Pobjednici Zagreb Connecta 2021. su Psyflux, Polypharm Solutions, Digicyte i Go Green Ozonator!

Zagreb Connect: 800.000 kuna osvojili su Psyflux, Polypharm Solutions, Digicyte i Go Green Ozonator!

Pandemija nije mogla zaustaviti ovogodišnji Zagreb Connect kojeg su obilježili obrazovni i zdravstveni startupi.

Završio je jednomjesečni program akceleratora Startup Factorya što znači kako su danas predstavljeni pobjednici 8. Zagreb Connecta. Čak 12 startupa natjecalo se za 800.000 kuna, ali samo njih četvero ih je osvojilo po 200.000 kuna financijskih sredstava.

U žiriju su sjedili Nikola Pavešić, direktor startupa u Infobipu; Gorjan Agačević, voditelj odjela za razvoj poslovanja u Sense4Boatu i Magada Milas, Business Growth Manager u Electrocoinu. Tijekom svog odlučivanja ocjenjivali su kvalitetu tima, pitch, tehnološku inovativnost, skalabilnost i tržišni potencijal. Startup Factory program već je prošlo 76 tvrtki, a prošle godine 5 najboljih ostvarilo je 550.000 tisuća kuna.

Pobjednici Zagreb Connecta 2021. su Psyflux, Polypharm Solutions, Digicyte i Go Green Ozonator. Što smo saznali o njima?

Dolazi veliko pojačanje zdravstvenom sektoru

Psyflux je startup iza kojeg stoji interdisciplinarni tip neurokirurga, robotičara i inženjera. Predstavili su svoj uređaj koji mjeri intrakranijski tlak, točnije, tlak unutar lubanje. Predstavnik tima dr. sc. Hrvoje Barić iznio je zanimljivu činjenicu kako čak 11 pregleda tlaka lubanje koji se inače obavlja pomoću CT-a, čovjeka napuni zračenjem koji je jednak preživljavanju Hirošime.

Njihov uređaj zahtijeva operaciju tijekom koje se maleni uređaj postavlja u glavu pacijenta, a on će cijelo vrijeme pratiti razinu tlaka u lubanji. Uređaj informacije šalje aplikaciji koju će koristiti pacijent i doktor.

Polypharm Solutions razvija algoritam koji će omogućiti prepoznavanje interakcija među različitim lijekovima koje pacijent uzima, a bit će dostupan kao profesionalni i potrošački proizvod u obliku web aplikacije. On će računanjem metaboličkog tereta uz pomoć umjetne inteligencije prepoznavati preopterećene metaboličke puteve te preporučiti alternativne terapijske režime.

Sprečavanjem interakcija između lijekova u trenutku njihova propisivanja umanjuje
vjerojatnost nastanka nuspojava te štiti zdravlje pacijenata. Marko Bošković, voditelj tima pojašnjava:

Na ideju za naš proizvod došli smo istražujući trenutne farmakokinetičke modele. Nismo mogli pronaći nijedan koji bi smatrali adekvatnim za rješavanje problema interakcija među lijekovima. Naš je stav da se može napraviti proizvod koji je puno precizniji i jednostavniji. Zato smo ga krenuli sami izrađivati.

Analiziranje tkiva postat će objektivno, a pesticidi će dobiti ekološki prihvatljivu zamjenu

Digicyte je startup o kojem smo već detaljno pisali, ali ukratko, Digicyte razvija mikroskop simpatičnog naziva Marvin kojim žele promijeniti način na koji se analiziraju tkiva, stanice i tkivne tekućine. Njihov skener uvelike bi demokratizirao ovakvu tehnologiju jer postojeći uređaji su zbog svoje visoke cijene dostupni samo najrazvijenijim laboratorijima. Također, to otežava i znanstveni rad, odnosno napredak znanosti općenito.

Četvrti pobjednik je Go Green Ozonator koji želi razviti ekološki prihvatljivu zamjenu za pesticide u proizvodnji i skladištenju hrane. Umjesto pesticida, kako bi zaštitili usjeve i plodove, koristio bi se tekući ozon. Time hrana ostaje zdrava i organska, a tekući ozon ubija nametnike u 95% slučajeva. Uvođenjem Green Deal strategije, EU se obavezala smanjiti utrošak pesticida za 50% do 2030. godine, a u tome bi Go Green Ozonator svojim inovativnim rješenjem u poljoprivrednom sektoru mogao i pomoći.

Čestitamo svim pobjednicima na uspjehu, a važno je napomenuti kako se ostatak sudionika nije ništa manje kvalitetno predstavio. Kako je rekao Frane Šesnić, direktor ZICER-a i inicijator Startup Factory programa, razlike su u nijansama. Osim što uspjeh u daljnjem radu želimo pobjednicima, nadamo se da ćemo više čuti u budućnosti i od ostalih osam startupa koji su pohađali program Startup Factory.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Europa gradi AI tvornice vrijedne milijarde eura. Zašto Hrvatska nema nijednu?

Hrvatska će izdvojiti 39 milijuna eura za AI tvornicu, ali ta "domaća" tvornica inteligencije možda uopće neće biti izgrađena u Hrvatskoj.

Umjetna inteligencija

AI krade tekstove, ignorira pravila interneta i zakone

Umjetna inteligencija olakšala je krađu sadržaja u digitalnom svijetu. Kako se boriti protiv agregatora koji se predstavljaju kao news portali, ali ne poštuju pravila prenošenja i izdavačima uskraćuju pravednu naknadu, pitali smo prvog čovjeka HUDI-ja.

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

CTO Netlifya: Više ćeš naučiti izradom 30 nesavršenih aplikacija nego tutorijalom

Umjetna inteligencija toliko je snizila prag za razvoj softvera da je najbolji način učenja postalo baciti se na posao, izrađivati i objavljivati nesavršene aplikacije te ih usput poboljšavati, smatra Dana Lawson, tehnološka direktorica Netlifyja.

Veliki intervjui

Muška usamljenost – kako je prepoznati i ne produbljivati u IT kolektivima?

Najopasnija rečenica u muškoj ekipi glasi : "Sve pet”, a koliko često samo to čujete? Skoro svaki dan! Kad je ona znak za alarm, što to muškarci ne razumiju jedni o drugima te kako u IT kolektivima nehotično ne njegovati toksičnost, razgovaramo sa Sandrom Kraljevićem.

Turizam

Hrvatski hoteli gube prihod zbog loših web stranica i digitalnog iskustva

Hoteli ne iskorištavaju potencijal svog najvažnijeg prodajnog kanala, dapače, ne doživljavaju ga i gube prihode. Benefite iz programa vjernosti nude prekasno, a eure iz džepa izbija im i komplicirani booking engine. Na čemu bi trebali poraditi hrvatski hoteli, piše u svojoj kolumni Domagoj Razum, direktor poslovanja u Laurisu by BID.

Umjetna inteligencija

Tekstovi će imati oznaku koja odaje jesu li pisani pomoću AI-ja

Tekst generiran Claudeom imat će nevidljivi vodeni žig koji bi trebao preživjeti copy/paste, nova pravila vrijedit će i za datoteke. Iako je to način da se AI div uskladi s europskim regulativama o transparentnosti, učinak je vrlo upitan.

Umjetna inteligencija

OpenAI-jev Luis Velasco dolazi na Infobip Shift u Zadru

OpenAI na Infobip Shift ove godine prvi put šalje svog predstavnika. Luis Velasco, forward deployed engineer u OpenAI-ju, u Zadru će govoriti o AI agentima i novoj fazi razvoja umjetne inteligencije.

Analiza

Procurili podaci 88.000 hrvatskih građana: Što hakeri mogu napraviti s OIB-om i JMBG-om?

Podaci 88 000 hrvatskih građana preuzetih iz hrvatskih pravosudnih sustava objavljeni su na internetu i može ih se besplatno preuzeti. Što je točno objavljeno i ima li razloga za paniku?