Developeri preziru marketing. Kako im ipak nešto promovirati zna Ivan Burazin

Developeri preziru marketing. Kako im ipak nešto promovirati zna Ivan Burazin

Tvrtke koje prodaju tehnološke proizvode čija su ciljana publika developeri trebaju drugačiji marketing - developeri su alergični na muljanje i ne slušaju kad im se pokušava nešto prodati. Ali, ako im pomognete riješiti problem ili ih nešto naučite, na dobrom ste putu!

Programeri kao ciljna publika noćna su mora svakog marketingaša. Nezainteresirani su za reklame, ne vjeruju im, a imuni su i na poruke koje im marketingaši šalju, stoga zahtjevaju potpuno drugačiji pristup – zaključak je razgovora Ivana Burazina, člana Uprave Infobipa za odnose s developerima i Netokracijinog Ivana Brezaka Brkana na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu.

Burazin je baš koji tjedan prije bio domaćin stotinama developera na Infobip Shift konferenciji u Zadru, prvi put nakon Infobipove akvizicije te konferencije i prvi put kao Infobipov Chief Developer Experience Officer. Marketingašima, koji uglavnom čine publiku Weekend Media Festivala, i na primjeru te konferencije objasnio je kako komunicirati s developerima:

Infobip organizira Shift, ali je na konferenciji sekundaran. Ne guramo im se i ne prodajemo stalno, naglasak je na govornicima, programu, predavanjima i sadržaju iz kojeg developeri mogu nešto naučiti. Jer, došli su na konferenciju čuti nešto novo i zanimljivo, a ne slušati nas kako im uvaljujemo Infobip!

Business to Developers

Nemojte im uvaljivati i samo pričati o sebi, educirajte ih, pomozite da riješe problem, olakšajte im život, tehnike su koje marketingašima olakšavaju put do developera kao ciljane publike. Koja je toliko zahtjevna da se u posljednje vrijeme sve više priča o posebnoj vrsti marketinga – B2D, odnosno ‘Business to Developers’.

Burazin, koji i sam ima tehničku pozadinu, u razgovoru je potvrdio sve izazove na koje marketingaši nailaze u oglašavanju prema developerima:

Pristup developerima treba biti drugačiji, ne jer su oni neka posebna vrsta ljudi, nego jer su jednostavno osjetljiviji na bullshit. Svima nama brendovi stalno oglašavaju i prodaju nešto, svjesni smo toga, ali nam je to ok.

Međutim, kad pričamo o oglašavanju tehnologija, developerskih alata i tehnoloških proizvoda developerima, oni će odmah prepoznati muljanje i neće ga tolerirati.

Niti jedan developer neće početi koristiti tvoj proizvod jer je vidio banner ili pročitao blog post o tome kako je taj proizvod najbolji i bez ijedne mane. To će odmah prozrijeti i tražiti dalje. Ali, ako naiđe na sadržaj koju mu pomaže da riješi neki problem, iz kojeg će nešto naučiti, a potom i shvatiti kako mu taj proizvod olakšava život – dat će mu priliku. I ako bude zadovoljan korištenjem, preporučit će ga drugima, zaključuje Burazin.

Developersko iskustvo ili – olakšajte im posao kroz dobru dokumentaciju

Otud i onaj dio o developerskom iskustvu u Burazinovoj tituli. Developersko iskustvo je sve ono čime im olakšavate da put od registracije do korištenja bude što jednostavniji i kraći, a taj put čini:

  1. što jednostavnija implementacija kako bi što brže i bezbolnije mogli isprobati proizvod,
  2. jasna, logično organizirana i ažurna tehnička dokumentacija te
  3. javno dostupan i dobro dokumentirani API koji predviđa najčešće načine korištenja i optimiziran je za njih, koji predviđa najčešće greške i već ima odgovore kako riješiti probleme…

U Infobipu žele intenzivno raditi na tome da se približe developerima i kao potencijalnim kupcima, ne samo kao potencijalnim zaposlenicima (zato i jesu akvizirali Burazinovu developersku konferenciju). Marketing u Infobipu, ispričao je, dugo se uglavnom bazirao na obraćanju donositeljima odluka u drugi tvrtkama i koristio klasične tehnike i kanale B2B marketinga.

S vremenom su shvatili da su takve kampanje slabo učinkovite kad su u pitanju manje tvrtke i kad su programeri ti koji donose odluke, a i da se njihova konkurencija itekako trudi oko specifičnih kanala i komunikacije prema developerima.

‘Cijeli tim mora razumjeti development, i marketingaši.’

S obzirom na specijaliziranu nišu, kad tvrtci zatreba marketing prema developerima, nema jednostavnog rješenja, odnosno nije dovoljno samo – zaposliti još marketingaša ili angažirati agenciju. Programere je teško nagovoriti da pišu, a marketingaši ne razumiju tehničke teme, tko su ljudi koji su idealni zaposlenici za odnose s developerima? Ivan Burazin kaže:

Trebaju nam i jedni i drugi, i developeri i marketingaši, ali samo oni koji su spremni raditi jedni s drugima i žele razumjeti jedni druge. Umjesto da marketingaši ‘naređuju’ developerima što i kako trebaju raditi, a da ih developeri ignoriraju jer im je pisanje tlaka, trebamo shvatiti da moramo raditi zajedno.

Tehnološke firme najčešće ne znaju ništa osim tehnologije i moramo priznati da nam treba pomoć oko komuniciranja. S druge strane, cijeli tim koji se bavi developerskim iskustvom mora razumjeti proces razvoja, makar samo osnove. Komunikacijski i marketinški stručnjaci koji se time žele baviti moraju biti spremni slušati stručnjake i moraju željeti puno naučiti. Za početak savjetujem Code Academy i besplatne početne tečajeve.

Na primjeru Shift konferencije Burazin je pokazao i da sav sadržaj usmjeren prema developerima ne mora nužno biti suhoparan i dosadan:

Znali smo imati predavače koji bi uživo na pozornici programirali, odnosno pokazivali kako su nešto napravili. To je atraktivno i fora, ali nije samo fora, nego i poučno, pokazivali bi kako riješiti stvarni problem.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?