Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako izgleda lokalizacija softvera u industriji gdje je jezik samo jedna od 6 stvari koju treba prilagoditi?

Pri ulasku na svako novo tržište, bez obzira na tip tehnologije, platforme, sadržaja - lokalizacija softvera je neophodna. No, za digitalne alate u poljoprivrednoj industriji to sve poprima puno veći opseg nego što biste očekivali.

Prošlu godinu su završili s investicijom od 30,2 milijuna kuna, a ovu godinu započeli sa širenjem partnerske mreže u Europi, Latinskoj Americi, Bliskom Istoku, Aziji i Americi. Hrvatski AGRIVI je u 7 godina od svog osnivanja postao jedna od vodećih svjetskih agrotehnoloških tvrtki. Mogućnost da postane svjetski igrač za AGRIVI nije, očito, došla preko noći. Još prije osnivanja, CEO Matija Žulj sam je postao poljoprivrednik kako bi saznao sve probleme u procesu. Sve to da bi došli do platforme koja može postati punokrvni management sustav za sve što jednom poljoprivredniku treba.

Ali ne treba svakom poljoprivredniku na svijetu ista stvar.

Svaka nova država znači novu prilagodbu sustava i baze znanja…

Ovisno o državi ili regiji, poljoprivrednici će rješavati slične, ali različite probleme sa štetnicima, a prilikom tretiranja i zaštite bilja, morat će i poštivati neke propise koji se razlikuju od države do države.

Tako za AGRIVI, koji danas posluje na različitim stranama svijeta, važan korak u širenju softvera predstavlja – lokalizacija.

Između ostalog, tu je kao prvo jezična barijera. Međutim, tu priča za agrotech ne staje. Osim samog prijevoda aplikacije, u poljoprivredi lokalizacija softvera znači čitav niz segmenata koji moraju biti prilagođeni tržištu na koje se ulazi, napominje Matija:

Green Deal, sigurnost hrane, kvaliteta hrane, bioraznolikost, karbonski otisak, utjecaj na tlo, podzemne vode i ostale bitne teme snažno definiraju smjerove razvoja poljoprivrede kao industrije. To definira mnoštvo regulatornih okvira kojima se poljoprivrednici u različitim državama moraju prilagoditi, a različite države imaju različite regulatorne okvire.

Što sve treba lokalizirati u poljoprivredi?

AGRIVI platforma posjeduje mogućnosti od kojih su samo neke na raspolaganju besplatnim korisnicima – upravljanje farmom, analitički alati, alarmi za nametnike, detaljna vremenska prognoza te personalizirana baza znanja. Dostupna je za mobilne i desktop sustave te je njena lokalizacija iznimno zahtjevna. Na primjer, da bi se prevela trenutna baza znanja na novi jezik potrebna su 2 mjeseca konstantnog rada jednog prevoditelja.

AGRIVI je stoga definirao nekoliko lokalizacijskih segmenata koji su im bitni prilikom rasta na novim tržištima:

1. Jezik

Za AGRIVI je lokalizacija na druge jezike bila jedna od ključnih nadogradnji.

Kako je za intervju prošlog ljeta istaknuo njihov Darko Gebaei, VP Technology, poljoprivrednici najčešće ne pričaju strane jezike i neće koristiti aplikaciju koja nije na njihovom lokalnom jeziku. Osim toga, i radnici u poljoprivrednim tvrtkama primarno pričaju nativni jezik, odnosno ne pričaju strane jezike.

S obzirom na to da su od početka ciljali na globalno tržište, minimalno održiv proizvod (MVP) AGRIVI platforme odmah je izašao s podrškom za engleski i hrvatski jezik. Ipak, to s vremenom nije bilo dovoljno te je AGRIVI danas lokaliziran za 4 svjetska tržišta i preveden na 14 jezika.

2. Baza zaštitnih sredstava

Zaštitna sredstva su bitan dio poljoprivredne proizvodnje i regulatornog okvira te je za potrebe i planiranja proizvodnje, ali i izvještavanja potrebno imati mnoštvo podataka o svakom registriranom sredstvu, a registrirana sredstva se razlikuju od države do države. Radi prihvaćenosti digitalnog alata bitno je stoga imati bazu zaštitnih sredstava koju će poljoprivrednici koristiti, ali ne tako da ju moraju unositi samostalno. Jer to neće raditi, ističe Matija.

Osim toga, važno je obratiti pozornost na odgovornost pojedinca pri provođenju mjera za zaštitu bilja, koju propisuje svaka država zasebno. Tanja Folnović, AGRIVI Customer Success Team Lead dodaje i kako nepravilnom primjenom sredstava za zaštitu bilja, npr. pri jakom vjetru, pojedinac može kontaminirati susjednu parcelu i usjev, otrovati susjedove pčele te oštetiti ili čak uništiti biljke i plantaže u neposrednoj blizini.

U konačnici, to sve znači da prije ulaska na neko novo tržište, stručnjaci moraju istražiti i unijeti sva zaštitna sredstva koja se mogu naći u poljoprivrednim ljekarnama u primjerice, Poljskoj.

3. Alarmi za bolesti i štetnike

A tako i od sredstava za zaštitu bilja dolazimo i do onoga zbog kojih se ona koriste. Poljoprivrednici koriste zaštitna sredstva kako bi smanjili štete od štetnika te tako osigurali prinose. Posljednji podaci pokazuju da štetnici u svijetu smanjuju prinos poljoprivrednih kultura za čak 42%, a u Europi za 28%.

Zato je jedan od važnih faktora lokalizacije prilagodba konfiguracije algoritama za detekciju bolesti i štetnika specifičnostima pojedine regije ili države. AGRIVI danas ima bazu znanja za preko 400 biljnih bolesti i štetnika za preko 80 biljnih vrsta. Sve to je moralo biti prilagođeno i podnebljima odnosno tržištima koje pokrivaju.

Također, njihova platforma sadrži za svakog štetnika listu aktivnih tvari i trgovačke nazive pesticida koji sadrže te aktivne tvari, kojom se štetnik suzbija.

4. Baza gnojiva

Osim globalno dostupnih proizvoda (gnojiva) u svakoj državi postoje i lokalna gnojiva.

Poljoprivrednicima je prilikom planiranja prihrane, ali i analize kakav plan prihrane dovodi do najboljih prinosa/kvalitete bitno računati koliko će dušika, kalija i fosfora uložiti u tlo, a za to je potrebno imati podatke za svako gnojivo, objašnjava Tanja te dodaje:

Također, za potrebe regulatornog izvješćivanja o utjecaju na tlo, vode, klimu i okoliš, potrebno je znati unos konkretnih elemenata u tlo. Kako bi olakšali poljoprivrednicima korištenje, AGRIVI za svaku državu koju snažnije adresira osigurava bazu gnojiva sa svima nutrijentima za svaki proizvod.

5. Izvještaji

AGRIVI za svako područje u kojem je dostupan pokriva i ključne izvještaje o proizvodnji, sljedivosti i utjecaju na okoliš koji su potrebni poljoprivrednicima za certifikatore ili inspektore koji ih obilaze i kontroliraju.

Poljoprivrednici će u narednim godinama imati sve više obaveza po pitanju brige o tlu i sigurnosti hrane, a AGRIVI je prva platforma u Europi koja je taj legislativni dio potpuno automatizirala. “Klikneš i dobiješ potreban izvještaj,” navodi Tanja, ističući kako su prilagodili izvještavanje pojedinim zemljama, tako da se AGRIVI u Mađarskoj primjerice spaja na potreban API sustava tamošnjeg Ministarstva poljoprivrede.

6. Valute i jedinice mjere

Izvan Eurozone, svaka država ima svoju valutu i poljoprivrednici prate troškove i prihode u lokalnoj valuti, stoga je to jedna od osnovnih stavki lokalizacije.

Međutim, kad su u pitanju jedinice mjere, poljoprivrednici često uz hektare, kilograme, metre (metrički sustav) ili acres, funte, inče (imperijalni sustav), redovito koriste lokalne jedinice. Tako u AGRIVI platformi poljoprivrednici mogu koristiti mjerne jedinice koje su razumljive i dostupne korisnicima diljem svijeta.

Specijaliziran sadržaj zahtijeva stručnost bez obzira gdje se i kako koristi

Već na početku razvoja, Matija i tim su odlučili da platforma mora biti sveobuhvatna te da u nju moraju uključiti mogućnost izvještaja, alarme za bolesti i štetnike, dostupna gnojiva zaštitnih sredstava itd., odnosno sve ono što poljoprivredniku treba za rad, objašnjava:

Danas je velikim i malim poljoprivrednicima u Europi korištenje softvera poput AGRIVI platforme veoma bitno i zbog dizanja kriterija za kvalitetu proizvodnje u sklopu Green Deala Europske unije te tzv. Farm to Fork strategije.

Ono što je izazov u svemu ovome jest pronaći ljude koji imaju znanje i vještine da pripreme sve potrebno za ulazak na novo tržište, dodaje Tanja:

Kako bismo bili u korak s vremenom potrebno je kontinuirano pratiti novosti i potrebe tržišta s jedne strane, a s druge strane razmišljati o tome što bi još moglo biti potrebno za profitabilniju poljoprivrednu proizvodnju. Naša su prednost educirani ljudi, agronomi, koji imaju znanje i iskustvo, a koje je u ovoj industriji neophodno.

Moramo uložiti u digitalizaciju i širenje znanja o tome kako se to zapravo radi, kako to postići i koje prakse koristiti da bi to učinilo učinkovitu hranjivost i sigurnost hrane, a okoliš pozitivan. Ako pogledamo količinu agronoma, oni to ne stignu napraviti, nema ih toliko i tada je digitalni kanal jedini kanal i način na koji to možemo učiniti.

Iako svaka zemlja u kojoj smo prisutni ima apsolutno drugačiju kulturu i običaje, isti je cilj – profitabilnija poljoprivredna proizvodnja, zaključuje Tanja.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Tvrtke i poslovanje

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.

Programiranje

Kupujmo hrvatsko: Domaći developerski alati

Zašto domaći osnivači razvijaju sve više proizvoda iz niše developerskih alata - toliko da se predviđa da bi jedan od njih mogao biti sljedeći hrvatski jednorog, i kakve veze s tim imaju - lopate?

Što ste propustili

Karijere

Što se “džemalo” na Game Jamovima u Hrvatskoj?

Global Game Jam (GGJ) u Hrvatskoj poprimio je veće razmjere nego ikad dosad, na tri lokacije okupilo se više od 200 natjecatelja, a pobjedničke videoigre iako su imale zajedničku temu na različite su je načine interpretirale.

Društvene mreže

Gotov recept za dobar TikTok ne postoji, ali slovenski Dunking Devils Studio ima par savjeta

San svakog marketingaša je ostvariti milijunske preglede na TikToku i to organski, ali možemo li uopće utjecati na popularnost TikTokova koje objavljujemo? Slovenski Dunking Devils Studio podijelio je par dobrih taktika.

Zabava i zanimljivosti

Kako Domagoj Pavlešić zarađuje na besplatnoj aplikaciji za ugašenu platformu?

Vrlo je ugodno iznenađenje kada ti sjednu prihodi od aplikacije koju si napravio prije 8 godina, ali kako je to moguće kada platforma za koju je aplikacija napravljena ne postoji već 3 godine?

Sigurniji internet

Dan sigurnijeg interneta uz hrvatski CERT: AI čini napade sofisticiranijima, ali će i pomagati u obrani

Obilježavamo Dan sigurnijeg interneta, no sudeći prema podacima hrvatskog CERT-a, Internet je sve osim siguran. U razgovoru s glavnim nacionalnim tijelom za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza otkrili smo kako širenje uporabe AI modela utječe na sigurnost, koje vrste prevara su se povećale za 600% prošle godine te kako dijeljenjem podataka pomažemo napadačima.

Tvrtke i poslovanje

Proglašeni su pobjednici LAQOthona – natjecanja posvećenom održivom razvoju

Nakon više od 250 pristiglih prijava na nagradni natječaj idejnih tech rješenja na temu održivosti, u sklopu Bug Future Showa proglašeni su pobjednički projekti.

Tvrtke i poslovanje

Sportening je imao skoro milijun korisnika. Unatoč tomu, nisam prikupio investiciju i morali smo pivotirati

Znanje i iskustvo koje je Ivan Klarić stekao građenjem Score Alarma (koji je akvizicijom postao Superology i dio Superbet grupe), a posebno njegovih društvenih funkcionalnosti, planirao je iskoristiti da stvori globalnu društvenu mrežu koja okuplja obožavatelje sporta. Za Netokraciju je ekskluzivno i iskreno opisao što je na tom putu napravio dobro, u čemu misli da je pogriješio, što je naučio u godinu dana koliko je živio u San Francisku gdje je razgovarao s više od 200 investitora te što slijedi za Sportening kao tvrtku i tim.