Provjerili smo što nudi Delta Reality, prvi domaći studio za miješanu i virtualnu stvarnost

Od dinosaura u dnevnoj sobi i drugih prapovijesnih bića do pucanja na robote koji proviruju iz zida, tako bih ukratko mogla sažeti poslijepodne provedeno u Delta Realityju, prvom domaćem specijaliziranom studiju za stvaranje sadržaja u digitalnim stvarnostima koji sam prošli tjedan posjetila na zagrebačkoj Lašćini.

Delta Reality je pokrenula tvrtka DivIT Dariana Škarice, a osim razgovora o samom studiju i trendovima, bila je to prilika i za isprobati Microsoft HoloLens naočale (otud i dinosauri i roboti koji napadaju iz zidova!) :), ali i da saznam što to rade za Microsoft, a moglo bi promijeniti način kako medicinski tehničari rade s unesrećenima zahvaljujući naočalama za miješanu stvarnost.

Područje digitalnih stvarnosti samo će rasti

S obzirom na to da je iza DivIT-a više od 30 projekata u proširenoj, virtualnoj i miješanoj stvarnosti, otvaranje studia Delta Reality čini se logičnim korakom. Tvrtka se može pohvaliti kreativnim instalacija poput interaktivnih podova, holograma i igara upravljanih tijelom, a neke od stvari ste mogli i isprobati, primjerice na Weekend Media Festivalu. Darian kaže da su se za Delta Reality odlučili jer je riječ o novim tehnologijama koje su im zanimljive, ali i jer vide budućnost u tome.

Naš cijeli prethodni razvojni put prethodio je ovome, no neovisno o tome nam je super, želimo se time baviti, a vidimo i financijski da će to područje biti sve veće i veće.

S hardverske strane, studio je opremljen svim naočalama mobilne virtualne stvarnosti, famoznim HoloLens naočalama za miješanu stvarnost, kamerama za 360 snimanje i dubinskim kamerama za 3D snimanje. Studio sadrži i tzv. green screen sobu za snimanje sadržaja u miješanoj stvarnosti.

Tko su im klijenti? Microsoft, Disney, Samsung…

Kad je riječ o tome kako izgleda proces izrade nekog projekta u virtualnoj, miješanoj ili proširenoj stvarnosti, Darian kaže da, nakon što im se klijenti jave, s njima naprave scenarij, a onda ovisno o tom scenariju rade sadržaj bilo da je riječ o snimanju u 360 stupnjeva, snimanju u zelenoj sobi ili 3D modeliranju. Znaju li klijenti što žele? Moj sugovornik kaže da su takvi slučajevi rijetki, većina ih zna da bi htjeli nešto u virtualnoj stvarnosti i zanima ih što se uopće može napraviti.

I onda im kažemo što je zapravo najbolje za njim, ne guramo stvari samo tako. Par puta nam se dogodilo da su klijenti htjeli nešto u virtualnoj stvarnosti, ali smo im objasnili da im je puno bolja proširena i miješana stvarnost, em novčano, em će dobiti puno bolji efekt. Ili obrnuto.

Neki od njihovi klijenata su Microsoft, Disney, Samsung, Siemens, različiti brendovi poput Leda, HT-a i Vipneta, Atlantic Grupe i različite agencije.

Izrada sadržaja u digitalnim stvarnostima slična je – gamingu

U studiju se stvara bilo kakav sadržaj za virtualnu, proširenu i miješanu stvarnost, od animacija za virtualnu stvarnost i interaktivnih igara do snimanje 360 videa za virtualnu stvarnost i snimanje 3D snimki osoba za proširenu stvarnost. Za produkciju prosječnog scenarija im treba između jednog od tri mjeseca, a Darian ističe kako za hrvatsko tržište imaju dosta svojih proizvoda na kojima su radili pola godine ili više, koje zatim brendiraju za pojedine događaje i prilagode klijentovim željama promjenom sadržaja, stavljanjem 3D modela i slično. Koliko je zahtjevno raditi sadržaje u digitalnim stvarnostima?

Zahtjevno je. Ljudi uvijek ovo uspoređuju s prijelazom s weba na mobile što je bio logičan korak. Problem je sada što je ovo potpuno drugačije i zapravo je puno bliže gamingu. Ako si se bavio razvojem u gamingu, onda ti je lakše prebaciti se u ovo područje. Ovo je puno sličnije gaming iskustvu i izradi igara.

Tim Delta Reality čini 12 ljudi, programera, modelera i dizajnera, a dio ljudi došao je upravo iz gaminga te su i sami razvijali vlastite igre.

Naočale za miješanu stvarnost uskoro će biti lagane poput dioptrijskih

U razgovoru s Darianom nametnulo se i pitanje kada možemo očekivati masovniju primjenu miješane i proširene stvarnosti. Darian objašnjava da je to stvar isključivo hardvera, ali i da će s mobitelima svi početi koristiti proširenu stvarnost. Navodi kako je Apple je predstavio AR toolkit, zatim tu je Google, a iduće dvije do tri godine sve će više mobitela imati integriranu miješanu tj. proširenu stvarnost. Zatim kreću naočale, a prema najavama iz Microsofta već 2019. možemo očekivati verziju HoloLens naočala i za obične korisnike.

Koliko god Microsoft HoloLens naočale već sada pružale dobro iskustvo, pomalo su nezgrapne i teške, a o cijeni da i ne govorimo. No, Darian kaže da će se za najviše pet godina početi pojavljivati lagane naočale s kakvima osoba odlazi nakon posjete optičaru.

Ovo će zamijeniti mobitele prije ili kasnije, ljudi sad ne vjeruju jer vide velike i teške HoloLens naočale, ali budućnosti ćemo imati obične naočale s kojima ćemo se prebacivati između miješane, virtualne i prave stvarnosti.

Ako stavimo po strani Microsoft, gdje su druge kompanije? Darian kaže da se više manje samo čekaju objave, jer dok se za VR već unaprijed zna tko što radi, kad je riječ o AR/MR-u stvari se drže u tajnosti. Tu je Apple, čiji su planovi za AR naočale nedavno procurili na redditu, tu je i Samsung, ali i Facebook te je pitanje trenutka i nekog velikog predstavljanja.

Miješana stvarnost u obrazovanju, glazbi, bankarstvu, porno industriji…

Industrija zabave, obrazovanje, glazbena industrija, bankarstvo, medicina, arhitektura, edukacija, pornografska industrija, samo su neka od područja koja će među prvima prihvatiti miješanu stvarnost, a kako će naočale biti dostupnije, tako će se otkrivati nova područja primjene. Darian uspoređuje naočale s mobitelima koje smo na početku koristili samo za SMS i pozive, a dolaskom mobilnih aplikacija proširila se njihova mogućnost korištenja.

Isto to će se dogoditi s naočalama.

Međutim, oni koji su probali VR vjerojatno su iskusili mučninu i glavobolju kao posljedicu. Darian me ispravlja, jer mučninu ne izaziva VR, nego iskustva napravljena u VR-u, budući da ljudi ne prate pravila kod izrade VR sadržaja.

U miješanoj stvarnosti ne možeš napraviti loše iskustvo koje izaziva glavobolju i mučninu, jedino je malo problem fokalna duljina, odnosno kut gledanja kroz koji se vidi miješana stvarnost/hologrami, ali u idućoj varijanti naočala i taj se problem rješava.

Više nema MashMe-ja, ali…

Mnogi su DivIT upoznali upravo kroz startup MashMe, međutim Darian kaže da je sada u fokusu studio Delta Reality te da na MashMe-ju ne rade kao proizvodu, ali da 90 posto njegove tehnologije koriste u studiju. Jedan od takvih primjera je projekt koji rade za tvrtku Lieberman Research East Inc., a riječ je o proizvodu koji rade za anketare za potrebe marketinškog istraživanja. Međutim, ono što su najviše “uzeli” iz MashMe-ja i na čemu rade je dugoročni proizvod za naočale, odnosno komunikacijska platforma koja bi omogućila da dvije osobe s naočalama za miješanu stvarnost mogu razgovarati kao da su u istoj prostoriji, iako se možda nalaze na drugim kontinentima.

Tu je i projekt za Microsoft čiji sam demo mogla pogledati, a namijenjen je medicinskim tehničarima na terenu koji imaju naočale za miješanu stvarnost, a kad nađu unesrećenu osobu, sustav prepoznaje o kome je riječ, a bolničari odmah mogu vidjeti njegove otkucaje srce, alergije, krvnu grupu, cjepiva koja je primio i poduzimati neke radnje.

Naravno, i miješana stvarnost ne može proći bez pitanja o sigurnosti i privatnosti, a Darian ističe da je baš sada pravi trenutak za razmišljati o tome.

U jednu ruku nam naočale daju puno veću privatnost, a u drugu treba stvarno paziti što gledaš, želiš li da i netko drugi to vidi ili je to samo za tvoje oči. Korisnik mora biti svjestan tko što vidi i na koji način se dijeli sadržaj.

Veće društveno iskustvo s novom tehnologijom

A kada će VR ili AR prestati biti marketinški trik? Darian ističe kako VR neće zaživjeti sam po sebi, nego zbog naočala kao što su HoloLens. Kad će ovakve naočale imati manje više svi, kući ćemo se prebacivati iz miješane u virtualnu stvarnost i tek tada će VR prestati biti marketinški trik, no još imamo dosta godina korištenja u marketingu prije nego se stvari krenu razvijati prema mainstreamu, kaže Darian. Hoće li itko ostati u pravoj stvarnosti?

Ne, nee i bit će predobro! 🙂

Za kraj, Darian ističe društvenu komponentu miješane stvarnosti.

Ne vjerujem u komunikaciju s avatarima u virtualnoj stvarnosti jer ljudi ne žele biti avatari, nego sami žele biti osobe. Zato smo se mi iz MashMe-ja i prebacili na pravu komunikaciju. Nevjerojatno, sad napokon idemo na veće društveno iskustvo što se tiče tehnologije.

U budućnosti neće ti trebati monitor ni računalo, kaže mi Darian, imat ćeš samo naočale, a kad ćeš htjeti raditi i primjerice sjedneš u neki kafić, pred tobom će se pojaviti ekran, tipkovnica i to će biti dovoljno. Što reći, osim, jedva čekamo! 🙂