AI2Future: Ima li umjetna inteligencija šanse zablistati uz europsku birokraciju?

Imamo onu klasičnu priču. Želiš napraviti genijalnu AI aplikaciju, ali prije nego što počneš, čekaju te stotine stranica regulacija, birokracija i beskonačna pitanja: što smiješ, a što ne?

Upravo o toj tankoj liniji između inovacije i kontrole razgovarali su stručnjaci na AI2Future konferenciji u Zagrebu. Kako napraviti regulaciju koja ne guši kreativnost, ali i kako osigurati da AI bude siguran, etičan i koristan za društvo, raspravljali su Chris Thomas iz Turing instituta i nakon njega panel domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Angažman kreatora tehnologije

Chris, viši istraživač Turing instituta, naglasio je kako zakonodavni i industrijski pristupi mogu zajedno oblikovati odgovornu i inovativnu primjenu tehnologije. Regulacija AI nije samo pravno pitanje, već i alat za izgradnju povjerenja javnosti, istaknuo je:

Ne želite da inovatori stalno propituju što smiju, a što ne. Regulacija treba pružiti jasnoću i angažirati kreatore tehnologije.

Kao i uvijek kod novih tehnologija, upozorio je, javlja se dilema kontrole: hoćemo li intervenirati prerano, prije nego što tehnologija pokaže svoj puni učinak, ili čekati, riskirajući da se tehnologija ukorijeni i postane teško kontrolirati njezine učinke.

Današnja regulacija platformi i interneta pokazuje kako kasna intervencija može otežati rješavanje problema poput dezinformacija i sigurnost djece na mreži.

Šest ključnih faktora za regulaciju AI-ja

Pri razmatranju regulacije AI-ja, Turing institut ima dva pristupa – domenski, gdje se regulacija prilagođava specifičnim sektorima poput zdravstva ili financija, te horizontalni koji nastoji uspostaviti jedinstvena pravila za sve sektore, primjerice kroz EU AI Act.

Regulacija na papiru nije dovoljna, već je ključno izgraditi kapacitet institucija da je implementiraju, ističe Chris.

On je sa svojim timom razvio okvir sa šest ključnih faktora koje regulatorne organizacije trebaju razviti ili imati da bi učinkovito provodile AI regulaciju: pravni i administrativni okvir, financijska sredstva, infrastrukturu i tehnologiju, odjel za istraživanje i razvoj, stručnost zaposlenika te komunikaciju između organizacija.

Dok regulacija dolazi od države, standardi se razvijaju kroz konsenzus stručnjaka i industrije. Turing institut je osnovao AI Standards Hub, bazu podataka i zajednicu koja prati više od 500 AI standarda, pruža edukaciju, organizira događaje i istražuje globalnu interoperabilnost, ističe Chris:

Standardi tako ne samo da olakšavaju implementaciju regulacije, već i povezuju različite jurisdikcije i potiču inovaciju.

Društvena korist kao mjerilo uspjeha

Nakon predavanja uhvatili smo Chrisa kako bi nam rekao više o tome kako se mjeri uspjeh regulacije AI-ja. Istaknuo je da ono može biti različito za različite dionike, ali osnovni pokazatelj je društvena korist, sigurni i pouzdani sustavi koji potiču ekonomski rast, unapređuju javne usluge i minimiziraju štete:

Snažan i agilan regulatorni sustav najbolji je način da dođemo do toga.

Kada smo ga pitali što mislim o europskom AI Actu, Chris je pohvalio horizontalni pristup zakona jer jasno i koherentno postavlja regulatorne obveze za cijelo europsko tržište. No, smatra kako će najveći izazov biti njegova praktična implementacija.

Brak AI regulacije i inovativnosti?

Uslijedio je panel Can there be a marriage between AI regulation and innovation globally: Key challenges when applying AI in real life business cases in UK and EU. Raspravljalo se o izazovima primjene umjetne inteligencije u poslovnom okruženju Europe i Velike Britanije.

Na panelu su raspravljali Davor Runje, CTO i suosnivač nedavno akviziranog Airta, Chris Thomas iz Alan Turing Instituta, dr. Paula Duncan iz National Physical Laboratoryja, Marko Brgić iz Hrvatskog Telekoma, Davor Ančić iz CroAI-ja i Marija Drašković iz Teve. Raspravu je moderirala Hajdi Ćenan, predsjednica CroStartup i suosnivačica Airta.

Usporavanje startupa

Ančić je otvorio raspravu kritikom sporosti europske birokraciju i složenosti zakona koji loše utječu na inovacije:

Nije moj posao čitati 200 stranica regulacije svaki dan i interpretirati ih ni plaćati odvjetnika koji možda interpretira drugačije. Ako EU želi ulagati i pomoći svom ekosustavu, mora brzo postaviti jasna pravila. EU ima etičku prednost, ali trenutno to usporava razvoj startupa.

Ančić je naglasio i problem financiranja jer su tradicionalni EU fondovi, poput EO financiranja, često spori i birokratizirani. Startupi čekaju šest mjeseci na odobrenje, a zatim se obavezuju na dvogodišnje projekte, što ih praktički izbacuje s tržišta u ključnom razdoblju rasta.

Treba premjestiti sredstva iz neučinkovitih kanala i usmjeriti ih u institucije koje grade okvir i pružaju startapima partnerstvo, ne prijetnju.

Slično, Chris naglašava da regulacija ne mora nužno ograničavati inovacije:

Cilj je očuvati demokratske i ekonomske vrijednosti dok se omogućava tehnološki razvoj. Trebamo financirati regulatore i kreatore politika da blisko surađuju s inovatorima kako bismo stvorili zdrav ekosustav.

Dva lica regulacije: potrošači i biznis

Runje je regulaciju razdvojio na dva elementa – zaštitu krajnjih korisnika i pravila poslovanja. Europa je vrlo dobra u prvoj kategoriji što je već pokazao GDPR i druge direktive koje štite privatnost i osobne podatke. Ipak, u drugoj kategoriji, poslovna regulacija često koči kompanije, smanjuje konkurentnost i sprječava uspjeh na globalnoj razini.

Na to se nadovezao Ančić:

GDPR je dobar za nas kao korisnike, ali primjena je postala problematična. Startupi moraju paziti na svaku email adresu u svojim zapisima, dok konkurencija izvan EU ne mora. To nije etično pitanje, već implementacijsko.

Runje je posebno istaknuo problem u istraživanju i razvoju. Europa je tradicionalno bila lider u znanstvenim istraživanjima, no danas se većina ključnih AI konferencija i publikacija usredotočena na SAD i Kinu, dok Europa stoji na marginama, često zbog prenormirane industrije i sporih birokratskih procedura.

Investicijski izazovi i spor kapital

Jedan od ključnih zaključaka panela bila je sporost europskog tržišta kapitala. Ančić je naglasio da investitori često ulažu u američke kompanije jer su tamo procesi brži i predvidljiviji:

Na poslovnoj razini, ako želite ulagati u tehnologiju koja se brzo razvija, ne možete čekati mjesecima na odobrenje regulacije. EU mora ubrzati investicijske procese, smanjiti poreze na AI investicije i stvoriti partnerstvo između regulatora i startupa.

Jedna od tema panela bila je i odljev talenata iz Europe u SAD koje je potaknula publika s pitanjem: zašto, ako Europa loše kotira u R&D, velike kompanije poput OpenAI i Meta otvaraju istraživačke centre u Europi? Runje je objasnio da je razlog u kvaliteti obrazovanja i dostupnosti talentiranih inženjera:

Europa ima odličan obrazovni sustav, koji i dalje stvara talentirane ljude. Kompanije dolaze ovdje kako bi akvizirale male tvrtke i najbolje talente za manje novca. Iako ljudi žive u Europi, vrijednost često završava u SAD-u.

Usprkos tim nedostacima, panelisti su se složili da Europa ima etičku i društvenu prednost, s fokusom na pojedinca i privatnost, no ta prednost nije iskorištena kako bi se ubrzao razvoj i primjena AI tehnologija. Potrebna je ravnoteža između zaštite krajnjih korisnika, omogućavanja brze implementacije tehnologija i zadržavanja talenata u Europi.

Standardizacija kao ključ

Marija je predložila standardizirane hubove koji bi povezivali regulatorne stručnjake i industriju. Takvi hubovi mogli bi pružiti startupima podršku u implementaciji pravila, kao i identificirati tvrtke koje traže rješenja, bez potrebe za ulaganjem u neprovjerene inicijative:

Ako regulatorni stručnjaci i industrija rade zajedno, možemo započeti s konkretnim akcijama i iterativno poboljšavati standarde.

Panel je također raspravljao o problemu mjerenja i evaluacije AI sustava, posebno u sektorima poput medicine. Chris je istaknuo kako regulatori mogu koristiti povijesne analogije, poput farmaceutskog sektora, gdje se lijekovi reguliraju pod neizvjesnošću i kroz iterativni nadzor. Slično, AI sustavi zahtijevaju transparentnost u treningu i evaluaciji kako bi se zaštitila javnost i spriječile štete.

Hajdi je zaključila panel naglasivši važnost zajedničkog rada industrije, regulatora i institucija kako bi Europa mogla iskoristiti svoje prednosti u etičkoj primjeni AI, istovremeno ostajući konkurentna u globalnom tehnološkom okruženju.