Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Pri ulasku na svako novo tržište, bez obzira na tip tehnologije, platforme, sadržaja - lokalizacija softvera je neophodna. No, za digitalne alate u poljoprivrednoj industriji to sve poprima puno veći opseg nego što biste očekivali.

Prošlu godinu su završili s investicijom od 30,2 milijuna kuna, a ovu godinu započeli sa širenjem partnerske mreže u Europi, Latinskoj Americi, Bliskom Istoku, Aziji i Americi. Hrvatski AGRIVI je u 7 godina od svog osnivanja postao jedna od vodećih svjetskih agrotehnoloških tvrtki. Mogućnost da postane svjetski igrač za AGRIVI nije, očito, došla preko noći. Još prije osnivanja, CEO Matija Žulj sam je postao poljoprivrednik kako bi saznao sve probleme u procesu. Sve to da bi došli do platforme koja može postati punokrvni management sustav za sve što jednom poljoprivredniku treba.

Ali ne treba svakom poljoprivredniku na svijetu ista stvar.

Svaka nova država znači novu prilagodbu sustava i baze znanja…

Ovisno o državi ili regiji, poljoprivrednici će rješavati slične, ali različite probleme sa štetnicima, a prilikom tretiranja i zaštite bilja, morat će i poštivati neke propise koji se razlikuju od države do države.

Tako za AGRIVI, koji danas posluje na različitim stranama svijeta, važan korak u širenju softvera predstavlja – lokalizacija.

Između ostalog, tu je kao prvo jezična barijera. Međutim, tu priča za agrotech ne staje. Osim samog prijevoda aplikacije, u poljoprivredi lokalizacija softvera znači čitav niz segmenata koji moraju biti prilagođeni tržištu na koje se ulazi, napominje Matija:

Green Deal, sigurnost hrane, kvaliteta hrane, bioraznolikost, karbonski otisak, utjecaj na tlo, podzemne vode i ostale bitne teme snažno definiraju smjerove razvoja poljoprivrede kao industrije. To definira mnoštvo regulatornih okvira kojima se poljoprivrednici u različitim državama moraju prilagoditi, a različite države imaju različite regulatorne okvire.

Što sve treba lokalizirati u poljoprivredi?

AGRIVI platforma posjeduje mogućnosti od kojih su samo neke na raspolaganju besplatnim korisnicima – upravljanje farmom, analitički alati, alarmi za nametnike, detaljna vremenska prognoza te personalizirana baza znanja. Dostupna je za mobilne i desktop sustave te je njena lokalizacija iznimno zahtjevna. Na primjer, da bi se prevela trenutna baza znanja na novi jezik potrebna su 2 mjeseca konstantnog rada jednog prevoditelja.

AGRIVI je stoga definirao nekoliko lokalizacijskih segmenata koji su im bitni prilikom rasta na novim tržištima:

1. Jezik

Za AGRIVI je lokalizacija na druge jezike bila jedna od ključnih nadogradnji.

Kako je za intervju prošlog ljeta istaknuo njihov Darko Gebaei, VP Technology, poljoprivrednici najčešće ne pričaju strane jezike i neće koristiti aplikaciju koja nije na njihovom lokalnom jeziku. Osim toga, i radnici u poljoprivrednim tvrtkama primarno pričaju nativni jezik, odnosno ne pričaju strane jezike.

S obzirom na to da su od početka ciljali na globalno tržište, minimalno održiv proizvod (MVP) AGRIVI platforme odmah je izašao s podrškom za engleski i hrvatski jezik. Ipak, to s vremenom nije bilo dovoljno te je AGRIVI danas lokaliziran za 4 svjetska tržišta i preveden na 14 jezika.

2. Baza zaštitnih sredstava

Zaštitna sredstva su bitan dio poljoprivredne proizvodnje i regulatornog okvira te je za potrebe i planiranja proizvodnje, ali i izvještavanja potrebno imati mnoštvo podataka o svakom registriranom sredstvu, a registrirana sredstva se razlikuju od države do države. Radi prihvaćenosti digitalnog alata bitno je stoga imati bazu zaštitnih sredstava koju će poljoprivrednici koristiti, ali ne tako da ju moraju unositi samostalno. Jer to neće raditi, ističe Matija.

Osim toga, važno je obratiti pozornost na odgovornost pojedinca pri provođenju mjera za zaštitu bilja, koju propisuje svaka država zasebno. Tanja Folnović, AGRIVI Customer Success Team Lead dodaje i kako nepravilnom primjenom sredstava za zaštitu bilja, npr. pri jakom vjetru, pojedinac može kontaminirati susjednu parcelu i usjev, otrovati susjedove pčele te oštetiti ili čak uništiti biljke i plantaže u neposrednoj blizini.

U konačnici, to sve znači da prije ulaska na neko novo tržište, stručnjaci moraju istražiti i unijeti sva zaštitna sredstva koja se mogu naći u poljoprivrednim ljekarnama u primjerice, Poljskoj.

3. Alarmi za bolesti i štetnike

A tako i od sredstava za zaštitu bilja dolazimo i do onoga zbog kojih se ona koriste. Poljoprivrednici koriste zaštitna sredstva kako bi smanjili štete od štetnika te tako osigurali prinose. Posljednji podaci pokazuju da štetnici u svijetu smanjuju prinos poljoprivrednih kultura za čak 42%, a u Europi za 28%.

Zato je jedan od važnih faktora lokalizacije prilagodba konfiguracije algoritama za detekciju bolesti i štetnika specifičnostima pojedine regije ili države. AGRIVI danas ima bazu znanja za preko 400 biljnih bolesti i štetnika za preko 80 biljnih vrsta. Sve to je moralo biti prilagođeno i podnebljima odnosno tržištima koje pokrivaju.

Također, njihova platforma sadrži za svakog štetnika listu aktivnih tvari i trgovačke nazive pesticida koji sadrže te aktivne tvari, kojom se štetnik suzbija.

4. Baza gnojiva

Osim globalno dostupnih proizvoda (gnojiva) u svakoj državi postoje i lokalna gnojiva.

Poljoprivrednicima je prilikom planiranja prihrane, ali i analize kakav plan prihrane dovodi do najboljih prinosa/kvalitete bitno računati koliko će dušika, kalija i fosfora uložiti u tlo, a za to je potrebno imati podatke za svako gnojivo, objašnjava Tanja te dodaje:

Također, za potrebe regulatornog izvješćivanja o utjecaju na tlo, vode, klimu i okoliš, potrebno je znati unos konkretnih elemenata u tlo. Kako bi olakšali poljoprivrednicima korištenje, AGRIVI za svaku državu koju snažnije adresira osigurava bazu gnojiva sa svima nutrijentima za svaki proizvod.

5. Izvještaji

AGRIVI za svako područje u kojem je dostupan pokriva i ključne izvještaje o proizvodnji, sljedivosti i utjecaju na okoliš koji su potrebni poljoprivrednicima za certifikatore ili inspektore koji ih obilaze i kontroliraju.

Poljoprivrednici će u narednim godinama imati sve više obaveza po pitanju brige o tlu i sigurnosti hrane, a AGRIVI je prva platforma u Europi koja je taj legislativni dio potpuno automatizirala. “Klikneš i dobiješ potreban izvještaj,” navodi Tanja, ističući kako su prilagodili izvještavanje pojedinim zemljama, tako da se AGRIVI u Mađarskoj primjerice spaja na potreban API sustava tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede.

6. Valute i jedinice mjere

Izvan Eurozone, svaka država ima svoju valutu i poljoprivrednici prate troškove i prihode u lokalnoj valuti, stoga je to jedna od osnovnih stavki lokalizacije.

Međutim, kad su u pitanju jedinice mjere, poljoprivrednici često uz hektare, kilograme, metre (metrički sustav) ili acres, funte, inče (imperijalni sustav), redovito koriste lokalne jedinice. Tako u AGRIVI platformi poljoprivrednici mogu koristiti mjerne jedinice koje su razumljive i dostupne korisnicima diljem svijeta.

Specijaliziran sadržaj zahtijeva stručnost bez obzira gdje se i kako koristi

Već na početku razvoja, Matija i tim su odlučili da platforma mora biti sveobuhvatna te da u nju moraju uključiti mogućnost izvještaja, alarme za bolesti i štetnike, dostupna gnojiva zaštitnih sredstava itd., odnosno sve ono što poljoprivredniku treba za rad, objašnjava:

Danas je velikim i malim poljoprivrednicima u Europi korištenje softvera poput AGRIVI platforme veoma bitno i zbog dizanja kriterija za kvalitetu proizvodnje u sklopu Green Deala Europske unije te tzv. Farm to Fork strategije.

Ono što je izazov u svemu ovome jest pronaći ljude koji imaju znanje i vještine da pripreme sve potrebno za ulazak na novo tržište, dodaje Tanja:

Kako bismo bili u korak s vremenom potrebno je kontinuirano pratiti novosti i potrebe tržišta s jedne strane, a s druge strane razmišljati o tome što bi još moglo biti potrebno za profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju. Naša su prednost educirani ljudi, agronomi, koji imaju znanje i iskustvo, a koje je u ovoj industriji neophodno.

Moramo uložiti u digitalizaciju i širenje znanja o tome kako se to zapravo radi, kako to postići i koje prakse koristiti da bi to učinilo učinkovitu hranjivost i sigurnost hrane, a okoliš pozitivan. Ako pogledamo količinu agronoma, oni to ne stignu napraviti, nema ih toliko i tada je digitalni kanal jedini kanal i način na koji to možemo učiniti.

Iako svaka zemlja u kojoj smo prisutni ima apsolutno drugačiju kulturu i običaje, isti je cilj – profitabilnija poljoprivredna proizvodnja, zaključuje Tanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Želimo li primati plaće na Revolut treba nam “pravi” Revolut Bank, direktor Mirkes otkriva koji su planovi u Hrvatskoj

Je li Revolut zaista sada prava banka u Hrvatskoj, možete li na njega primiti ili isplatiti plaću i zašto uopće postoji ogranak Revolut Bank, saznali smo u razgovoru s njihovim direktorom, a nismo propustili provjeriti ni situaciju s HNB-om.

Startupi i poslovanje

APIS IT dokapitalizacijom Grada Zagreba postaje drugi hrvatski IT jednorog, vrijedan preko milijardu dolara?

Dokapitalizacijom APIS IT-a Vlada bi potvrdila da ne samo da podržava vodeće hrvatske startupe nego ih i stvara, nastavno na potpisivanje deklaracije 'EU Start-up Nations Standard of Excellence' - koje su planirali učiniti.

Tehnologija

Tidal stigao u Hrvatsku – audiofili jedva dočekali, ali isplati li vam se ako ste prosječan slušatelj?

Prošle godine su nam u Hrvatsku stigli Spotify i Apple Music, a od prije već imamo Deezer i YouTube Music... eto sada i Tidala. Što još jedan glazbeni servis može ponuditi novoga uz ovakvu konkurenciju?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Dajte ljudima povjerenje, dajte im fleksibilnost. Posao će se obaviti daleko bolje ako si sami mogu organizirati vrijeme.”

Jučerašnje prijepodne proveli smo na Future of Work konferenciji gdje smo razmijenili različita iskustva, informacije te savjete o hibridnom i remote načinu rada. Za sve vas koji želite ukratko ponoviti lekcije ili saznati najbitnije ako niste sve stigli upratiti - stiže izvještaj!

Kolumna

Kako mi je Angela, kolegica developerica, olakšala život. I kako sam ja Angeli zagorčala njen.

Jedno od vječnih pitanja u tehnološkom svijetu je mogu li marketingaši i developeri naći zajednički jezik. Moram priznati da je meni, kao marketingašici, i Angeli, kao developerici, u početku ipak trebao dobar prevoditelj...

Startupi i poslovanje

A koliko vama fali godina do dobne diskriminacije?

Kako je jedna Facebook objava prokazala tužno stanje generacijskog jaza u (domaćoj) digitalnoj i tech industriji...

Novost

Uspješni hackathonac Boris Tomaš kandidirao se za gradonačelnika Varaždina

Sudionik i mentor na mnogim hackathonima i docent FOI-ja Boris Tomaš otisnuo se u političke vode kandidaturom za gradonačelnika.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Društvene mreže

Što učiniti kad dobijete negativan komentar na društvenim mrežama?

Odgovoriti na njega? Obrisati ga? Ignorirati? Postoji li uopće univerzalan način rješavanja ovakvih situacija? Provjerite u novoj epizodi Netokracija Podcasta.