Tomašević o digitalizaciji: "Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj..."

Tomašević o digitalizaciji: “Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj…”

Ovogodišnji U.S. – Croatia Forum pod krilaticom “A 21 st Century Partnership” održao se povodom obilježavanja 30. obljetnice američko-hrvatskih odnosa s ciljem jačanja političko - ekonomskog partnerstva dviju zemalja, a panel koji smo pratili okupio je zanimljive ljude iz područja privatnog i javnog sektora.

Točno 30 godina nakon što su Sjedinjene Američke Države priznale hrvatsku neovisnost, održan je međunarodni The U.S. Croatia Forum. Uključivao je razne panele i predavanja o poticanju političkih, trgovinskih, poslovnih i investicijskih veza između SAD-a i Hrvatske, američko-hrvatskom rješavanju pitanja energetike i klimatskih promjena, sigurnosti i međunarodnih odnosa,

Nama je zapeo za oko panel Opening New Frontiers – Technology, Research, and Innovation na kojem se govorilo o američko-hrvatskim ekosustavima tehnologija, poslovanju i rizičnom (venture) kapitalu te znanstvenim i tehnološkim suradnjama.

Na panelu su govorili Audrey Russo, CEO u Pittsburgh Technology Councilu; Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba; Velibor Mačkić, ekonomski savjetnik predsjednika Republike Hrvatske; Edin Kočo, suosnivač i Chief Robotics Officer u Gideonu; Josipa Majić, suosnivačica i SVP of Strategy and Communications u Revutu i Hajdi Čenan, predsjednica udruge Cro Startup.

Panel je moderirao Nikola Vrdoljak, direktor agencije 404.

Oni koji su uspjeli usprkos svim okolnostima

Nikola je otvorio panel s pitanjem o startup ekosustavu, a Hajdi objašnjava kako startupi ne smiju postojati u vakumu. Ekosustavi se sastoje od raznih dionika (stakeholdera) koji su međusobno povezani, ali moramo obratiti pozornost na državu i vladu zbog poreza, legislatura pa i istraživačke institucije te fakultete. Također, inkubatori i akceleratori su bitni u početnim fazama:

Mi imamo to sve Hrvatskoj, ali ne bih rekla da sve radi ili da je međusobno povezano kako bi to trebalo biti u jednom ekosustavu.

Velibor se slaže s Hajdi i ističe kako Hrvatskoj nedostaje zajednica. Zatim, citira misao pokojnog ekonomista Ive Bičanića:

U IT-ju imamo specifične “Janica Kostelić” kompanije. Netko tko je uspio usprkos svim okolnostima. To nije sistematičan pristup i to je problem s Hrvatskom. Svi govorimo o IT-ju, ali znate li koliko je njegov udio unutar BDP-a i GVA-a? Taj udio je još uvijek premali jer nemamo taj “push”.

Nemamo ono što Slovenija ima, jasno definirani cilj unutar nacionalne razvojne strategije, naglašava Velibor. IT mora biti u centru, ali u tom centru ne treba se nalaziti samo IT, već i druge tvrtke koje spadaju u service based economy jer povijesno gledano, to je idući korak.

Audreyin grad Pittsburgh bio je kolijevka industrijske revolucije.

Tajna inovativnog ekosustava i nije neka tajna…

Kada govorimo da IT industrija čini 5% BDP-a, bitno je reći kako se to odnosi na kompanije koje se nalaze u Hrvatskoj, a mnoge od njih imaju urede po cijelom svijetu, ističe Hajdi. Taj postotak bio bi puno veći kada bi ubrojili i inozemne urede:

IT je industrija koja može rasti brzo. Ima potencijal skalabilnosti, a već vidimo akceleraciju tog udjela u BDP-u. Predviđa se kako će IT za nekih 10 godina prijeći turizam po udjelu u BDP-u.

Ako želimo potaknuti inovaciju i time startup ekosustav, Tomašević naglašava kako situaciju ne smijemo gledati kao “privatni ili javni sektor”. Kako bi se inovacija dogodila, oboje moraju biti uključeni.

Grad Pittsburgh ima poprilično razvijen ekosustav, ali on nije nastao preko noći objašnjava Audrey:

Prije 40 godina počela su istraživanja na autonomnom kamionima na Sveučilištu Carnegie Mellon, a ljudi su se tome smijali. Zbog toga je Pittsburgh danas središte istraživanja o autonomnim vozilima.

Tajna zapravo nije tolika tajna, naglašava Audrey. Potrebno je jako puno vremena, ljudi koji imaju hrabrosti i sveučilišta te javna politika kako bi se nešto mijenjalo u ekosustavu.

Sveučilišta Vs. tržište rada

Na pitanje o usklađenosti i suradnje sveučilišta s IT industrijom, Velibor odgovara još jednim citatom i to iz poznatog jugoslavenskog filma Sjećaš li se, Dolly Bell:

“Svakoga dana sve više napredujemo”, ali sada imam priliku odgovoriti u kontekstu svog odjela. Trenutno uvodimo model koji će integrirati vještine i znanja koje će budući poslodavci zahtijevati danas i u budućnosti. Neke od tih vještina su programiranje i analiziranje velikih podataka.

Te vještine žele povezati sa zakonskom i mikroekonomskom analizom reguliranog tržišta što je zapravo 90% svih naših tržišta. Također, postoje drugi pozitivni primjeri povezivanja IT industrije i fakulteta kao što su StepRi, SPOCK inkubator, Osijek Software City…

Hajdi ove godine predviđa “masakr” na području talenata, a to smo već mogli primijetiti:

Plaće brzo rastu, kompanije se bore za radnike, a hrvatska sveučilišta ne zadovoljavaju potrebe koje tržište rada zahtjeva. CISEx je napravio analizu top 30 svojih članica i pokazalo se kako će oni trebati dvostruko više ljudi od trenutnog broja kojeg hrvatska sveučilišta izbacuju.

Tomašević objašnjava razliku između hrvatskih sveučilišta i američkih te jedna od glavnih stvari po kojima se razlikuju je odvojenost:

Svaki fakultet praktički funkcionira samostalno. Imamo i mnoge propale projekte poput kampusa Borongaj. Mislim da se veliki problem nalazi u toj podijeljenosti.

Grad Zagreb kaska, ali već su veliki projekti u planu

Kada govorimo o digitalizaciji u Gradu Zagrebu, Tomašević navodi kako su neke stvari stvarno šokantne jer postoje sustavi koji se nisu mijenjali po 40 ili 50 godina:

Neki digitalni alati koje koristimo bili su prije 30 godina napredni, a sada korisitmo taj isti softver. Za sve što modificiramo moramo platiti smiješno visoku cijenu.

Usprkos tome, digitalizacija uspijeva u drugim segmentima. Uskoro će predstaviti prvi 3D model koji će mapirati sve zgrade u Zagrebu što će pomoći u gradskom planiranju i Energy Atlas na kojem ćemo moći vidjeti potrošnje energenata po svakoj zgradi u Gradu Zagrebu (što će biti u skladu s GDPR-om):

Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj da ih ne možemo sustići linearno.

Može li Hrvatska postati oaza fintech i blockchain startupa?

Kripto raste brže od bilo svega što smo do sada vidjeli pa čak i interneta, naglašava Josipa. Stvara se zajednica developera i retail investitora koji žele ući u kripto s dobrim razlogom:

Svi oni ulaze u kripto jer se smatra kako se trenutno događa najveći prijenos bogatstva za našu generaciju. Ako si baby boomer onda si imao nekretnine, ako si bio u Hrvatskoj tijekom 90-ih imao si razvoj turizma, a ako si milenijalac, kripto postaje tvoj “best bet”.

Države poput Estonije i Litve pružaju mogućnost dobivanja e-money licence što znači kako govorimo o malom i prijateljskom regulatornom prostoru, naglašava Josipa. Kako ta licenca dozvoljava rad u EU, tako Estonija i Litva imaju veliki priljev fintech kompanija koje tamo otvaraju urede. Takvu oazu smo i mi mogli izgraditi da smo proaktivniji.

Također, kada smo bili u Dubaiju, vladini dužnosnici pozivali su ljude da dođu kod njih otvoriti tvrtku, a prijateljska regulatoran tijela će im pomoći u rastu. Naravno, bit ćete propisno oporezivani, a to je njihov interes. Mi imamo veliki potencijal jer imamo mali regulatorni prostor i dio smo EU.

Spomenik Bitcoinu u Sloveniji. Andrej Trček

Područje bivše Jugoslavije ima jednu od najaktivnijih kripto zajednica na svijetu, ističe Josipa, zbog čega neki od najvećih VC fondova imaju urede u regionalnim gradovima. Također, Slovenija je 2017. bila najkonkurentnija država po kripto dobitku i kripto kompanija u odnosu na broj stanovnika:

Imaju bitcoin spomenik, regulatorni think tank, vladini dužnosnici hvale kripto i blockchain… Ljudi su dolazili iz Azije kako bi registrirali kod njih firmu. Možemo ih gledati kao slučaj koji nam može biti uzor.

Panelisti su dokazali koliko potencijala leži u Hrvatskoj i kako blizu nas imamo pozitivnije primjere od kojih možemo učiti. Opet, činjenicu što kasnimo možemo iskoristiti u našu prednost što znači kako možemo analizirati sve greške koji su drugi napravili. Hoćemo li, pitanje je koje ostaje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.

Netokracijin Playbook IT industrije

Prve hrvatske startupe spašavali su bugarski fondovi i ulazak u EU – što smo naučili od tada?

Nekada se posuđivalo od baka, ujčeva i prijatelja, pokušavalo doći do profitabilnosti kakve-takve pa se guralo sa sićom dalje. Do kud smo došli kad je u pitanju financiranje startupa...

Startupi

Program InnoStars Awards traži startupe – nagradni fond iznosi 25 tisuća eura

Program InnoStars Awards podržava startup poduzetnike u ostvarivanju tržišnog uspjeha edukacijom, prilikama za umrežavanje s investitorima te nagradnim fondom do 25 tisuća eura. Rok za prijavu je 5. kolovoza.

Obrazovanje

Digitalni inovacijski inkubator odabrao najbolje mlade inovatore među 1800 učenika i studenata

Početkom ožujka programu Digitalnog inovacijskog inkubatora pridružilo se više od 900 učenika iz preko 70 različitih škola i više od 900 studenata koji pohađaju više od 120 fakulteta iz preko 20 država širom Europe. Oni najuspješniji predstavili su svoje projekte u velikom finalu prošli tjedan.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatski IT u 2023: Bilo je otkaza, ali je otvoreno i 2000 novih radnih mjesta!

Novi izvještaj CISExa, krovne udruge hrvatskih izvoznika softvera, otkriva kako 2023. i nije bila toliko kritična. Teška i izazovna da, ali daleko od toga da je "podbacila"...