Ako korisnik ne klikne na oglas, znači li to da nije zainteresiran?

Ako korisnik ne klikne na oglas, znači li to da nije zainteresiran?

Uspješnost online marketinške kampanje najčešće se mjeri klikovima, odnosno brojem korisnika koji su kliknuli na oglase te ostvarili konverzije. Ali jesu li klikovi doista jedino mjerilo uspjeha? Ako ne kliknete na oglas čim ga vidite, podrazumijeva li to uvijek da niste nimalo zainteresirani? Mnogi se marketinški stručnjaci ne slažu i smatraju da oglasi mogu utjecati na buduće postupke korisnika čak i ako klik izostane. Stoga je, uz praćenje klikova, poželjno obratiti pozornost i na 'view-through' konverzije.

klikovi_marketing_jpg

Prije nekoliko dana, primijetila sam oglas za sunčane naočale na web stranici koju sam posjetila, ali nisam kliknula na njega. Taj je dan bio neočekivano sunčan nakon nekoliko sivih i kišnih tjedana, što me potaknulo na razmišljanje o provođenju više vremena u prirodi. Kasnije tog dana, potražila sam brend iza ranije viđenog oglasa, pregledala njihovu stranicu i kupila sunčane naočale.

View-through konverzija upravo je to: korisnik vidi oglas, ne klikne odmah na njega, ali kasnije samostalno konvertira tako što posjeti stranicu oglašivača ili obavi kupovinu pod utjecajem viđenog oglasa. Formalnije, view-through konverziju možemo definirati kao konverziju do koje dolazi nakon što korisnik vidi oglas, ali ne klikne na njega.

Navedeni primjer jasno prikazuje kako klikovi nisu jedina mjera uspješnosti kampanje. Upravo suprotno – rezultati mnogih istraživanja pokazali su da samo neznatan broj ljudi klikne na oglase, dok je većina konverzija rezultat view-through efekta. To vodi do zaključka da je potrebno uzeti u obzir i indirektne konverzije kako bi se dobila potpunija slika rezultata određene kampanje.

Kako view-through funkcionira?

Kada se oglas učita na uređaju nekog korisnika, taj korisnik preuzima cookie čak i ako nije kliknuo na sam oglas. Ako kasnije dođe do konverzije, moguće je provjeriti koji oglas je utjecao na to te nagraditi onoga koji ga je promovirao.

Međutim, prosječna je osoba svaki dan izložena stotinama oglasa i nije realno očekivati da će baš svaki od njih imati utjecaj. Neki oglasi dovest će do konverzija, dok će ostali biti zaboravljeni. Zbog toga se definira lookback prozor – period unutar kojeg se indirektne konverzije pripisuju viđenom oglasu i uzimaju u obzir kao view-through konverzije.

Isplati li se truditi oko view-through atribucija?

konverzije_2_resize

View-though atribucije pružaju oglašivačima bolji uvid u utjecaj njihovog brenda i uspjeh kampanja. Razmislite o vlastitom iskustvu na trenutak. Vjerojatno stalno nailazite na oglase. Neki od njih zasigurno privuku vašu pažnju. Reagirate li odmah na njih? Ako ne, znači li to da niste uopće zainteresirani? Postoji li ipak mogućnost da utječu na vaše odluke pri kupnji?

Kupovina obično nije nagla odluka, već zahtijeva vrijeme. Imajući to na umu, nije teško zaključiti kako izloženost oglasima povećava šanse za konverziju, bez obzira na klik. Oglasi se zadržavaju u podsvijesti potencijalnih kupaca i dovode ih bliže odluci o kupnji.

View-through atribucija može pridonijeti boljoj procjeni učinka kampanje i optimizaciji budućih marketinških planova. Glavna korist za oglašivače je činjenica da će biti nagrađeni za svoj trud u promoviranju ponuda ako taj trud rezultira indirektnim konverzijama.

A koji su minusi?

Očito je da viđeni oglasi mogu naknadno utjecati na odluke korisnika pa zašto i dalje postoji otpor prema view-through atribucijama? Vrlo je jednostavno. Lako je povezati klik na oglas s konverzijom. No, nije jednako lako dokazati tu vezu u slučaju view-through konverzije jer mnogi faktori mogu utjecati na njenu točnost. Primjerice, moguće je da korisnik uopće nije vidio oglas koji se učitao ili je planirao kupiti određeni proizvod i prije nego što je vidio oglas. Dakle, teško je sa potpunom sigurnošću utvrditi da je određena impresija dovela do konverzije ako nije bilo klika.

Još jedan predmet debate je duljina lookback prozora. Ako do konverzije dođe nakon isteka definiranog perioda, konverzija neće biti pripisana određenoj impresiji. Stoga određivanje realnog trajanja lookback prozora može biti zahtjevan zadatak jer ga je potrebno prilagoditi specifičnoj industriji i kupcima.

Otpor je uzaludan

Offline se oglašavanje oduvijek baziralo na view-through principu, a razvoj masovnih medija omogućio je da budemo izloženi oglasima gdje god se nalazili. To ne znači da ćemo odjuriti u prvu trgovinu čim vidimo oglas za novi sladoled, ali je vrlo vjerojatno da ćemo barem razmisliti o kupovini istog kada temperature porastu, a nađemo se u blizini škrinje sa sladoledom.

Ova strategija odlično funkcionira u offline oglašavanju i bilo bi apsurdno poricati njezin utjecaj i u online okruženju. Ako već znamo da je korisnik vidio oglas, logično je zaključiti da bi taj oglas mogao utjecati na njegove buduće akcije. Stoga ne iznenađuje da su i brojna istraživanja potvrdila da view-through ima pozitivan učinak na svijest o brendu i šanse za konverziju.

Uzevši navedeno u obzir, čini se da je vrijeme da prihvatimo view-through atribuciju kao mjerilo uspješnosti kampanja koje može pružiti bolji uvid u plodove marketinških napora.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.