Kako izgleda proces razvoja aplikacije za izdavanje e-računa?

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Ako ste u posljednje vrijeme (točnije od početka srpnja) obavljali ikakav posao s nekom od tvrtki koje su u sustavu javne nabave, vjerujem da ste vrlo dobro upoznati s e-računom, odnosno procesom izdaje računa elektroničkim putem koji je danas obavezan za sve subjekte koji posluju na ovaj način. Sam dolazak ovih računa nije toliko problematičan, ali moglo bi se reći kako oko njega postoji određen veo misterije i straha zbog kojeg se poduzetnici boje samog spomena na e-račun. Trebaju vam posebni certifikati, papirologija i dozvole, a kada ih imate trebate i aplikaciju koja će vam “složiti” račun kao takav. Ipak, iako ovo sve izgleda teško, zapravo je mnogo jednostavnije nego što se čini.

Prepoznati nišu na vrijeme

Jedna od takvih aplikacija je i Web e-račun iza koje stoji Saša Vukšić, a koji u portfelju već ima nekoliko zanimljivih aplikacija poput one za hitne brojeve, ali i aplikacije Webračun za izdavanje računa prema svima drugima, osim države. Sa Sašom sam razgovarao ne toliko o procesu izdavanja e-računa, već o izazovima koji se nalaze “iznutra”, odnosno izazovima s kojima se suočio tijekom razvoja svoje aplikacije.

Saša mi kaže kako je nastanak ove aplikacije bio prilično logičan, budući da njegova aplikacija Webračun već ima bazu klijenata koji putem nje obavljaju poslove izrade računa. Kada je došao na snagu zakon koji obvezuje slanje elektronskih računa prema obveznicima zakona o javnoj nabavi, Saša se prilagodio i lansirao novu aplikaciju.

Stvorili smo aplikaciju koju će moći koristiti i oni koji nisu moji dosadašnji korisnici kako bi privukli i nove potencijalne korisnike. Kako se priča oko e-Računa zahuktavala shvatio sam da dosta “malih” poduzetnika izdaju svoje račune u Wordu ili Excelu te da im niti jedno rješenje, koje zahtjeva integraciju, neće biti prihvatljivo. Upravo sam ovdje prepoznao svoju nišu.

Za takve korisnike, koji bi prepisivali svoje račune u e-račune, trenutno na tržištu postoje samo dvije aplikacije. Jedna od njih zahtjeva ugovornu obvezu, a druga je komplicirana za korištenje, zahtjeva middleware te radi samo na Windows sustavima. Web e-Računa je iznimno jednostavan za korištenje, ne postoji ugovorna obveza i radi na svim glavnim platformama: Windows, Mac OS i Linux.

Bez previše regulatornih prepreka u razvoju

Mnogi od nas na sam spomen raznih certifikata, autorizacija i sličnih koraka koji prethode izdavanju elektronskog računa problijede, ali Saša kaže kako se tijekom razvoja same aplikacije nije susreo s previše regulativnih prepreka. Dodaje i kako Fina ima vrlo dobro postavljene validacije koje ne dozvoljavaju slanje računa koji nisu producirani po standardu, stoga nije postojalo previše problema kada je riječ o uklapanju u regulative:

Postoji dobra kontrola digitalnih potpisa, na nama je bilo samo implementirati pozive prema specifikaciji i pratiti povratne odgovore koje smo dobivali od Fina servisa. Sve u svemu čini mi se da postoji dosta dobra “špranca” po kojoj sve funkcionira.

Ipak, ako ste mislili da je Saša po nečemu bolji od prosječne osobe kada je riječ o razumijevanju teme elektroničkih računa, ne brinite. Saša kaže kako je najveći izazov u razvoju ovog servisa bio upravo shvaćanje što je to uopće ova vrsta računa, ali i toga što u implementaciji računa mora napraviti kupac, što dobavljač i kakve veze sa svime time ima Fina. Saša dodaje i kako su ispočetka dostupne informacije za ovu temu bile vrlo skromne, a koristio se ponajviše Fininom tehničkom specifikacijom webservisa za slanje e-Računa te Specifikacijom osnovne upotrebe e-Računa. Nakon istraživanja i isprobavanja, sve je polako sjelo na mjesto, ali Saša dodaje:

Bilo bi mnogo lakše da je tehnička specifikacija za pozivanje Fina webservisa malo detaljnija i da sadrži više primjera za različite poslovne slučajeve, no moram se zahvaliti Fina tehničkoj podršci koja je ažurno odgovarala i davala rješenja i primjere za svaki problem na koji smo naišli tijekom razvoja – vjerujem da bi se bez njihove podrške još sada koprcali u razvoju.

Sve je lakše nakon prvog računa

Nakon shvaćanja kako sve potrebne stvari funkcioniraju, Saša se uhvatio tehničkih procesa koje treba razraditi prije izdavanja samog računa ovog tipa. Kaže kako su nakon početka razvoja najviše vremena utrošili na uspostavu komunikacije s Fina internetskim servisom, kreiranjem prvog e-računa po UBL 2.1 specifikaciji i potpisivanju prvog testnog računa. Nakon što je prvi račun poslan sve je, napominje Saša, bilo mnogo lakše.

Nakon ugradnje osnovnih funkcionalnosti unutar aplikacije, Saša i tim suočili su se s još jednim nenadanim developerskim izazovom:

Prva ideja je bila implementirati samo osnovni set funkcionalnosti za koji smo pretpostavili da treba našim korisnicima, ali kada smo pristupili testiranju aplikacije od strane Fine, kako bi postali službeni informacijski posrednik, shvatili smo da moramo implementirati puni set funkcionalnosti koje Fina traži od nas. U tom trenutku je krenula druga velika faza razvoja u kojoj smo implementirali sve što smo trebali kako bismo postali službeni informacijski posrednik za slanje e-računa prema obveznicima Zakona o javnoj nabavi. Nakon što smo uspješno prošli testiranje, aplikacija je bila spremna za produkciju. Naravno razvoj nije ni danas gotov već svakim danom dodajemo nove funkcionalnosti koje naši korisnici traže od nas.

Radi solidno, ali nitko ne razumije kako

Sustav slanja i izrade ove vrste računa najviše koči činjenica da su korisnici koji trebaju biti vrlo dobro upoznati sa sustavima – jednostavno neinformirani. Saša napominje kako ne postoji centralno mjesto ili tijelo koje bi informiralo potencijalne obveznike o svemu što im treba kako bi uskladili svoje poslovanje s novim zakonom. Bilo bi sjajno kada bi postojao popis svih aplikacija koje su korisnicima na raspolaganju, dodaje Saša, kako bi sami mogli odlučiti što je za njih najbolje u danom trenutku.

Saša priznaje kako je negativna klima koja okružuje e-račun relativno neutemeljena, jer sam servis i sustavi koji ga pokreću rade solidno i funkcionalno, ali se i dalje na svaki spomen e-računa poduzetnici krenu preznojavati i strahovati, vjerojatno najviše zbog toga jer kada se prvi puta “uhvatite” ovakve vrste računa do vas dolazi zaista mnogo informacija. Podešavanje i slanje e-računa traje svega nekoliko minuta uz korištenje pravih alata, ističe Saša, stoga ne postoji razlog zašto biste se bojali situacija u kojima morate izdati račune ovim novim, modernim putem. Pomoć za poduzetnike svakako bi trebala pružiti i Fina, kako bi inicijalni kontakt s elektroničkim računima bio mnogo lakši za svakoga tko se na njega odluči.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Kolumna

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Ekskluzivno

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.