Tomašević o digitalizaciji: "Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj..."

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Tomašević o digitalizaciji: “Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj…”

Ovogodišnji U.S. – Croatia Forum pod krilaticom “A 21 st Century Partnership” održao se povodom obilježavanja 30. obljetnice američko-hrvatskih odnosa s ciljem jačanja političko - ekonomskog partnerstva dviju zemalja, a panel koji smo pratili okupio je zanimljive ljude iz područja privatnog i javnog sektora.

Točno 30 godina nakon što su Sjedinjene Američke Države priznale hrvatsku neovisnost, održan je međunarodni The U.S. Croatia Forum. Uključivao je razne panele i predavanja o poticanju političkih, trgovinskih, poslovnih i investicijskih veza između SAD-a i Hrvatske, američko-hrvatskom rješavanju pitanja energetike i klimatskih promjena, sigurnosti i međunarodnih odnosa,

Nama je zapeo za oko panel Opening New Frontiers – Technology, Research, and Innovation na kojem se govorilo o američko-hrvatskim ekosustavima tehnologija, poslovanju i rizičnom (venture) kapitalu te znanstvenim i tehnološkim suradnjama.

Na panelu su govorili Audrey Russo, CEO u Pittsburgh Technology Councilu; Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba; Velibor Mačkić, ekonomski savjetnik predsjednika Republike Hrvatske; Edin Kočo, suosnivač i Chief Robotics Officer u Gideonu; Josipa Majić, suosnivačica i SVP of Strategy and Communications u Revutu i Hajdi Čenan, predsjednica udruge Cro Startup.

Panel je moderirao Nikola Vrdoljak, direktor agencije 404.

Oni koji su uspjeli usprkos svim okolnostima

Nikola je otvorio panel s pitanjem o startup ekosustavu, a Hajdi objašnjava kako startupi ne smiju postojati u vakumu. Ekosustavi se sastoje od raznih dionika (stakeholdera) koji su međusobno povezani, ali moramo obratiti pozornost na državu i vladu zbog poreza, legislatura pa i istraživačke institucije te fakultete. Također, inkubatori i akceleratori su bitni u početnim fazama:

Mi imamo to sve Hrvatskoj, ali ne bih rekla da sve radi ili da je međusobno povezano kako bi to trebalo biti u jednom ekosustavu.

Velibor se slaže s Hajdi i ističe kako Hrvatskoj nedostaje zajednica. Zatim, citira misao pokojnog ekonomista Ive Bičanića:

U IT-ju imamo specifične “Janica Kostelić” kompanije. Netko tko je uspio usprkos svim okolnostima. To nije sistematičan pristup i to je problem s Hrvatskom. Svi govorimo o IT-ju, ali znate li koliko je njegov udio unutar BDP-a i GVA-a? Taj udio je još uvijek premali jer nemamo taj “push”.

Nemamo ono što Slovenija ima, jasno definirani cilj unutar nacionalne razvojne strategije, naglašava Velibor. IT mora biti u centru, ali u tom centru ne treba se nalaziti samo IT, već i druge tvrtke koje spadaju u service based economy jer povijesno gledano, to je idući korak.

Audreyin grad Pittsburgh bio je kolijevka industrijske revolucije.

Tajna inovativnog ekosustava i nije neka tajna…

Kada govorimo da IT industrija čini 5% BDP-a, bitno je reći kako se to odnosi na kompanije koje se nalaze u Hrvatskoj, a mnoge od njih imaju urede po cijelom svijetu, ističe Hajdi. Taj postotak bio bi puno veći kada bi ubrojili i inozemne urede:

IT je industrija koja može rasti brzo. Ima potencijal skalabilnosti, a već vidimo akceleraciju tog udjela u BDP-u. Predviđa se kako će IT za nekih 10 godina prijeći turizam po udjelu u BDP-u.

Ako želimo potaknuti inovaciju i time startup ekosustav, Tomašević naglašava kako situaciju ne smijemo gledati kao “privatni ili javni sektor”. Kako bi se inovacija dogodila, oboje moraju biti uključeni.

Grad Pittsburgh ima poprilično razvijen ekosustav, ali on nije nastao preko noći objašnjava Audrey:

Prije 40 godina počela su istraživanja na autonomnom kamionima na Sveučilištu Carnegie Mellon, a ljudi su se tome smijali. Zbog toga je Pittsburgh danas središte istraživanja o autonomnim vozilima.

Tajna zapravo nije tolika tajna, naglašava Audrey. Potrebno je jako puno vremena, ljudi koji imaju hrabrosti i sveučilišta te javna politika kako bi se nešto mijenjalo u ekosustavu.

Sveučilišta Vs. tržište rada

Na pitanje o usklađenosti i suradnje sveučilišta s IT industrijom, Velibor odgovara još jednim citatom i to iz poznatog jugoslavenskog filma Sjećaš li se, Dolly Bell:

“Svakoga dana sve više napredujemo”, ali sada imam priliku odgovoriti u kontekstu svog odjela. Trenutno uvodimo model koji će integrirati vještine i znanja koje će budući poslodavci zahtijevati danas i u budućnosti. Neke od tih vještina su programiranje i analiziranje velikih podataka.

Te vještine žele povezati sa zakonskom i mikroekonomskom analizom reguliranog tržišta što je zapravo 90% svih naših tržišta. Također, postoje drugi pozitivni primjeri povezivanja IT industrije i fakulteta kao što su StepRi, SPOCK inkubator, Osijek Software City…

Hajdi ove godine predviđa “masakr” na području talenata, a to smo već mogli primijetiti:

Plaće brzo rastu, kompanije se bore za radnike, a hrvatska sveučilišta ne zadovoljavaju potrebe koje tržište rada zahtjeva. CISEx je napravio analizu top 30 svojih članica i pokazalo se kako će oni trebati dvostruko više ljudi od trenutnog broja kojeg hrvatska sveučilišta izbacuju.

Tomašević objašnjava razliku između hrvatskih sveučilišta i američkih te jedna od glavnih stvari po kojima se razlikuju je odvojenost:

Svaki fakultet praktički funkcionira samostalno. Imamo i mnoge propale projekte poput kampusa Borongaj. Mislim da se veliki problem nalazi u toj podijeljenosti.

Grad Zagreb kaska, ali već su veliki projekti u planu

Kada govorimo o digitalizaciji u Gradu Zagrebu, Tomašević navodi kako su neke stvari stvarno šokantne jer postoje sustavi koji se nisu mijenjali po 40 ili 50 godina:

Neki digitalni alati koje koristimo bili su prije 30 godina napredni, a sada korisitmo taj isti softver. Za sve što modificiramo moramo platiti smiješno visoku cijenu.

Usprkos tome, digitalizacija uspijeva u drugim segmentima. Uskoro će predstaviti prvi 3D model koji će mapirati sve zgrade u Zagrebu što će pomoći u gradskom planiranju i Energy Atlas na kojem ćemo moći vidjeti potrošnje energenata po svakoj zgradi u Gradu Zagrebu (što će biti u skladu s GDPR-om):

Želimo ostvariti kvantni skok jer toliko kasnimo za drugim gradovima u Hrvatskoj da ih ne možemo sustići linearno.

Može li Hrvatska postati oaza fintech i blockchain startupa?

Kripto raste brže od bilo svega što smo do sada vidjeli pa čak i interneta, naglašava Josipa. Stvara se zajednica developera i retail investitora koji žele ući u kripto s dobrim razlogom:

Svi oni ulaze u kripto jer se smatra kako se trenutno događa najveći prijenos bogatstva za našu generaciju. Ako si baby boomer onda si imao nekretnine, ako si bio u Hrvatskoj tijekom 90-ih imao si razvoj turizma, a ako si milenijalac, kripto postaje tvoj “best bet”.

Države poput Estonije i Litve pružaju mogućnost dobivanja e-money licence što znači kako govorimo o malom i prijateljskom regulatornom prostoru, naglašava Josipa. Kako ta licenca dozvoljava rad u EU, tako Estonija i Litva imaju veliki priljev fintech kompanija koje tamo otvaraju urede. Takvu oazu smo i mi mogli izgraditi da smo proaktivniji.

Također, kada smo bili u Dubaiju, vladini dužnosnici pozivali su ljude da dođu kod njih otvoriti tvrtku, a prijateljska regulatoran tijela će im pomoći u rastu. Naravno, bit ćete propisno oporezivani, a to je njihov interes. Mi imamo veliki potencijal jer imamo mali regulatorni prostor i dio smo EU.

Spomenik Bitcoinu u Sloveniji. Andrej Trček

Područje bivše Jugoslavije ima jednu od najaktivnijih kripto zajednica na svijetu, ističe Josipa, zbog čega neki od najvećih VC fondova imaju urede u regionalnim gradovima. Također, Slovenija je 2017. bila najkonkurentnija država po kripto dobitku i kripto kompanija u odnosu na broj stanovnika:

Imaju bitcoin spomenik, regulatorni think tank, vladini dužnosnici hvale kripto i blockchain… Ljudi su dolazili iz Azije kako bi registrirali kod njih firmu. Možemo ih gledati kao slučaj koji nam može biti uzor.

Panelisti su dokazali koliko potencijala leži u Hrvatskoj i kako blizu nas imamo pozitivnije primjere od kojih možemo učiti. Opet, činjenicu što kasnimo možemo iskoristiti u našu prednost što znači kako možemo analizirati sve greške koji su drugi napravili. Hoćemo li, pitanje je koje ostaje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

GOVNO framework – odgovor na birokratsku prirodu Scruma

Governance. Objectives. Visibility. Networks. Outcome. Sve su to ključni aspekti novog okvira za upravljanje projektima.

Društvene mreže

LinkedIn traži tvoju identifikaciju? Samo skoči do javnog bilježnika!

Vrijeme adventa pomalo ostavljamo iza nas, ali uspomene i pokloni ostat će još dugo s nama. Jedan naš poduzetnik posebno će pamtiti kako ga je poznata društvena mreža nagradila odlaskom kod javnog bilježnika.

Tehnologija

“Revolucija” koju donosi ChatGPT podsjeća me na samovozeće aute

Promjene koje donosi napredak u tehnologiji kompleksnije su, sporije i manje seksi od bombastičnih predviđanja na društvenim mrežama.

Što ste propustili

Ekskluzivno

Od svih industrija, IT stručnjaci u Hrvatskoj najzadovoljniji svojim poslom

Stigli su prvi rezultati My Stethoscopea, Degordianove platforme za mjerenje zadovoljstva i angažiranosti zaposlenika. Danas ekskluzivno na Netokraciji donosimo uvid u podatke vezane uz IT industriju.

Karijere

Netko je već prepoznao da “mišiće” za vođenje tima imate? Sad je vrijeme da ih izvježbate.

Kako voditelji odjela i menadžeri u IT tvrtki provode dane, i koliko im se svakodnevica promijenila u odnosu na ranije u karijeri razgovarali smo s Domagojem Štrekeljom i Ivanom Penovićem, voditeljima frontend i web development odjela u Undabotu.

Programiranje

Gdje je mobile development danas? “Skoro sve se promijenilo…”

Da je itekako moguće profesionalno rasti radeći samo u jednoj tvrtki, ako imaš dobre uvjete, pokazuje karijera Dine Sulića, koji je prije 9 godina kao student došao u Endavu (nekadašnji Five). S Dinom smo popričali o njegovu profesionalnom putu, dinamičnom svijetu mobile developmenta te kako kroz NowInMobile meetupe planiraju dijeliti znanje u široj mobile zajednici.

Programiranje

Fakulteti (očito) ne mogu pratiti potražnju za IT kadrovima, mogu li tečajevi i inkubatori pomoći?

Godinama IT industriju obilježava jedna konstanta - neprekidna (rastuća) potražnja za radnom snagom. S obzirom na to da su fakulteti tradicionalno “tvornice” kvalificiranih radnika za IT scenu, postavlja se pitanje koliko je dugo taj odnos održiv? Ili su se već počele pojavljivati alternative koje izazivaju status quo? 

Novost

Hrvatski 404 i Shape postaju dio MYTY grupe, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija

404, najveća hrvatska komunikacijska agencija i Shape, tehnološka kompanija koja je dio 404 grupe, postaju dio MYTY, vodeće grupacije njemačkih i švicarskih agencija, čije je sjedište u Berlinu.

Netokracija Podcast

Ivan Vulić s Cambridgea objasnio nam je strojno učenje i kako zaista funkcionira ChatGPT

Ima li boljeg sugovornika na temu strojnog učenja, treniranja velikih jezičnih modela i glasovnih asistenata koji umjesto ljudi rješavaju probleme korisnika od čovjeka koji se time bavi istraživački i u praksi?