Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Pri ulasku na svako novo tržište, bez obzira na tip tehnologije, platforme, sadržaja - lokalizacija softvera je neophodna. No, za digitalne alate u poljoprivrednoj industriji to sve poprima puno veći opseg nego što biste očekivali.

Prošlu godinu su završili s investicijom od 30,2 milijuna kuna, a ovu godinu započeli sa širenjem partnerske mreže u Europi, Latinskoj Americi, Bliskom Istoku, Aziji i Americi. Hrvatski AGRIVI je u 7 godina od svog osnivanja postao jedna od vodećih svjetskih agrotehnoloških tvrtki. Mogućnost da postane svjetski igrač za AGRIVI nije, očito, došla preko noći. Još prije osnivanja, CEO Matija Žulj sam je postao poljoprivrednik kako bi saznao sve probleme u procesu. Sve to da bi došli do platforme koja može postati punokrvni management sustav za sve što jednom poljoprivredniku treba.

Ali ne treba svakom poljoprivredniku na svijetu ista stvar.

Svaka nova država znači novu prilagodbu sustava i baze znanja…

Ovisno o državi ili regiji, poljoprivrednici će rješavati slične, ali različite probleme sa štetnicima, a prilikom tretiranja i zaštite bilja, morat će i poštivati neke propise koji se razlikuju od države do države.

Tako za AGRIVI, koji danas posluje na različitim stranama svijeta, važan korak u širenju softvera predstavlja – lokalizacija.

Između ostalog, tu je kao prvo jezična barijera. Međutim, tu priča za agrotech ne staje. Osim samog prijevoda aplikacije, u poljoprivredi lokalizacija softvera znači čitav niz segmenata koji moraju biti prilagođeni tržištu na koje se ulazi, napominje Matija:

Green Deal, sigurnost hrane, kvaliteta hrane, bioraznolikost, karbonski otisak, utjecaj na tlo, podzemne vode i ostale bitne teme snažno definiraju smjerove razvoja poljoprivrede kao industrije. To definira mnoštvo regulatornih okvira kojima se poljoprivrednici u različitim državama moraju prilagoditi, a različite države imaju različite regulatorne okvire.

Što sve treba lokalizirati u poljoprivredi?

AGRIVI platforma posjeduje mogućnosti od kojih su samo neke na raspolaganju besplatnim korisnicima – upravljanje farmom, analitički alati, alarmi za nametnike, detaljna vremenska prognoza te personalizirana baza znanja. Dostupna je za mobilne i desktop sustave te je njena lokalizacija iznimno zahtjevna. Na primjer, da bi se prevela trenutna baza znanja na novi jezik potrebna su 2 mjeseca konstantnog rada jednog prevoditelja.

AGRIVI je stoga definirao nekoliko lokalizacijskih segmenata koji su im bitni prilikom rasta na novim tržištima:

1. Jezik

Za AGRIVI je lokalizacija na druge jezike bila jedna od ključnih nadogradnji.

Kako je za intervju prošlog ljeta istaknuo njihov Darko Gebaei, VP Technology, poljoprivrednici najčešće ne pričaju strane jezike i neće koristiti aplikaciju koja nije na njihovom lokalnom jeziku. Osim toga, i radnici u poljoprivrednim tvrtkama primarno pričaju nativni jezik, odnosno ne pričaju strane jezike.

S obzirom na to da su od početka ciljali na globalno tržište, minimalno održiv proizvod (MVP) AGRIVI platforme odmah je izašao s podrškom za engleski i hrvatski jezik. Ipak, to s vremenom nije bilo dovoljno te je AGRIVI danas lokaliziran za 4 svjetska tržišta i preveden na 14 jezika.

2. Baza zaštitnih sredstava

Zaštitna sredstva su bitan dio poljoprivredne proizvodnje i regulatornog okvira te je za potrebe i planiranja proizvodnje, ali i izvještavanja potrebno imati mnoštvo podataka o svakom registriranom sredstvu, a registrirana sredstva se razlikuju od države do države. Radi prihvaćenosti digitalnog alata bitno je stoga imati bazu zaštitnih sredstava koju će poljoprivrednici koristiti, ali ne tako da ju moraju unositi samostalno. Jer to neće raditi, ističe Matija.

Osim toga, važno je obratiti pozornost na odgovornost pojedinca pri provođenju mjera za zaštitu bilja, koju propisuje svaka država zasebno. Tanja Folnović, AGRIVI Customer Success Team Lead dodaje i kako nepravilnom primjenom sredstava za zaštitu bilja, npr. pri jakom vjetru, pojedinac može kontaminirati susjednu parcelu i usjev, otrovati susjedove pčele te oštetiti ili čak uništiti biljke i plantaže u neposrednoj blizini.

U konačnici, to sve znači da prije ulaska na neko novo tržište, stručnjaci moraju istražiti i unijeti sva zaštitna sredstva koja se mogu naći u poljoprivrednim ljekarnama u primjerice, Poljskoj.

3. Alarmi za bolesti i štetnike

A tako i od sredstava za zaštitu bilja dolazimo i do onoga zbog kojih se ona koriste. Poljoprivrednici koriste zaštitna sredstva kako bi smanjili štete od štetnika te tako osigurali prinose. Posljednji podaci pokazuju da štetnici u svijetu smanjuju prinos poljoprivrednih kultura za čak 42%, a u Europi za 28%.

Zato je jedan od važnih faktora lokalizacije prilagodba konfiguracije algoritama za detekciju bolesti i štetnika specifičnostima pojedine regije ili države. AGRIVI danas ima bazu znanja za preko 400 biljnih bolesti i štetnika za preko 80 biljnih vrsta. Sve to je moralo biti prilagođeno i podnebljima odnosno tržištima koje pokrivaju.

Također, njihova platforma sadrži za svakog štetnika listu aktivnih tvari i trgovačke nazive pesticida koji sadrže te aktivne tvari, kojom se štetnik suzbija.

4. Baza gnojiva

Osim globalno dostupnih proizvoda (gnojiva) u svakoj državi postoje i lokalna gnojiva.

Poljoprivrednicima je prilikom planiranja prihrane, ali i analize kakav plan prihrane dovodi do najboljih prinosa/kvalitete bitno računati koliko će dušika, kalija i fosfora uložiti u tlo, a za to je potrebno imati podatke za svako gnojivo, objašnjava Tanja te dodaje:

Također, za potrebe regulatornog izvješćivanja o utjecaju na tlo, vode, klimu i okoliš, potrebno je znati unos konkretnih elemenata u tlo. Kako bi olakšali poljoprivrednicima korištenje, AGRIVI za svaku državu koju snažnije adresira osigurava bazu gnojiva sa svima nutrijentima za svaki proizvod.

5. Izvještaji

AGRIVI za svako područje u kojem je dostupan pokriva i ključne izvještaje o proizvodnji, sljedivosti i utjecaju na okoliš koji su potrebni poljoprivrednicima za certifikatore ili inspektore koji ih obilaze i kontroliraju.

Poljoprivrednici će u narednim godinama imati sve više obaveza po pitanju brige o tlu i sigurnosti hrane, a AGRIVI je prva platforma u Europi koja je taj legislativni dio potpuno automatizirala. “Klikneš i dobiješ potreban izvještaj,” navodi Tanja, ističući kako su prilagodili izvještavanje pojedinim zemljama, tako da se AGRIVI u Mađarskoj primjerice spaja na potreban API sustava tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede.

6. Valute i jedinice mjere

Izvan Eurozone, svaka država ima svoju valutu i poljoprivrednici prate troškove i prihode u lokalnoj valuti, stoga je to jedna od osnovnih stavki lokalizacije.

Međutim, kad su u pitanju jedinice mjere, poljoprivrednici često uz hektare, kilograme, metre (metrički sustav) ili acres, funte, inče (imperijalni sustav), redovito koriste lokalne jedinice. Tako u AGRIVI platformi poljoprivrednici mogu koristiti mjerne jedinice koje su razumljive i dostupne korisnicima diljem svijeta.

Specijaliziran sadržaj zahtijeva stručnost bez obzira gdje se i kako koristi

Već na početku razvoja, Matija i tim su odlučili da platforma mora biti sveobuhvatna te da u nju moraju uključiti mogućnost izvještaja, alarme za bolesti i štetnike, dostupna gnojiva zaštitnih sredstava itd., odnosno sve ono što poljoprivredniku treba za rad, objašnjava:

Danas je velikim i malim poljoprivrednicima u Europi korištenje softvera poput AGRIVI platforme veoma bitno i zbog dizanja kriterija za kvalitetu proizvodnje u sklopu Green Deala Europske unije te tzv. Farm to Fork strategije.

Ono što je izazov u svemu ovome jest pronaći ljude koji imaju znanje i vještine da pripreme sve potrebno za ulazak na novo tržište, dodaje Tanja:

Kako bismo bili u korak s vremenom potrebno je kontinuirano pratiti novosti i potrebe tržišta s jedne strane, a s druge strane razmišljati o tome što bi još moglo biti potrebno za profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju. Naša su prednost educirani ljudi, agronomi, koji imaju znanje i iskustvo, a koje je u ovoj industriji neophodno.

Moramo uložiti u digitalizaciju i širenje znanja o tome kako se to zapravo radi, kako to postići i koje prakse koristiti da bi to učinilo učinkovitu hranjivost i sigurnost hrane, a okoliš pozitivan. Ako pogledamo količinu agronoma, oni to ne stignu napraviti, nema ih toliko i tada je digitalni kanal jedini kanal i način na koji to možemo učiniti.

Iako svaka zemlja u kojoj smo prisutni ima apsolutno drugačiju kulturu i običaje, isti je cilj – profitabilnija poljoprivredna proizvodnja, zaključuje Tanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".