Kako izgleda proces razvoja aplikacije za izdavanje e-računa?

Kako razviti aplikaciju koja će od “strašnog” e-Računa učiniti bezopasnog psića?

Poduzetnike oblijeva hladan znoj kada se sjete e-Računa, ali zamislite kako je onima koji stvaraju aplikacije za njegovo izdavanje? Čini se, ne tako strašno.

Ako ste u posljednje vrijeme (točnije od početka srpnja) obavljali ikakav posao s nekom od tvrtki koje su u sustavu javne nabave, vjerujem da ste vrlo dobro upoznati s e-računom, odnosno procesom izdaje računa elektroničkim putem koji je danas obavezan za sve subjekte koji posluju na ovaj način. Sam dolazak ovih računa nije toliko problematičan, ali moglo bi se reći kako oko njega postoji određen veo misterije i straha zbog kojeg se poduzetnici boje samog spomena na e-račun. Trebaju vam posebni certifikati, papirologija i dozvole, a kada ih imate trebate i aplikaciju koja će vam “složiti” račun kao takav. Ipak, iako ovo sve izgleda teško, zapravo je mnogo jednostavnije nego što se čini.

Prepoznati nišu na vrijeme

Jedna od takvih aplikacija je i Web e-račun iza koje stoji Saša Vukšić, a koji u portfelju već ima nekoliko zanimljivih aplikacija poput one za hitne brojeve, ali i aplikacije Webračun za izdavanje računa prema svima drugima, osim države. Sa Sašom sam razgovarao ne toliko o procesu izdavanja e-računa, već o izazovima koji se nalaze “iznutra”, odnosno izazovima s kojima se suočio tijekom razvoja svoje aplikacije.

Saša mi kaže kako je nastanak ove aplikacije bio prilično logičan, budući da njegova aplikacija Webračun već ima bazu klijenata koji putem nje obavljaju poslove izrade računa. Kada je došao na snagu zakon koji obvezuje slanje elektronskih računa prema obveznicima zakona o javnoj nabavi, Saša se prilagodio i lansirao novu aplikaciju.

Stvorili smo aplikaciju koju će moći koristiti i oni koji nisu moji dosadašnji korisnici kako bi privukli i nove potencijalne korisnike. Kako se priča oko e-Računa zahuktavala shvatio sam da dosta “malih” poduzetnika izdaju svoje račune u Wordu ili Excelu te da im niti jedno rješenje, koje zahtjeva integraciju, neće biti prihvatljivo. Upravo sam ovdje prepoznao svoju nišu.

Za takve korisnike, koji bi prepisivali svoje račune u e-račune, trenutno na tržištu postoje samo dvije aplikacije. Jedna od njih zahtjeva ugovornu obvezu, a druga je komplicirana za korištenje, zahtjeva middleware te radi samo na Windows sustavima. Web e-Računa je iznimno jednostavan za korištenje, ne postoji ugovorna obveza i radi na svim glavnim platformama: Windows, Mac OS i Linux.

Bez previše regulatornih prepreka u razvoju

Mnogi od nas na sam spomen raznih certifikata, autorizacija i sličnih koraka koji prethode izdavanju elektronskog računa problijede, ali Saša kaže kako se tijekom razvoja same aplikacije nije susreo s previše regulativnih prepreka. Dodaje i kako Fina ima vrlo dobro postavljene validacije koje ne dozvoljavaju slanje računa koji nisu producirani po standardu, stoga nije postojalo previše problema kada je riječ o uklapanju u regulative:

Postoji dobra kontrola digitalnih potpisa, na nama je bilo samo implementirati pozive prema specifikaciji i pratiti povratne odgovore koje smo dobivali od Fina servisa. Sve u svemu čini mi se da postoji dosta dobra “špranca” po kojoj sve funkcionira.

Ipak, ako ste mislili da je Saša po nečemu bolji od prosječne osobe kada je riječ o razumijevanju teme elektroničkih računa, ne brinite. Saša kaže kako je najveći izazov u razvoju ovog servisa bio upravo shvaćanje što je to uopće ova vrsta računa, ali i toga što u implementaciji računa mora napraviti kupac, što dobavljač i kakve veze sa svime time ima Fina. Saša dodaje i kako su ispočetka dostupne informacije za ovu temu bile vrlo skromne, a koristio se ponajviše Fininom tehničkom specifikacijom webservisa za slanje e-Računa te Specifikacijom osnovne upotrebe e-Računa. Nakon istraživanja i isprobavanja, sve je polako sjelo na mjesto, ali Saša dodaje:

Bilo bi mnogo lakše da je tehnička specifikacija za pozivanje Fina webservisa malo detaljnija i da sadrži više primjera za različite poslovne slučajeve, no moram se zahvaliti Fina tehničkoj podršci koja je ažurno odgovarala i davala rješenja i primjere za svaki problem na koji smo naišli tijekom razvoja – vjerujem da bi se bez njihove podrške još sada koprcali u razvoju.

Sve je lakše nakon prvog računa

Nakon shvaćanja kako sve potrebne stvari funkcioniraju, Saša se uhvatio tehničkih procesa koje treba razraditi prije izdavanja samog računa ovog tipa. Kaže kako su nakon početka razvoja najviše vremena utrošili na uspostavu komunikacije s Fina internetskim servisom, kreiranjem prvog e-računa po UBL 2.1 specifikaciji i potpisivanju prvog testnog računa. Nakon što je prvi račun poslan sve je, napominje Saša, bilo mnogo lakše.

Nakon ugradnje osnovnih funkcionalnosti unutar aplikacije, Saša i tim suočili su se s još jednim nenadanim developerskim izazovom:

Prva ideja je bila implementirati samo osnovni set funkcionalnosti za koji smo pretpostavili da treba našim korisnicima, ali kada smo pristupili testiranju aplikacije od strane Fine, kako bi postali službeni informacijski posrednik, shvatili smo da moramo implementirati puni set funkcionalnosti koje Fina traži od nas. U tom trenutku je krenula druga velika faza razvoja u kojoj smo implementirali sve što smo trebali kako bismo postali službeni informacijski posrednik za slanje e-računa prema obveznicima Zakona o javnoj nabavi. Nakon što smo uspješno prošli testiranje, aplikacija je bila spremna za produkciju. Naravno razvoj nije ni danas gotov već svakim danom dodajemo nove funkcionalnosti koje naši korisnici traže od nas.

Radi solidno, ali nitko ne razumije kako

Sustav slanja i izrade ove vrste računa najviše koči činjenica da su korisnici koji trebaju biti vrlo dobro upoznati sa sustavima – jednostavno neinformirani. Saša napominje kako ne postoji centralno mjesto ili tijelo koje bi informiralo potencijalne obveznike o svemu što im treba kako bi uskladili svoje poslovanje s novim zakonom. Bilo bi sjajno kada bi postojao popis svih aplikacija koje su korisnicima na raspolaganju, dodaje Saša, kako bi sami mogli odlučiti što je za njih najbolje u danom trenutku.

Saša priznaje kako je negativna klima koja okružuje e-račun relativno neutemeljena, jer sam servis i sustavi koji ga pokreću rade solidno i funkcionalno, ali se i dalje na svaki spomen e-računa poduzetnici krenu preznojavati i strahovati, vjerojatno najviše zbog toga jer kada se prvi puta “uhvatite” ovakve vrste računa do vas dolazi zaista mnogo informacija. Podešavanje i slanje e-računa traje svega nekoliko minuta uz korištenje pravih alata, ističe Saša, stoga ne postoji razlog zašto biste se bojali situacija u kojima morate izdati račune ovim novim, modernim putem. Pomoć za poduzetnike svakako bi trebala pružiti i Fina, kako bi inicijalni kontakt s elektroničkim računima bio mnogo lakši za svakoga tko se na njega odluči.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

“Vrijeme je da prestanemo veličati ‘ludnicu na poslu’. Haj’mo samo razvijati jako kvalitetan proizvod ili uslugu!”

Ljudi više ne mogu odraditi posao - na poslu… Jeste sami bili u toj situaciji ove godine, ovaj mjesec? Ako čitate ovo, vjerojatno ste dio digitalne zajednice, visoko-kompetitivnog IT sektora i možda vam se takve okolnosti događaju i na dnevnoj bazi. Tako ne bi trebalo biti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća marketinška agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.

Intervju

Kad ulažete u vještine zaposlenika dobit se “prelijeva” i na ostatak tvrtke

Pandemijska 2020. nas je prisilila na velike promjene, ali kako se na njih pripremaju velike tvrtke i sustavi koji istovremeno moraju brinuti o mnogo više stvari nego jedan startup?

Startupi i poslovanje

Hrvatski Robotiq.ai potvrdio 900 tisuća eura vrijednu investiciju za svoje “softverske robote”

U zadnje vrijeme slušamo sve više uspješnih priča o RPA tvrtkama iliti tvrtkama koje se bave automatizacijom procesa, a jedna od najnovijih stiže od domaćeg startupa Robotiq.ai koji je privukao nedavno nemalu inozemnu investiciju.

Intervju

HAVC i Neuralab redizajnirali Filming in Croatia – portal za promoviranje Hrvatske kao “film friendly” destinacije

Nakon što su vidjeli scene Game of Thronesa i Mamma Mije, filmaši koji žele snimati u Hrvatskoj sada sve informacije mogu naći na modernoj stranici Hrvatskog audiovizualnog centra - Filming in Croatia.