CORP2IN: Inovacije će doći kad destigmatiziramo neuspjeh

CORP2IN: Inovacije će doći kad poboljšamo obrazovanje i destigmatiziramo neuspjeh

Kad se govori o inovacijama, najčešće je fokus na genijalnim individualcima - uzmimo samo za primjer Stevea Jobsa. Tu je i tendencija da različite inovacije pripisujemo samo jednoj osobi. Međutim, puno je manji fokus na stvaranju struktura i sustava koji će omogućiti kulturu inovacija. Upravo je to bila tema jučer održanog panela u sklopu konferencije Corp2in.

corp2in_1naslovna
Ako postoji kultura povjerenja i tolerancije, tada ćemo imati i inovacije, rečeno je na panelu.

Na panelu su sudjelovali Mario Antonić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, Ivica Mudrinić, suosnivač HUB385, Tomislav Jukić, član uprave mStarta za razvoj, Goran Radman, prodekan za međunarodnu suradnju iz Algebre, i Bror Salmelin, savjetnik Europske komisije za inovacije. Panel je moderirao Luka Sučić iz HUB385.

Kad govorimo o kreiranju ekosustava, sve počinje i završava s ljudima, bilo da je riječ o vladi, znanosti ili poslovanju, rekao je Mario Antonić na početku i naglasio sastojke ključne za inovaciju, a to su ljudi te suradnja između ljudi i različitih organizacija. S time se slaže i Ivica Mudrinić koji je istaknuo:

Ako pogledamo kulturu u Hrvatskoj, vidjet ćete da obično gledamo s visoka na one koji su pokušali nešto, ali nisu uspjeli. Iako bismo zapravo trebali slaviti njihove neuspjehe.

Korporativna kultura je slična – ako postoji kultura tolerancije i povjerenja, tada ćete imati inovaciju, no neće je biti ako se radi o korporaciji koja se svodi na kontrolu i naređivanje. Edukacija je jedan od ključnih čimbenika koji potiče kreativnost i inovaciju, smatra Mudrinić. Dodao je kako je, nažalost, većina obrazovnih sustava današnjice kreirana prema potrebama industrijskog društva te da to ubija inovativnost i kreativni potencijal.

Dio problema leži u visokom obrazovanju

Goran Radman je istaknuo važnost cjeloživotnog učenja, ali i kako u Hrvatskoj ne govorimo otvoreno u problemima koje imamo u visokom obrazovanju, posebno na sveučilištima.

Institucionalna i kurikularna reforma je zaustavljena, a umjesto toga vlada koristi i investira javne resurse u sustav koji ne funkcionira dobro.

Govoreći o regulaciji i o tome je li Europa spremna za ekonomiju temeljenu na inovacijama, Bror Salmelin iz Europske komisije je rekao kako je, ovisno o području poslovanja, potrebno više ili manje regulative.

Moramo se sustavno pomicati prema donošenju javnih politika zasnovanih na dokazima i to onima zasnovanima na eksperimentima u stvarnom svijetu. Treba pustiti da tržište samostalno djeluje i regulirati prema potrebi, ali i staviti takav način razmišljanja u praksu te ćemo tek tada moći razvoj pogurati brže i dalje.

Kako kapitalizirati potencijale Europe?

mudrinic_panel_corp2in
Tomislav Jukić iz mStarta smatra kako bismo se trebali ugledati na dobre prakse gospodarski najkonkurentnijih zemalja svijeta.

Mudrinić smatra kako je problem Europe upravo to što zaostaje u inovacijama, jer su najveće svjetske kompanije, posebno tehnološke, američke. Međutim, Bror Salmelin se usprotivio tome rekavši kako, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, u Europi imamo zemlje koje su ispred ili u rangu SAD-a. Dodao je da možemo biti i bolji od kopiranja modela Silicijske doline, ako iskoristimo vlastite prednosti, a to je mnoštvo izvrsno obrazovanih ljudi.

Nitko drugi to nema, ali izazov je kako kapitalizirati to znanje.

Mudrinić je iz svog iskustva istaknuo kako u velikim korporacijama obično postoji otpor promjenama pa, ako tvrtka želi inovacije, mora izolirati, odnosno “držati” sa strane ljude koji će raditi na tome.

Obrazovanje treba djecu učiti postavljati pitanja

Govoreći o tome što država može napraviti za stvaranje okruženja koje će poticati inovativnost, Tomislav Jukić iz mStarta ističe uvođenje dobrih praksi gospodarski najkonkurentnijih zemalja, poput Njemačke, Južne Koreje, Švedske ili Švicarske, a koje su primjenjive i kod nas. Jer iako je riječ o međusobno različitim zemljama, zajedničko im je poticanje poduzetništva i razvijeni obrazovni sustavi. Neke od mogućih mjera uključuju kreiranje odgovarajućih zakonodavnih i poreznih okvira koje olakšavaju i potiču poslovanje (otvaranje novih tvrtki i dodatno ulaganje u postojeće), smatra Jukić.

Kao i drugi panelisti, istaknuo je važnost obrazovnog sustava koji će uključivati što više praktičnog rada od najranije dobi.

Na taj način će djeca od malena usvajati vještine istraživanja, analize i prezentacije rezultata. Naučit će kako je često prije uspjeha potrebno puno neuspješnih pokušaja, naučit će pokušavati bez straha i naučit će kako tražiti rješenja. Mislim kako je suštinska promjena u tome što obrazovanje u budućnosti ne treba težiti tome da učenicima pruži sve odgovore, nego ih treba naučiti postavljati prava pitanja. Stalno.

Spominjući mStartove aktivnosti na promicanju dobrih ideja naveo je suradnju sa Zagrebačkim inkubator poduzetništva od samih početaka, povezanost s akademskom zajednicom kroz istraživačke projekte s fakultetima i studentski natječaj Inovacijom do poslovne prilike koji već nekoliko godina uspješno provode u suradnji s tehnološkim fakultetima u Zagrebu. Također, tu je i suradnja s globalnom Open innovation istraživačkom zajednicom kroz Nine Sigma, a pokrenuta je i interna inovacijska platforma iz koje je, primjerice, proizašao i EventWallet, a koji sada dolazi u kombinaciji s uslugom SnapTap, koju je kreirao startup iz njihova akceleratorskog programa.

4 koraka za zdrav i inovativan ekosustav

Za kraj, konkretne mjere koje bi u Hrvatskoj pomogle stvaranju zdravog i inovativnog ekosustava svode se na obrazovanje, komunikaciju i razmjenu ideja, deregulaciju i stvaranje kulture promjene unutar društva koje neće stigmatizirati neuspjehe, zaključeno je na panelu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Karijere

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Gaming

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.