Ako korisnik ne klikne na oglas, znači li to da nije zainteresiran?

Ako korisnik ne klikne na oglas, znači li to da nije zainteresiran?

Uspješnost online marketinške kampanje najčešće se mjeri klikovima, odnosno brojem korisnika koji su kliknuli na oglase te ostvarili konverzije. Ali jesu li klikovi doista jedino mjerilo uspjeha? Ako ne kliknete na oglas čim ga vidite, podrazumijeva li to uvijek da niste nimalo zainteresirani? Mnogi se marketinški stručnjaci ne slažu i smatraju da oglasi mogu utjecati na buduće postupke korisnika čak i ako klik izostane. Stoga je, uz praćenje klikova, poželjno obratiti pozornost i na 'view-through' konverzije.

klikovi_marketing_jpg

Prije nekoliko dana, primijetila sam oglas za sunčane naočale na web stranici koju sam posjetila, ali nisam kliknula na njega. Taj je dan bio neočekivano sunčan nakon nekoliko sivih i kišnih tjedana, što me potaknulo na razmišljanje o provođenju više vremena u prirodi. Kasnije tog dana, potražila sam brend iza ranije viđenog oglasa, pregledala njihovu stranicu i kupila sunčane naočale.

View-through konverzija upravo je to: korisnik vidi oglas, ne klikne odmah na njega, ali kasnije samostalno konvertira tako što posjeti stranicu oglašivača ili obavi kupovinu pod utjecajem viđenog oglasa. Formalnije, view-through konverziju možemo definirati kao konverziju do koje dolazi nakon što korisnik vidi oglas, ali ne klikne na njega.

Navedeni primjer jasno prikazuje kako klikovi nisu jedina mjera uspješnosti kampanje. Upravo suprotno – rezultati mnogih istraživanja pokazali su da samo neznatan broj ljudi klikne na oglase, dok je većina konverzija rezultat view-through efekta. To vodi do zaključka da je potrebno uzeti u obzir i indirektne konverzije kako bi se dobila potpunija slika rezultata određene kampanje.

Kako view-through funkcionira?

Kada se oglas učita na uređaju nekog korisnika, taj korisnik preuzima cookie čak i ako nije kliknuo na sam oglas. Ako kasnije dođe do konverzije, moguće je provjeriti koji oglas je utjecao na to te nagraditi onoga koji ga je promovirao.

Međutim, prosječna je osoba svaki dan izložena stotinama oglasa i nije realno očekivati da će baš svaki od njih imati utjecaj. Neki oglasi dovest će do konverzija, dok će ostali biti zaboravljeni. Zbog toga se definira lookback prozor – period unutar kojeg se indirektne konverzije pripisuju viđenom oglasu i uzimaju u obzir kao view-through konverzije.

Isplati li se truditi oko view-through atribucija?

konverzije_2_resize

View-though atribucije pružaju oglašivačima bolji uvid u utjecaj njihovog brenda i uspjeh kampanja. Razmislite o vlastitom iskustvu na trenutak. Vjerojatno stalno nailazite na oglase. Neki od njih zasigurno privuku vašu pažnju. Reagirate li odmah na njih? Ako ne, znači li to da niste uopće zainteresirani? Postoji li ipak mogućnost da utječu na vaše odluke pri kupnji?

Kupovina obično nije nagla odluka, već zahtijeva vrijeme. Imajući to na umu, nije teško zaključiti kako izloženost oglasima povećava šanse za konverziju, bez obzira na klik. Oglasi se zadržavaju u podsvijesti potencijalnih kupaca i dovode ih bliže odluci o kupnji.

View-through atribucija može pridonijeti boljoj procjeni učinka kampanje i optimizaciji budućih marketinških planova. Glavna korist za oglašivače je činjenica da će biti nagrađeni za svoj trud u promoviranju ponuda ako taj trud rezultira indirektnim konverzijama.

A koji su minusi?

Očito je da viđeni oglasi mogu naknadno utjecati na odluke korisnika pa zašto i dalje postoji otpor prema view-through atribucijama? Vrlo je jednostavno. Lako je povezati klik na oglas s konverzijom. No, nije jednako lako dokazati tu vezu u slučaju view-through konverzije jer mnogi faktori mogu utjecati na njenu točnost. Primjerice, moguće je da korisnik uopće nije vidio oglas koji se učitao ili je planirao kupiti određeni proizvod i prije nego što je vidio oglas. Dakle, teško je sa potpunom sigurnošću utvrditi da je određena impresija dovela do konverzije ako nije bilo klika.

Još jedan predmet debate je duljina lookback prozora. Ako do konverzije dođe nakon isteka definiranog perioda, konverzija neće biti pripisana određenoj impresiji. Stoga određivanje realnog trajanja lookback prozora može biti zahtjevan zadatak jer ga je potrebno prilagoditi specifičnoj industriji i kupcima.

Otpor je uzaludan

Offline se oglašavanje oduvijek baziralo na view-through principu, a razvoj masovnih medija omogućio je da budemo izloženi oglasima gdje god se nalazili. To ne znači da ćemo odjuriti u prvu trgovinu čim vidimo oglas za novi sladoled, ali je vrlo vjerojatno da ćemo barem razmisliti o kupovini istog kada temperature porastu, a nađemo se u blizini škrinje sa sladoledom.

Ova strategija odlično funkcionira u offline oglašavanju i bilo bi apsurdno poricati njezin utjecaj i u online okruženju. Ako već znamo da je korisnik vidio oglas, logično je zaključiti da bi taj oglas mogao utjecati na njegove buduće akcije. Stoga ne iznenađuje da su i brojna istraživanja potvrdila da view-through ima pozitivan učinak na svijest o brendu i šanse za konverziju.

Uzevši navedeno u obzir, čini se da je vrijeme da prihvatimo view-through atribuciju kao mjerilo uspješnosti kampanja koje može pružiti bolji uvid u plodove marketinških napora.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.