Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji 2020. je bila jako uzbudljiva, a mislim da će 2021. biti još bolja. Vidjeli smo velike investicije u neke od naših vodećih AI tvrtki, Hrvatska je uz Njemačku i Francusku jedan od osnivača Europskog AI foruma koji svakih 6 mjeseci okuplja vodeće europske poduzetnike i policy makere, a vidjeli smo i kako naš premijer poziva državne službenike da upišu tečaj o osnovama umjetne inteligencije. U ovo vrijeme prošle godine, kada smo osnivali udrugu CroAI, takvim smo se stvarima mogli samo nadati.

Često čujemo kako pandemiju i njene efekte nije bilo moguće predvidjeti iako znanstvenici i epidemiolozi već godinama upozoravaju upravo na ovaj scenarij i globalnu nespremnost na njega. Slično je i s umjetnom inteligencijom, bez obzira što znamo da će AI dobrim dijelom definirati napredak svijeta sljedećih 30 godina stvara se dojam kako EU, a pogotovo Hrvatska, stvari prepuštaju slučaju.

Postavljanje temelja za AI zajednicu

Udruga CroAI si je stoga zadala cilj da Hrvatska ne smije propustiti ovu priliku i mora postati aktivni sudionik procesa, objašnjava Mislav. Postavili su si tri osnovne strategije:

1. Edukacija javnosti – kako bi upoznali sve aktere društva s velikim potencijalom umjetne inteligencije.
2. Kultura dijaloga – jer svi smo na istom brodu: poduzetnici, akademija, politika, mediji, javnost i trebali bi veslati u istom smjeru.
3. Konkurentno okruženje za startupe – jer su startupi nositelji inovacija i želimo ih ne samo zadržati u Hrvatskoj već i potaknuti nastanak novih.

Poučeni iskustvima iz drugih zemalja shvatili smo da dok ne napravimo pregled hrvatskog AI tržišta nikoga nećemo moći uvjeriti u činjenicu kako je AI nešto što se događa već danas i kako odluke vezane uz ovu industriju ne smijemo odgađati.

Rezultati su i nas iznenadili, hrvatski AI landscape sadrži preko 200 tvrtki i institucija koje svoje djelovanje u nekoj mjeri vežu uz AI. Ono što veseli je da tu imamo preko 70 startupa i tvrtki koje na umjetnoj inteligenciji baziraju svoje proizvode i usluge, a neke od njih su već sada globalno prepoznate. Ono što je također očito je da za sada nemamo neku užu specijalizaciju gdje sustavno izbacujemo uspješne priče po kojoj bi kao zemlja mogli biti prepoznati.

Drugi veliki projekt nam je bio kako doprijeti s ovom idejom do javnosti. Zbog toga smo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i agencijom 404 doveli najbolji svjetski tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI u Hrvatsku. Izgradilo ga je sveučilište u Helsinkiju s idejom da omogući edukaciju 1% svjetske populacije o umjetnoj inteligenciji. Mi smo jedanaesta zemlja po redu u koju je doveden ovaj tečaj i ono što je znakovito je da od svih zemalja imamo u startu najveći interes, u prvih 10 dana tečaj je upisalo preko 10,000 polaznika.

Prošla godina je na EU razini prošla u znaku konzultacija vezanih uz AI regulativu

Očekuje se da će EU prva na svijetu zakonski regulirati AI, a to je nešto što može biti i prilika i problem za europske poduzetnike. Slično kao i s GDPR-om, problem će biti ako nam je takva načela teško ugraditi u naš proizvod, a još pogotovo ako pravila budu nejasna. Prilika je u tome što ćemo u nastupima prema tržištima izvan EU moći tvrditi kako je naša tehnologija doista napravljena po mjeri čovjeka i uzima u obzir sve standardne probleme koji se mogu povezati s AI rješenjima poput odluka koje stavljaju u nepovoljan položaj grupe ljudi koje su slabije ili na lošiji način reprezentirane u podacima za učenje ili npr. nejasnog lanca odgovornosti u slučaju kada nešto pođe po zlu.

Hrvatska je kroz CroAI cijelu ovu godinu bila aktivan sudionik svih diskusija na europskom nivou. Uz Njemačku i Francusku smo osnivači Europskog AI foruma koji okuplja poduzetnike i policy makere iz EU. Prvi forum se održao na zadnji dan našeg predsjedanja s EU iz Zagreba, drugi je održan na kraju njemačkog predsjedanja iz Berlina, a sljedeći će biti u Lisabonu.

Na drugom AI Alliance Assemblyu, tijelu koje je izradilo Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji, jedini predstavnik poduzetnika iz cijele EU došao je iz Hrvatske. Sve su ovo znakovi kako Hrvatska želi imati važnu ulogu po pitanju umjetne inteligencije unutar EU. Naravno, za tako nešto neće biti dovoljno samo aktivno sudjelovati u diskusijama, već na kraju moramo pokazati i da možemo sustavno proizvoditi globalno konkurentne poduzetničke priče.

“Kada je riječ o sustavnom pristupu AI industriji tu smo najtanji”

Poduzetnici na razini cijele EU se više nadaju da im država pretjeranom regulativom i administracijom neće remetiti planove nego što očekuju nekakvu veliku podršku. Kod nas je taj stav još i izraženiji. No, postoje primjeri na razini svijeta gdje vidimo i drugačije pristupe.

Kina želi biti vodeća u industriji autonomnih vozila i zbog toga gradi infrastrukturu unutar gradova koja omogućava tvrtkama i startupima testiranja. Takve uvjete za razvoj nema nitko na svijetu i zbog toga čak i neki europski automobilski divovi odlaze u Kinu razvijati svoja rješenja. U Izraelu su stvoreni gotovo idealni uvjeti za razvoj cybersecurity startupa i zbog toga je Izrael, bez obzira na svoju veličinu, prepoznat kao jedna od velesila u ovom području.

Bez takve “nepoštene prednosti” teško je očekivati da možemo sustavno proizvoditi globalno konkurentne inovacije, a onda se još i kao zemlja pozicionirati kao vodeći u nekom području što bi bio veliki vjetar u leđa našim startupima. Za tako nešto bit će potrebna daleko veća razina dijaloga između države i poduzetnika od ove koju trenutno imamo.

Godina iza nas bila je izuzetno uzbudljiva za našu AI scenu jer je prije svega osvijestila ideju da se može uspjeti i iz Hrvatske i to ne samo u glavama naših poduzetnika i javnosti već i stranih investitora. U 2021. godini se nadam da će se sve ovo pretvoriti u pravi inspirativni pokret i da će na površinu izaći nove uzbudljive priče koje se sada negdje kuhaju.

Uspjesi veterana vjetar su u leđa onima koji dolaze

Koliko će događaji iz 2020. utjecati na domaću tehnološku scenu još nam predstoji vidjeti, ali s Mislavom se slaže i Matija Ilijaš, voditelj odjela za umjetnu inteligenciju u Microblinku, upravo jednoj od tvrtki koja se upisala u lentu prošlogodišnjih uspjeha.

Mislim da smo napravili dobre pomake u smislu zatvaranja prvih većih investicija i razvoja temelja buduće AI zajednice. Odlično je vidjeti da su velike investicije dobile firme koje imaju veliki potencijal za rast, a u većoj ili manjoj mjeri koriste umjetnu inteligenciju.

S obzirom da će umjetna inteligencija u narednim godinama biti najmoćniji alat za razvoj tehnologije, neupitno je da će te firme razvijati sve ozbiljnije AI timove. Za iskustvo u AI razvoju treba vremena, ali dobro financirani i ambiciozni projekti na svjetskoj razini mogu prikupljanje tog iskustva znatno ubrzati.

Također možda jednako bitna i pozitivna posljedica ovih velikih pojedinačnih uspjeha je sama poruka cijeloj našoj sceni: može se i iz Hrvatske. Mi imamo AI firme u Hrvatskoj koje ne samo da se globalno natječu u razvoju AI tehnologije, već i dominiraju u određenim segmentima. Vjerujem da je to manjim firmama i startupima motivacijski vjetar u leđa.

“AI strategija nije one-time projekt, to je kontinuirani trud koji zahtjeva stalnu suradnju industrije, akademije i države…”

Ipak, taj vjetar u leđa održat će nas na putu neko dogledno vrijeme, ali postoji još puno faktora o kojima ovisi hoće li ova AI arka doći do odredišta.

Ako sagledamo stvari realistično, hrvatska AI zajednica je tek u svojim začecima i nije postojala do prije godinu dana. Hrvatske AI firme su se dokazivale u svojoj domeni na globalnoj sceni, a one proaktivnije su definirale i suradnje s relevantnim fakultetima.

Posebno nas ohrabruje i činjenica da kao tvrtka koja zapošljava veliki broj stručnjaka u području umjetne inteligencije, vidimo vrlo veliki interes studenata i inženjera za to područje. Značajan doprinos tome dolazi od naših sveučilišta koja rade odličan posao.
Ulagao se trud od strane pojedinaca s fakulteta ili iz industrije s ciljem uspostave bar nekakvog dijaloga s državom oko nacionalne AI strategije, ali to su bile zajedničke inicijative, a ne inicijative jedne zajednice.

Smatram da je temelje za pravu AI zajednicu postavila CroAI udruga u zadnjih godinu dana. To je prije svega definiranje hrvatskog AI okruženja sa svojim članovima podijeljenim po smislenim cjelinama. Time su se postavili okviri za dijeljenje znanja i iskustva AI firmi unutar konkretnih industrija.

Zatim jasno uspostavljena komunikacija između industrije, akademije i države s ciljem jasne definicije AI strategije. Razvoj nacionalne AI strategija nije one-time projekt, to je kontinuirani trud koji zahtjeva stalnu suradnju tih triju strana. Tu je napravljen i korak dalje gdje su se stavovi Hrvatske komunicirali i na europskom AI forumu, što je veliki uspjeh. U konačnici se i po pitanju generalnog upoznavanja ljudi s osnovama umjetne inteligencije postigao napredak inicijativom prevođenja i promoviranja finskog Elements of AI programa.

“Moramo biti još brži i proaktivniji”

Iako smatram da je puno napravljeno ove godine, mislim da je bitno staviti to u kontekst globalne AI scene i osvijestiti da moramo biti još brži i proaktivniji. I tu primarno mislim na državu koja mora još više napraviti kako bi omogućila našim firmama da se razvijaju i konkuriraju.

Uspješne priče koje smo dosad vidjeli uspjele su unatoč raznim preprekama koje u mnogim proaktivnijim zemljama ne postoje. Primjer za to su visoki doprinosi i porezi na dohodak koji značajno otežavaju konkuriranje s uvjetima na globalnom tržištu. Moramo biti usmjereni na zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj jer samo tako možemo kao zemlja postati ozbiljan igrač na globalnoj AI sceni.

AI startupima treba dati potrebnu podršku

O konkretnim načinima kako uključiti sve bitne strane u taj splet više mi je rekla Slađana Krpić, direktorica Business Analytics odjela u Poslovnoj Inteligenciji.

Što se tiče prošle godine i AI područja, svakako smo razbili status quo. Slađana ističe kako se u protekloj godini puno više pričalo o umjetnoj inteligenciji i radilo na popularizaciji kroz udruge kao što su Women in Data Science i CroAI te kroz razne konferencije, hackathone i ostala događanja. Smatra da su takve aktivnosti iznimno važne te ih u 2021. treba biti još i više.

Moramo svi raditi na tome da olakšamo pokretanje AI projekata

Iako je 2020. bila posebno uspješna godina za postavljanje temelja domaće AI zajednice, Slađana ističe da uvijek može bolje…

… i svi zajedno trebamo raditi na tome. Smatram da kompanije još uvijek nisu dovoljno upoznate u kojim sve slučajevima im AI može pomoći, a u tome može pomoći prezentiranje uspješnih use caseva. Često kada čujemo kako je netko nešto napravio, dobijemo ideju kako nešto nadograditi i primijeniti u svom slučaju.

Također kaskamo po pitanju formalne edukacije na visokoškolskim ustanovama jer nije dovoljno učiti o ovome samo na tehničkim studijima (npr. FER), AI treba biti sastavni dio svih studija upravo kao primjer alata koji može pomoći i u društvenim i humanističkim područjima.

Uz to se uvijek postavlja pitanje financiranja AI projekata, budući da sam ishod nije na početku uvijek determiniran već je rezultat određenog istraživanja i eksperimentiranja. Kompanije se teže odlučuju investirati u nešto za što ne znaju točno kako će funkcionirati, kakav će rezultat dati. Kompanijama bi u donošenju odluke da krenu s ovakvim projektima svakako mogli pomoći različiti poticaji iz EU fondova. Nadam se da će biti još više korišteni upravo za ovo područje.

Država treba igrati puno veću ulogu

AI je područje na kojem često rade različiti startupovi koji su pravi rasadi ideja i razvoja stručnjaka. No startupima treba dati potrebnu podršku u obliku financiranja, infrastrukture i potrebnih znanja za pokretanje poslovanja. Upravo je pokretanje BIRD inkubatora ono što može pomoći razvoju novih ideja i povećati šanse za uspjeh startupima kroz osiguravanje infrastrukture te mentora iz različitih područja.

Takvih i sličnih inicijativa nema dovoljno i smatram da bi i država u tom području trebala igrati puno veću ulogu nego do sada, kroz osiguravanje infrastrukture i financiranja za pokretanje startupova, a naravno sudbina i vrednovanje same ideje bi bila određena na tržištu.

“AI postaje standardni dio svih proizvoda i usluga – uskoro ćemo i to jednostavno zvati IT”

Prethodna godina nam neće ostati u lijepom sjećanju, komentira Davor Runje, ali i dodaje kako se dogodilo puno važnih stvari, posebno za domaću tehnološku scenu:

Događaj godine je definitivno bila investicija u Infobip čime smo dobili prvog hrvatskog jednoroga, nakon čega je došlo preuzimanje Nanobita od strane Stillfront grupe, te 60 milijunska investicija u prvu hrvatsku AI kompaniju Microblink. Tu je još i joint venture Infinuma i Porsche Digitala, te brojne manje investicije i uspjesi domaćeg IT-a.

Umjetna inteligencija je postala mainstream, svi gore navedeni uspjesi imali su ili će tek imati velikog utjecaja na domaću AI scenu. AI postaje standardni dio svih proizvoda i usluga i uskoro ćemo i to jednostavno zvati IT, kao što to danas radimo s web i mobilnim aplikacijama i sl.

Hrvatski IT se nalazi na prekretnici razvoja u kojem sve veći postotak industrije čine proizvodne, a ne uslužne, projektno bazirane tvrtke. To je prirodan proces i ukazuje na novu razinu zrelosti industrije jer omogućava veću skalabilnost, tj. veću profitabilnost, ali ukazuje i na sve veći problem pronalaska odgovarajućeg kadra za rast. Za ovakvu vrstu tvrtki je prije svega potrebna pristup investicijskom kapitalu i tu vidim izazov, ali i veliku priliku.

Davor ističe i ono o čemu je Ivan Brezak Brkan nedavno pisao na Netokraciji, s obzirom na to da su najuspješnije hrvatske tvrtke uspjele privući značajne investicije van države, olakšat će pristup tom kapitalu i drugima.

Puno je lakše objasniti nekome da dolazite iz zemlje u kojoj je nastao Infobip i Rimac i tražite kapital za razvoj, nego ako dolazite iz zemlje sunca i mora kako smo se do nedavno brendirali.

Potencijal za investicije i za rast ovakvih vrsta kompanija je velik i mislim da će se dodatno razvijati s lakšim pristupom investicijskog kapitala. U tom smislu aktivnosti CISEx-a kao krovne udruge izvoznika softvera bit će upravo u olakšavanju zakonskih prepreka i olakšavanju pristupa domaćim i stranim investitorima našim najboljim, izvozno orijentiranim tvrtkama.