Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Najpoznatija svjetska IT regulatorica: U EU ne gušimo inovacije, nego reguliramo primjenu!

Hoće li se Europa prilagoditi digitalnom dobu i postati konkurentna sa svojim inovacijama ili nam je sudbina biti regulator koji izdaje kazne?

Kada u Netokraciji govorimo o temama u kojoj se sijeku digitalno i Europska unija, uvijek pokušavali pronaći dogovore na tri pitanja:

  1. Koliko ima smisla novčano kažnjavati Big Tech?
  2. Postiže li AI akt ravnotežu između regulacije i inovacija?
  3. Kako EU, kao jedna spora institucija, namjerava biti u koraku s tehnologijom?

Odgovore na njih dobili smo u nedavnom posjetu Europskoj komisiji, i to od političarke koja nosi reputaciju “najpoznatije svjetske regulatorice” i “najmoćnije antimonopolske tužiteljice zapadnog svijeta”. Govorimo o Margrethe Vestager, izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za Europu prilagođenu digitalnom dobu.

Marin Pavelić

Kazne su važne jer narušavaju reputaciju

Europska unija iz godine u godinu sve više kažnjava Big Tech sa sve većim i većim novčanim kaznama. Kažnjavali su Google, Metu, Amazon, Apple s milijunima i milijardama. Ipak, što Appleu znači kazna od 1,84 milijarde iz ožujka ove godine kada sama tvrtka vrijedi 3 bilijuna. Što nam je tek misliti kada znamo da je Apple još 2021. godine počeo ostvarivati prihode od 1 milijarde po danu!

Margrethe smatra kako je to legitimna opservacija, ali naglašava da se kazne koje EU može izdati mogu odnositi samo na određeno tržište na kojem je prepoznato određeno nezakonito ponašanje:

Dakle, za najnoviji slučaj Applea, gdje smo im dali kaznu od 1,84 milijarde eura, radi se o specifičnom tržištu aplikacija za streaming glazbe, što je mali dio svega što Apple kao tvrtka jest. Svrha kazne je kazniti ilegalno ponašanje na tržištu, a tvrtke moraju pronaći način da isprave svoje ilegalne prakse.

Kazne su važne, ističe Margrethe, posebno kad dođu do sudske razine. U konačnici, ono što tim tvrtkama predstavlja najveći problem kada EU daje novčanu kaznu, slika je koja se stvara o njima:

Mislim da je jedna od stvari koju Big Tech tvrtke smatraju problematičnom – šteta njihovom ugledu – to je etiketa o gigantskoj tvrtki koja je učinila nešto protuzakonito.

Postiže li AI akt ravnotežu između regulacije i inovacije?

Jedno od temeljnih pitanja, kada se stvarao AI akt, bila je problematika gušenja inovacija, a nekoliko domaćih stručnjaka već je izrazilo zabrinutost. Ipak, Margrethe ističe kako je zapravo nemoguće da akt utječe na istraživanje i razvoj umjetne inteligencije:

Istraživanje i razvoj možete raditi kako god želite, ali tek kada svoj AI stavljate u upotrebu onda se na vas primjenjuje AI akt.

Botovi spadaju u kategoriju tehnologije koja predstavlja ograničeni rizik i ovdje AI akt zahtijeva transparentnost. Ako koristite AI u korisničkoj službi, potrebno je naglasiti ljudima da razgovaraju s botom. Ipak, postoje i kompleksniji slučajevi, objašnjava nam Margrethe:

Prije par godina dogodio se slučaj u Nizozemskoj gdje su koristili AI za raspodjelu socijalnih benefita i iz nekog razloga algoritam je preferirao ljude koji žive na jednom određenom poštanskom broju. Znači, on uopće nije donosio odluke na temelju tko treba socijalnu pomoć.

U ovakvim slučajevima AI akt traži od vas da osigurate način provjere daje li algoritam točne rezultate. Jedan od tih načina je prisutnost čovjeka u procesu. U Danskoj je nedavno jedan algoritam treniran na 76.000 zdravstvenih kartona pacijenata s rakom debelog crijeva. Ovakvi podaci mogu uvelike pomoći doktorima, ali neće pomoći ako nisu dobro trenirani, navodi Margrethe:

U Danskoj imamo umjetnu inteligenciju za pomoć pri odgovaranju na hitne pozive, ali pokazalo se kako algoritam nije uvježban da prepozna simptome koji se razlikuju kod muškaraca i žena u nekim od životno vrlo opasnih situacija.

U svakom slučaju Margrethe smatra kako je ravnoteža postignuta, ali ono što Europi nedostaje u kontekstu inovacija su financije. Imamo razne inovativne startupe koji trebaju ulaganja kako bi skalirali svoja poslovanja. Potrebna nam je milijarda, a pronaći takvu svotu na tržištu kapitala kakvog imamo u Europi jako je teško, ističe Margrethe:

Mislim kako nije AI akt barijera za inovacije u Europi, već manjak financija i ljudi koji znaju kako privući kapital.

Može li EU biti u koraku s razvojem umjetne inteligencije?

Europska unija nikada nije htjela regulirati tehnologiju, već regulirati kako koristimo tehnologiju. Zato je AI akt osmišljen, kako bi obuhvaćao i kvantnu tehnologiju u budućnosti, dodaje Margrethe.

Ako imate kvantnu aplikaciju koju koristite u zdravstvene svrhe ili kako bi ljudi dobili osiguranje i dalje ćete se morati držati AI akta.

Kako se tehnologija neprestano razvija i neprestano dobivamo nove verzije aplikacija, Europska unija odlučila se usredotočiti na use caseove, a ne na samu tehnologiju. Naravno, neki dijelovi akta dotiču se tehnologije – posebno kada govorimo o podacima na kojima se smije trenirati algoritam kako bi AI bio kredibilan. Pored toga, EU se suzdržava od reguliranja tehnologije, zaključuje Margrethe.

Ured Europske komisije u Zagrebu

Podsjećamo kako je Europski parlament službeno usvojio Akt o umjetnoj inteligenciji sredinom ožujka, ali zakon još moraju pregledati pravnici lingvisti.

Uz to, akt još mora usvojiti i Europsko vijeće. On se počinje primjenjivati 24 mjeseca nakon stupanja na snagu, osim zabranjenih primjena (šest mjeseci nakon stupanja na snagu), kodeksa prakse (devet mjeseci nakon stupanja na snagu), pravila za umjetnu inteligenciju opće namjene, uključujući upravljanje (12 mjeseci nakon stupanja na snagu) i obveza za visokorizične sustave (36 mjeseci nakon stupanja na snagu).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje stečeno osmogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.

Veliki intervjui

Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

CISEx, hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, odnedavno ima novu upravu. U razgovoru s Ivanom Bešlićem i Svenom Marušićem otkrivamo u kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera, tko će lakše prebroditi ova vremena i gdje su nove prilike.