čini ga više nego kvalificiranim da demantira da mu je posao da ide po konferencijama i kaže da Developer Advocate nije samo “tehnički potkovana PR osoba”. Za početak, da bi se netko bavio odnosima s developerima, i sam mora znati programirati. Komunikacija i javni nastupi samo su dio posla, kaže Aldin:

Kao dio procesa približavanja naših rješenja developerima postoji puno inženjerskog posla. Od jednostavnijih kao što je pisanje code snippeta pa sve do IDE rješenja koja su kompletna i mogu se koristiti u pregledniku. Pa razvoj demo aplikacija, pisanje plug-in servisa koji omogućavaju da se nešto pripremljeno za jednu tehnologiju može iskoristiti i u nekoj drugoj koja joj je dovoljno srodna. Ili integracije s drugim developerskim alatima pa razvoj i održavanje repozitorija…

Od developera se, ipak, Developer Advocate razlikuje po tome što uz programiranje obavlja još nekoliko neinženjerskih poslova. Aldin nabraja:

Osim inženjerskog spektra, ima i jedan bazen stvari koji se tiče marketinga, kreiranja raznoraznog tekstualnog ili audio-vizualnog sadržaja, podrške korisnicima, pa i product managementa… Jedna vrlo dinamična i raznovrsna pozicija!

…ali treba voljeti komunicirati

Za tako raznovrsnu poziciju treba imati i raznolikih talenata. Bez znanja programiranja se, shvatili smo, ne može, ali što bi još neki programer – o tome čime se developer advocate bavi – trebao znati, pitam Aldina.

Treba, naravno, imati prvo ljudske, zatim tehničke vrline, a neko nepisano pravilo je da treba biti otvoren komunikator i uživati u tome. Ako ne uživate, teško ćete uspjeti. Ovo je pozicija u kojoj značajan dio vremena provodite komunicirajući na neki način.
Pozicija je raznolika, ali ne očekuje se da je kandidat odličan u svemu što se traži, naravno da ne.

Međutim, ovim se poslom može baviti samo netko tko, uz programiranje, voli i prenositi znanje, želi stvarati bar neki oblik sadržaja, bio to tekstualni ili prezentacijski, za nastupe na konferencijama, video tutoriali, podcasti, live programiranje… Ili da je u pitanju osoba koja je vrlo aktivna u nekoj developerskoj zajednici ili open-source svijetu.

U Infobipu takvih svestranih “inženjerskih jednoroga” trenutno imaju 3, a do kraja sljedeće godine svoj tim za odnose s developerima planiraju povećati do 35 zaposlenika. Infobip se oduvijek želio približiti programerima, ali te su aktivnosti posebno pojačali akvizicijom konferencije Shift, koja već ostvaruje svoju ambiciju da bude najveća developerska konferencija u Europi. Osnivač Shifta Ivan Burazin pridružio se Infobipu s posebnim zadatkom građenja odnosa i jačanja veza s developerima kako bi Infobip postao platforma prvog izbora za developere koji trebaju komunikacijska rješenja.

Što developeri žele, što ih čini sretnima?

O tome kako su developeri poznati kao specifična publika Burazin je govorio na Weekend Media Festivalu. OK, znamo da ne vole marketinški pristup, da ne žele ostaviti email adresu da bi preuzeli e-book te da oglase i promotivne članke ignoriraju. Kako se onda grade odnosi s tom zahtjevnom publikom, što developeri žele, pitam Aldina koji odmah odgovara:

Sigurno ne žele čitati kako im ja govorim što žele!

I on se poziva na zaključne riječi sa zatvaranja Infobip Shift konferencije kada je rečeno da su developeri sjajni ljudi. Aldin, koji itekako dobro poznaje developere kao publiku, dodaje:

Developeri cijene svoje vrijeme. I to može biti komplikacija ako im pokušavate nešto “prodati”. Dok sam bio developer moju pažnju bi odmah izgubile one tvrtke i alati za koje bih namirisao da mi nešto govore samo da bih nešto kupio.

Ali, ako ste konkretni i iskreni, uz to nudite nešto što u sebi ima vrijednost, onaj tko to traži će znati to naći i cijeniti. Devsi ne žele gubiti vrijeme. Ako stvorite okruženje u kojem oni vrlo jednostavno mogu shvatiti što im točno nudi vaše softversko rješenje, kako ga mogu iskoristiti, koliko je fleksibilno, robusno i slično, cijenit će to. Čak i oni koji dođu do zaključka da im u tom momentu to što vi nudite ipak ne treba.

Žele dokumentaciju, uredan API, što prije riješiti problem…

A kako se to postiže, što to konkretno znači – pitam. Znači li to dobro organiziranu dokumentaciju koju je moguće pretraživati? Uredan API i libraryje za sve najkorištenije jezike? Tehničke blog postove koji im pomažu riješiti problem? Aktivnu zajednicu na nekoj od online platformi koje okupljaju developere?

Eh, upravo to! Sve nabrojane stvari zapravo doprinose tome da jedan developer lako shvati što vi to zapravo nudite. Stvari kao što su uredni API, API libovi bazirani na njemu, uredni SDKovi, njihova popratna “Getting started” dokumentacija su polazna točka.

Ključno je koliko jednostavno će developer moći to isprobati te koliko će mu vremena i truda trebati. A ako naiđe na problem, može li rješenje naći u dokumentaciji, a ako ne – kome, gdje, kako i koliko jednostavno ta osoba može postaviti pitanja i koliko dugo će čekati na relevantan odgovor.

Od developera se, ipak, Developer Advocate razlikuje po tome što uz programiranje obavlja još nekoliko neinženjerskih poslova.

Perspektiva novih ljudi

Lako njemu to sve imati u malom prstu kad je već šest godinu u Infobipu, pomislim i pitam Aldina koliko mu to pomaže:

Istina, dugo sam unutra i to se osjeti kad se pojavi neka nejasnoća kod kolega koji su kraće tu. Jako dobro poznajem što i kako se u Infobipu radi, kakva je infrastruktura, tko su osobe za najrazličitija pitanja, gdje se mogu naći određeni resursi, što i kako uopće nude ta naša softverska rješenja. Međutim, te stvari se nauče brzo, pogotovo kada je pozicija takva da vas “natjera” da budete otvoreni i često komunicirate.

S druge strane, osoba koja dolazi izvana sa sobom donosi jednu drugu dimenziju i nije uvjetovana praksama na koje smo mi unutra već naviknuti. Ta nova perspektiva može biti vrlo osvježavajuća.

Za one koji su zainteresirani biti upravo ta svježa energija i koji bi se željeli pridružiti Aldinu i timu kojemu je glavni cilj olakšati život developerima, Infobip trenutno ima nekoliko otvorenih pozicija u odjelu Developer Experiencea za sve razine iskustva. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je prvi hrvatski jednorog nedavno implementirao i dodjelu opcijskih dionica svim novim zaposlenicima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ja

    Ja

    15. 12. 2021. u 8:48 pm Odgovori

    Ok, pojasnjeno je sta programeri zele…ali ne i kako mogu da budu efikasniji u svom radu…Jer programeri ,bar oni iskusni, uspjesno filtriraju gluposti koje im se serviraju i znaju prepoznati korisnu info… Nedostaje malo detaljnijeg “koda”….

    • Drugi Ja

      Drugi Ja

      16. 12. 2021. u 8:53 am Odgovori

      Nisam siguran da li čitaš ovo iz pravog ugla, ali pokušam elaborirati detaljnije svoj ugao. Dao/la si mi za pravo da se vodim tezom da si iskusan/na u domeni programiranja – ok. Sad dolazimo do momenta gdje bilo koji Developer Advocate treba da ti učini život efikasnijim. Kako to radi? Tako što ti omogući da bez fluffa, bez bullshita, bez prodaje ambalaže omogući da u par minuta možeš ili ne možeš zaključit jel taj komad softvera koji on/a (ili ti kompanija) pišu tebi uopće rješava problem. Kako se to radi, tako što se popeglaju stvari koje su navedene u tekstu. Konkretno sada na primjeru ovog članka, ti kada bi te zanimalo da li Infobipov SMS (ili WhatsApp ili Email ili bilo šta) rješava tvoj problem i daje ti vrijednost… postavljen je get started setup tako da bi ti morao od momenta kad si kliknuo na Register do momenta kad si već runnao kod i vidio na šta bi to ličilo u tvom servisu proći svega par minuta (u pravilu ispod 3min).

      Ako pričamo o dokumentaciji za bilo koji dependency/framework koji bi da koristiš, ona je u pravilu ili nepotpuna ili netačna ili još gore puna fluffa – mnogo češće nego što je ispravna, korisna i sažeta. API ili SDK koji trebaš koristiti je mnogo češće konfuzan i bespotrebno zakomplikovan nego što to nije slučaj, itd. Peglanjem tih (i svih drugih u članku nabrojanih stvari, i nekih koje su možda zaboravljene za navesti) se diže efikasnost devsa i skraćuje mu se vrijeme otkad je saznao da nešto nudiš, do Hello World momenta u korištenju i spoznaji toga što nudiš.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Intervju

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.